Other formats

    Adobe Portable Document Format file (digital text)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

The Ancient History of the Maori, His Mythology and Traditions. Nga-Ti-Whatua [Vol. XIII]

Te Waiata a Te Whata

page (9)

Te Waiata a Te Whata

E tama e tangi nei, he tangi kai pea
Kaore nei e tama he kainga i a taua
Tena nga kainga kai nga wehewehenga a o tipuna
Ko Te-huhuti ano, te taha ki Rua-hine
Ko te Reretu ko Ta-manuhiri ki runga ki Kawera(2)
Ko Hine-i-ao, ano ki tona tauranga ki Tawhiti-nui(2)
Ko Hine-kai ano ki tona waia ki Te Roto-kori
Ko Hamu-a-purua ano ki O-hiwia(2) ki te Mokoparae
Ka tau mai Taraia
Nga ngutu awa kahawai kai ngaru-roro
Ka whati mai o tupuna
Ki runga te tahuna topapa noa ai
Hou e ra e ao ana
Ka whakamanawa mai ki runga ki nga hiwi
Nga aru rakau kai nga tokorua a Hou-mea
Kai Tapu-a-tira
E hara e tama he kainga ahi koko tahi
Kia horo te haere nga taumata ki Pora-iti
Ko te kainga tena i pepehatia e o tipuna
"Te rau te paia" ko te whanga
He kainga to te ata
He kainga to te awatea
He kainga ka ahiahi e tama, e, i, i

(1)Te Whatu was a descendant of the original inhabitants of Here-taunga who were conquered by Taraia.
(2)Places in the O-mahu block.
page (10)

Taku apotonga nei
Taku tongarerewa nei
Ka nawaia koe
Nawaia i a wai?
Ka nawaia i nga
Whakawhitinga mai
I roto o Rangi-kapiti (at the wairua)
Kai Rangi-a-te-ahi nei (at the wairua)
E whakawarea ana koe
E te Kuku-o-te-rangi (an ancestor) (for Karauria)
Hei makau mana koe
Mate rawa ake ai
E hine to tupuna (a te Hau-waho)
Te Rangi-tapua-tahi-a-tane
E haruru ana ki te rangi
Kaati ka taea Hiku-rangi (Pa taken by Nga-puhi)
Ka mate Tiepa (Rangi-tere-mauri)
Kai inumia te wai
O Wai-apu (do not drink of wash waters)
Ka ea te mate
O nga tane (people killed at Motu-kumara)
Aku rara matai (Airini and her brothers)
Ka ruia noatia
Ki te tahatahi
O Ruru-tangi-ao (Ngaru-roro)
Kai a Tama ranei
Kia mira (kaha) e hine
Te penapena (tiaki) i ou taonga
He taonga whakautu tini
He taonga whakautu mano
He kura (airini) whakautu taua e
Ma tua ake ra koe
Nga wai e rua (Tutae-kuri and Ngaru-roro creeks)
Kia marama koe
Ko te whakamau atu
Te kapua e tu ki tai nei
(of trouble canoes and for Kahu-ngunu of the sea coast)

page (11)

Nga-papa-tu hau o te rangi
E tangi nei, kaati ra te tangi
Turituri noa koe keakea noa au
Maioro rawa koe i aku taringa
E noho ana tama i tona kainga i Here-taunga
Ko te kainga tena i hara mai ai o tipuna i Turanga
A Tawhao, tonu me Taraia me
Rongo-mai-pure-ora tonu me Kupakupa
Noho nei i a Te-kura-mahi-roro
Aitia mai nei ko Te-matau-o-te-rangi
He Tane muri manu a Te-whata-i-apiti
Nohe nei i a Te-te-kura-mahi-roro
Aitia mai nei ko Te-rangi-wawahia
Noho nei i a Tau-rito
Aitia mai nei ko Te-kiore tonu
Ko Kerekere-nao, ko Hine-te-wai tonu
Noho nei i a Tukua-i-te-rangi
Aitia mai nei, ko Numia-i-te-rangi
Ko Toka-pounamu
Noho nei i a Taka-ro
Aitia mai nei ko Te Tutura-o-te-rangi
Ko Te-rangi-ka-mangungu
Nga tangata tena nana i whakatiri te whenua nei
Nana i tuku te Rahui-nui-o-kehu ki raro
Ka mate i Whakamarino
Tauare te waka i te kopua e tama