Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

[Pukahu]

[i roto i te reo Māori]

page 551
Tenei Pukapuka i tuhituhia i tenei ra i te tekau o nga ra o Noema i te tau o to tatou1866. 10 November.Hawake's Bay. Ariki kotahi mano e waru rau e ono tekau ma ono (1866). He pukapuka tinoRuahine. hoko, tino hoatu, tino tuku rawa atu, he whakaoti rawa atu na matou, na Hone te Wharemako, na Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, na Enoka Te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, na Eru te Whakaruamoko, na Peni te Puna, me te Hira Pirika, he tangata maori o Heretaunga i roto i te Porowhinihi o Haka Pei; Hei whakaatu tenei pukapuka, mo matou, mo o matou whanaunga, me o matou uri o muri iho i a matou, ki to matou tino hokonga, tino tukunga rawa atu ki a Te Makarini, Huperetenete o Heretaunga ki nga Huperetenete katoa ranei o muri iho i a ia i to matou whenua ko Pukahu te ingoa, i nga wahi katoa me nga rohe katoa o tana whenua i tukuna ai ki roto ki te Kooti WhakawaBoundaries. [1,905 acres.] Whenua Maori, koia nei hoki ona rohe, ka timata atu i te Wheturaririki, haere i roto i te Wheturaririki tae noa ki te peeke a te Kairuri ka rere poupou atu i konei ki Hikahika, ka whati i konei ka rere tonu i te rohe o te whenua i tukuna i mua ki a te Kuini, ka whati ka rere ano i te rohe i a te Kuini makere noa ki Ngaruroro i te Totara, ka haere i roto i Ngaruroro tae noa ki te Awanui, ka rere i roto i te Awanui tae noa ki te Wheturariki. Ko te tino whakaatu o taua whenua ko te mapi e mau nei i tetahi taha o tenei pukapuka. Na, kua tino tukua rawatia atu e matou mo enei ritenga, ara, mo nga tino pauna moni e toru mano e ono rau (£3,600) e rua mano pauna (£2000) kua riro maiReceipt for £2,000, first instalment. i a matou i tenei ra, ko nga toenga, ara, ko nga tino pauna moni kotahi mano e ono rau (£1600) hei te marama o Maehe homai ai ki a matou. Na, kua riro katoa tenei wahi whenua o matou te tuku rawa atu e matou ki a Te Makarini, Hupiritenete o Heretaunga, ki nga Huperitenete katoa ano hoki o muri iho i a ia ki a ratou ranei e tuku atu ai, me ona rakau, me ona wai, me ona kohatu, me ona mea katoa o runga ranei, o raro ranei o te Mata o te Whenua me o matou tikanga, me o matou paanga katoatanga ki taua wahi whenua kia mau tonu atu ki a Te Makarini, ki nga Huperitenete o muri iho i a ia, ki ana, ki a ratou ranei e tuku atu ai ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga me nga ritenga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A mo te whakaaetanga o te Makarini ki nga ritenga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia e te Raka tona ingoa. E rima tekau ma rima nga eka o teneiNative reserve. [55 acres.] whenua ka waiho mo nga tangata maori ki te taha tonu o te Wheturaririki tenei whenua. I tuhia nga ingoa i muri iho o te Whakamaoritanga o te whakamaramatanga i tenei.pukapuka i te aroaro o tenei Kaiwhakawa.

S. Locke, J.P.

Hone Te Waremako x his mark.
Karauria Pupu(Tama whakaitea te rangi).
E noka te rua.
Rawenata taui.
Te Hira Te Ota x his mark.
Peni tepuna x his mark.
Eru te wakaruamoko x his mark.
Te Hira Pirika x his mark.

I tuhia i muri iho o te whalkamaoritanga o te ata whakaaturanga, e Hone te Wharemako, Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, Enoka te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Pene te Puna me Hira Pirika i te aroaro o (ko nga tuhinga ko nga maaka o aua tangata kua oti nei te whakahua).

Witness

S. Locke, J.P.

H. R. Russell, J.P.

F. E. Hamlin, Native Interpreter.

Nga Kai-titiro—

Tareha Te Moananui x.
Karaitiana.