[i roto i te reo Māori]
page 551
Tenei Pukapuka i tuhituhia i tenei ra i te tekau o nga ra o
Noema i te tau o to tatou1866. 10 November.Hawake's Bay. Ariki kotahi mano e waru rau e ono tekau ma ono (1866). He pukapuka
tinoRuahine. hoko, tino hoatu, tino tuku rawa atu, he whakaoti rawa atu na matou, na
Hone te Wharemako, na Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, na Enoka Te Rua,
Rawenata Taui, Te Koko, na Eru te Whakaruamoko, na Peni te Puna, me te Hira
Pirika, he tangata maori o Heretaunga i roto i te Porowhinihi o Haka Pei; Hei
whakaatu tenei pukapuka, mo matou, mo o matou whanaunga, me o matou uri o muri
iho i a matou, ki to matou tino hokonga, tino tukunga rawa atu ki a Te Makarini,
Huperetenete o Heretaunga ki nga Huperetenete katoa ranei o muri iho i a ia i to
matou whenua ko Pukahu te ingoa, i nga wahi katoa me nga rohe katoa o tana
whenua i tukuna ai ki roto ki te Kooti WhakawaBoundaries. [1,905 acres.] Whenua Maori, koia nei hoki ona rohe, ka timata atu i te Wheturaririki,
haere i roto i te Wheturaririki tae noa ki te peeke a te Kairuri ka rere poupou
atu i konei ki Hikahika, ka whati i konei ka rere tonu i te rohe o te whenua i
tukuna i mua ki a te Kuini, ka whati ka rere ano i te rohe i a te Kuini makere
noa ki Ngaruroro i te Totara, ka haere i roto i Ngaruroro tae noa ki te Awanui,
ka rere i roto i te Awanui tae noa ki te Wheturariki. Ko te tino whakaatu o taua
whenua ko te mapi e mau nei i tetahi taha o tenei pukapuka. Na, kua tino tukua
rawatia atu e matou mo enei ritenga, ara, mo nga tino pauna moni e toru mano e
ono rau (£3,600) e rua mano pauna (£2000) kua riro maiReceipt for £2,000, first instalment. i a matou i tenei ra, ko nga toenga, ara, ko nga tino pauna moni kotahi
mano e ono rau (£1600) hei te marama o Maehe homai ai ki a matou. Na, kua riro
katoa tenei wahi whenua o matou te tuku rawa atu e matou ki a Te Makarini,
Hupiritenete o Heretaunga, ki nga Huperitenete katoa ano hoki o muri iho i a ia
ki a ratou ranei e tuku atu ai, me ona rakau, me ona wai, me ona kohatu, me ona
mea katoa o runga ranei, o raro ranei o te Mata o te Whenua me o matou tikanga,
me o matou paanga katoatanga ki taua wahi whenua kia mau tonu atu ki a Te
Makarini, ki nga Huperitenete o muri iho i a ia, ki ana, ki a ratou ranei e tuku
atu ai ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga me nga
ritenga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu.
A mo te whakaaetanga o te Makarini ki nga ritenga katoa o tenei pukapuka kua
tuhituhia e te Raka tona ingoa. E rima tekau ma rima nga eka o teneiNative reserve. [55 acres.] whenua ka waiho mo nga tangata maori ki te taha tonu o te Wheturaririki
tenei whenua. I tuhia nga ingoa i muri iho o te Whakamaoritanga o te
whakamaramatanga i tenei.pukapuka i te aroaro o tenei Kaiwhakawa.
S. Locke, J.P.
Hone Te Waremako x his mark.
Karauria Pupu(Tama whakaitea te
rangi).
E noka te rua.
Rawenata taui.
Te Hira Te Ota x his
mark.
Peni tepuna x his mark.
Eru te wakaruamoko x his mark.
Te Hira Pirika x his mark.
I tuhia i muri iho o te
whalkamaoritanga o te ata whakaaturanga, e
Hone te Wharemako, Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, Enoka te Rua, Rawenata
Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Pene te Puna me Hira Pirika i te aroaro o
(ko nga tuhinga ko nga maaka o aua tangata kua oti nei te whakahua).
Witness—
S. Locke, J.P.
H. R. Russell, J.P.
F. E. Hamlin, Native Interpreter.
Nga Kai-titiro—
Tareha Te Moananui x.
Karaitiana.