The Ancient History of the Maori, His Mythology and Traditions. Nga-Ti-Whatua [Vol. XIII]
Te Waiata a Te Whata
Te Waiata a Te Whata
E tama e tangi nei, he tangi kai pea
Kaore nei e tama he kainga i a taua
Tena nga kainga kai nga wehewehenga a o tipuna
Ko Te-huhuti ano, te taha ki Rua-hine
Ko te Reretu ko Ta-manuhiri ki runga ki Kawera(2)
Ko Hine-i-ao, ano ki tona tauranga ki Tawhiti-nui(2)
Ko Hine-kai ano ki tona waia ki Te Roto-kori
Ko Hamu-a-purua ano ki O-hiwia(2) ki te Mokoparae
Ka tau mai Taraia
Nga ngutu awa kahawai kai ngaru-roro
Ka whati mai o tupuna
Ki runga te tahuna topapa noa ai
Hou e ra e ao ana
Ka whakamanawa mai ki runga ki nga hiwi
Nga aru rakau kai nga tokorua a Hou-mea
Kai Tapu-a-tira
E hara e tama he kainga ahi koko tahi
Kia horo te haere nga taumata ki Pora-iti
Ko te kainga tena i pepehatia e o tipuna
"Te rau te paia" ko te whanga
He kainga to te ata
He kainga to te awatea
He kainga ka ahiahi e tama, e, i, ipage (10)
(1) Te Whatu was a descendant of the original inhabitants of Here-taunga who were conquered by Taraia. (2) Places in the O-mahu block. Taku apotonga nei
page (11)
Taku tongarerewa nei
Ka nawaia koe
Nawaia i a wai?
Ka nawaia i nga
Whakawhitinga mai
I roto o Rangi-kapiti (at the wairua)
Kai Rangi-a-te-ahi nei (at the wairua)
E whakawarea ana koe
E te Kuku-o-te-rangi (an ancestor) (for Karauria)
Hei makau mana koe
Mate rawa ake ai
E hine to tupuna (a te Hau-waho)
Te Rangi-tapua-tahi-a-tane
E haruru ana ki te rangi
Kaati ka taea Hiku-rangi (Pa taken by Nga-puhi)
Ka mate Tiepa (Rangi-tere-mauri)
Kai inumia te wai
O Wai-apu (do not drink of wash waters)
Ka ea te mate
O nga tane (people killed at Motu-kumara)
Aku rara matai (Airini and her brothers)
Ka ruia noatia
Ki te tahatahi
O Ruru-tangi-ao (Ngaru-roro)
Kai a Tama ranei
Kia mira (kaha) e hine
Te penapena (tiaki) i ou taonga
He taonga whakautu tini
He taonga whakautu mano
He kura (airini) whakautu taua e
Ma tua ake ra koe
Nga wai e rua (Tutae-kuri and Ngaru-roro creeks)
Kia marama koe
Ko te whakamau atu
Te kapua e tu ki tai nei
(of trouble canoes and for Kahu-ngunu of the sea coast)Nga-papa-tu hau o te rangi
E tangi nei, kaati ra te tangi
Turituri noa koe keakea noa au
Maioro rawa koe i aku taringa
E noho ana tama i tona kainga i Here-taunga
Ko te kainga tena i hara mai ai o tipuna i Turanga
A Tawhao, tonu me Taraia me
Rongo-mai-pure-ora tonu me Kupakupa
Noho nei i a Te-kura-mahi-roro
Aitia mai nei ko Te-matau-o-te-rangi
He Tane muri manu a Te-whata-i-apiti
Nohe nei i a Te-te-kura-mahi-roro
Aitia mai nei ko Te-rangi-wawahia
Noho nei i a Tau-rito
Aitia mai nei ko Te-kiore tonu
Ko Kerekere-nao, ko Hine-te-wai tonu
Noho nei i a Tukua-i-te-rangi
Aitia mai nei, ko Numia-i-te-rangi
Ko Toka-pounamu
Noho nei i a Taka-ro
Aitia mai nei ko Te Tutura-o-te-rangi
Ko Te-rangi-ka-mangungu
Nga tangata tena nana i whakatiri te whenua nei
Nana i tuku te Rahui-nui-o-kehu ki raro
Ka mate i Whakamarino
Tauare te waka i te kopua e tama