.gif)
Waikiekie Block, Mangonui District.
1850. 3 May.Mangonui District.Kote tuhituhinga o tenei pukapuka i te ra o Mei te Tua toru o
te tau o to tatou Waikiekie. Ariki kotahi mano waru rau e rima tekau ka whakaae ahau a Nopera
Panakareau Rangatira o Wikitoria kia tukua atu ma te Kuini o Ingarani mona
Waikiekie i Mangonui E toru te kau ma rua Ekara nui atu nohi nohi iho ra nei ko
nga Utu enei i hokoa ai taua whenua ki a Kuini Victoria E rima Pauna i hoatu nei
e Te Waiti e te Kaiwakawa o Mangonui nokonei ka tukua atu nei ki a Victoria ki a
te Kuini o Ingarani, Boundaries. [32 acres.] ki te Kingi, Kuini ranei o muri i a ia ake, ake, ake, taua whenua me nga
aha noa iho, aha noa iho o tenei kainga, ko ona rohe koia enei Ko te kaha ki te
Nota kei te Awa o Mangonui kotahi mano e ono rau e rima te kau kopenunga
mekameka (1650) e hono ana ki te whenua o Bergham raua ko Murphy e wha rau
kotahi te kau kopenunga mekameka (410) a kotahi mano kotahi rau e ono te kau
kopenunga mekameka (1160) Na e hono ana ki te whenua o Thomas raua ko Phillips.
Ki te Ita, ki te Hauta Ita E toru rau e ono te kau kopenunga mekameka (360), e
hono ana ki te whenua o te Kuini E whitu rau e wha te kau kopenunga mekameka
(740) e hono ana ki te whenua o Bergham raua ko Murphy e rua mano e waru rau e
rima to kau kopenunga mekameka (2850). Na e hono ana te taha ki te Weta ki te
whenua o Butler e rua mano e toru rau kopenunga mekameka (2300) e hono ana ki te
whenua o Flavell kotahi mano e rua rau e rima te kau kopenunga mekameka (1250) a
kotahi mano kotahi rau e rima te kau kopenunga mekameka (1150) a kotahi, mano e
ono rau kopenunga mekameka (1600) a ki te taha o te awa o Mangonui e rima rau e
rima te kau kopenunga mekameka, A ko te wahi i waiho ma Nopera e rua te kau ma
waru iari te whanui te roa. Whaihoki ka Other interests surrendered. whakaaro ahau ki nga Pauna E rima kua riro mai i a hau mo tenei kainga
kua oti nei te tuhituhi ka whakarerea ea hau taku paanga katoa ki te whenua
katoa ki te taha Nota o te rohe anga atu i te "Rere" ki te po o Bergham ra te
ara o Taipa tae noa ki te Rua Karamea marere noa ki tatahi ki te Tai pari—kua
tuhituhia te ahua o te oneone ki tua nei. Tirohia.
Nopera Panakareau x.
I te aroaro o—
Chas. Maxwell.
Wm. Butler.
Karipa.
Nopera Panakareau x.
I te aroaro o—
Chas. Maxwell.
Wm. Butler.
Karipa.