Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
He Reo Whakaaraara
He Reo Whakaaraara
E nga iwi o nga waka o nga tūpuna, e tau nei i Aotearoa me Te Waipounamu me Wharekauri. Kua aua atu nga rā o Nuku te Apiapi,[71] ko nga rā tēnei o Nukumahorahora e rangōna ai te reo whakatopatopa[72] o te ope ohu, o te toa whiu ko ēnei, o Tama te uaua[73] e tioro ana;'He taua! He taua!
E ara e tēnei pā, e ara e tērā pā
Kei whakapurua koe ki te toto
Whakapuru toto, whakapuru toto.'
Ae e te iwi mā, te ope ohu, nga māra, me ērā atu mahi, i ngaro a o tātou tīpuna ka eke ki te paenga. Whaihoki he waka tēnei kua oti te aukaha kua tū te tauihu me te taurapa, kaiwae[75] e tau nei.'Tangi te wharauroa, waiho kia tangi ana
Tangi te kawekawea[74] waiho kia tangi ana
E whakaaro ake ana ka aroaro mahana
Ka taka mai te ahuru, koia, koia.'
Te Toa Takitini nama 222, Mei 1925. Whārangi 1.
He whakamārama: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero a Tahupotiki Haddon ko, 'He Reo Whakaaraara no nga Tūtei'. Ko te whakapotonga na Reweti.—Nga Etita
[71]Nuku te Apiapi: Mo te pipiri o te noho i te whenua, ko Kukutemahorahora mo te mataara o te noho.
[72]Whakatopatopa: Whakakauhau.
[73]Tama te uaua: Ko te tangata kaha ki te mahi.
[74]Kawekaweā: Te koekoeā, the long tailed cuckoo.
[75]Kaiwae: He kōraho, ko te wāhi tūnga, tūturutanga rānei o nga kaihoe. I konei ko te waka tonu.
[76] E rua nga tino mate o te Maori; tuatahi he kore whenua; tuarua he kaha ki te inu waipiro. E waihotia ana te inuinu waipiro hei whakahīhī, hei show off.
[77]Tū te ngangahau: Mo te ngahau o te mahi, pērā me te mahi ohu.
[78]Rape: Ko muri o te tinana, ko nga papa.
[79]Titotito waiata; He mahi tino tohunga ki nga iwi Pākehā, he poetry.
[80]Ko te whare wānanga hei whakaako ki nga mātauranga huhua, ko te whare maire hei whakaako ki te patu tangata.
[81]Tua o nga ngaru: He kupu pai tēnei mo te Pākehā, ko te hē kē kua hē te noho o te Pākehā ki te whenua, apoapo pea ko te Maori kē hei tua o nga ngaru.
[82]Whakatahua: Ara whakaputu, whakamanamana.
[83]Atamai: Ara mōhio, hihiko. Na Te Mātenga nga kupu tino whakanui i te Maori i waiho iho e ia ki te ao; 'From my first knowledge of these people, I have always considered them the finest and noblest race of heathens known to the civilised world,' arā, 'Mai anō tōku kitenga tuatahi i tēnei iwi, ko tōku whakaaro tūturu tēnei arā o nga iwi Maori katoa kua tūtataki ki te Pākehā ko tēnei te iwi tino pai, tino tū rangatira.'
[84]Tahupotiki Haddon: He minita Weteriana no Ngāti Porou.