Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga kōrero a Reweti Kohere Mā

He Iwi Rangatira te Maori

He Iwi Rangatira te Maori

Rīria ia au e taku whānau mo taku kupu i runga i nga whakapapa, i te kaupapa hoki he iwi rangatira te Maori, rangatira atu i nga Pākehā o Niu Tīreni. Ehara i te mea he whakamanamana, he whakahāwea rānei ki o tātou hoa Pākehā, notemea he Pākehā ētahi o ōku tino hoa i te ao, i aroha ki a au, ā i raupī i au, i au e tamariki ana, engari he whakaaro tonu i te kōrero tika. He tokomaha hoki nga Pākehā e whakaaro ana i roto i o rātou ngākau i te mea he rerekē te kiri o te Maori i to rātou, e tika ana te Maori kia piko atu ki a rātou. He whakaaro tūturu no rātou ko rātou nga rangatira, ā, ko nga Maori hei pononga mā rātou. I rongo au ki te tumuaki o nga kura e kii ana, ko te whakaako tika i te Maori he whakaako i o rātou ringaringa, hāunga o rātou hinengaro. Kua rongo katoa tātou ki te colour line arā ki te taiapa o te kiri. Kore rawa aku toto Maori me aku toto rangatira e whakaae ki tēnei kōrero.

I te hui a te Rūnanga o nga Hāhi i tū ki Tikitiki i te marama o Pepuere 1953, ko tētahi o nga kaikōrero ko Professor Piddington o te University o ākarana, ko te tohunga titiro i te āhua o ia iwi, o ia iwi o te ao. Ko te whakatinanatanga o ana kupu ina na, 'I have come to the conclusion that the Maori is a greater character than the Pākehā,' arā, 'Ko tōku whakaaro tēnei he tangata nui kē atu te Maori i te Pākehā'. Na te Pākehā anō ēnei kupu ehara i a tāua i te Maori. I au i Tūranga ka tūtaki ahau ki tētahi Pākehā i te whare tīra. I mea mai ia ki a au, 'I tūtaki ahau ki ētahi taitamariki Maori i whakamā mo rātou i whānau Maori mai ki te ao. I kii atu au ki a rātou, 'Kei te pōhēhē rātou, notemea he whakapapa o te Maori tēnā ko au ko te Pākehā kāhore kau ōku whakapapa. E hoki ana nga whakapapa o te Maori ki te Atua rānō, ki a Io.'

Kua kii au he iwi ware te Pākehā kāhore ōna tātai pērā me nga whānau rangatira o Ingarangi.

Inā nei anō ka pānuitia i nga nupepa te whaikōrero a Dr Sutch ki tētahi rōpū wāhine Pākehā. I kii ia ko nga Pākehā tuatahi ki te heke mai ki Nui Tireni ehara i te momo rangatira, ko o rātou tīpuna he ware, no nga whakatupuranga hāwini, kaimahi. I tirotirohia e ia nga ingoa o nga pāhihi i rere mai i runga kaipuke, ā, kitea ana e ia no nga whakatupuranga hāwini rātou, no te tātai e kiia nei he lower class. Ko te tātai o runga atu ko te middle class i noho tonu atu. Kua mōhio noa page 74

atu au ko nga tīpuna o nga whānau nunui o Tūranga, o Canterbury, he tangata hokohoko waipiro. I kitea e au i roto o te pukapuka ko te tīpuna o tētahi whānau nunui o Niu Tireni he kaituitui kākahu mo nga hoia. Kei te mōhio nga iwi Pākehā ki te kōrero a Naporiana Ponipata, i whānau i te tau 1769, arā, Ko te Ingarihi he iwi hokohoko toa ' 'A nation of shopkeepers' Ehara nga tāngata hokohoko i te iwi rangatira. Ko ta rātou na mahi he whakapiki i te utu o nga mea ehara nei i a rātou i hanga. No te tau 1814, ka ū a Te Mātenga ki Pēwhairangi, no te rā Kirihimete ka kauwhau ia ki a Ngāpuhi. Anei nā tōna rārangi, 'He kaikauwhau tēnei ahau ki a koutou mo te hari nui mea ake puta mai ki te iwi katoa.'

Mate atu a Te Mātenga, ka mahue iho ko tōna reo ki te ao. Anei nā ana kupu, 'From my first knowledge of these people I have considered them the finest and noblest race of heathens known to the civilised world.' 'O tōku tuatahi anō ki te mōhio ki tēnei iwi ko tōku whakaaro tēnei, o nga iwi kūare kua mōhiotia e nga iwi mātau, ko rātou te iwi tino ātaahua te iwi tino rangatira atu.'

I nga rā i mōhio ai a Te Mātenga ki te iwi Maori, he iwi tino kūare rātou, he iwi kaitangata, otirā i kitea atu e ia i roto o te kino o te ngākau o te tangata Maori, he ngākau tino pai, tino rangatira. Ko ta Professor Piddington anō tēnei i kite ai i muri iho o nga tau nuku atu i te 100, ā, ko ta Rore Freyberg anō hoki i kite ai mai o te tau 1939 ki te tau 1952. I tana whaikōrero i Albert Hall, Rānana, ka puta tana whakamihi mo nga hoia Maori mo te iwi Maori, arā, 'He iwi mātau, he iwi tohunga, he iwi mārohirohi o tātau taina Maori. I nga kōkiri takitahi, takitini rānei, kore rawa rātou i hoki whakamuri.'

Kia pēhea rawa nga whakamihi e te iwi? He iwi rangatira tāua - kia mau ki o tāua toto rangatira. Kaua e ngōki ki te Pākehā, ki te rangatira moni rānei. Kāhore te rangatira e whakahī, kei te rahi tonu rā hoki ia i ōna toto, he ware anake te iwi whakahī.

Reweti T Kohere

Rangiata

East Cape page 75