Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga kōrero a Reweti Kohere Mā

He Reo Whakaaraara

He Reo Whakaaraara

He reo no nga tūtei o nga taumaihi whakaaraara o tēnei pā, o tērā pā, e karanga ana:-

'He taua! He taua!
E ara e tēnei pā, e ara e tērā pā
Kei whakapurua koe ki te toto
Whakapuru toto, whakapuru toto.'

E nga iwi o nga waka o nga tūpuna, e tau nei i Aotearoa me Te Waipounamu me Wharekauri. Kua aua atu nga rā o Nuku te Apiapi,[71] ko nga rā tēnei o Nukumahorahora e rangōna ai te reo whakatopatopa[72] o te ope ohu, o te toa whiu ko ēnei, o Tama te uaua[73] e tioro ana;

'Tangi te wharauroa, waiho kia tangi ana
Tangi te kawekawea[74] waiho kia tangi ana
E whakaaro ake ana ka aroaro mahana
Ka taka mai te ahuru, koia, koia.'

Ae e te iwi mā, te ope ohu, nga māra, me ērā atu mahi, i ngaro a o tātou tīpuna ka eke ki te paenga. Whaihoki he waka tēnei kua oti te aukaha kua tū te tauihu me te taurapa, kaiwae[75] e tau nei.
Hei utanga mo o tātou whakaaro kotahi, i runga i te whakaaro noa ki a tātou, ki te iwi Maori, me o tātou uri whakatupu, kia ohungia e tātou tēnei wai whakamate, te tipua e mōhiotia nei tōna ingoa kino he waipiro. Kia ngaro rawa atu tōna piro[76] me tōna haunga i runga i ēnei motu. Inā hoki na i nga rā i o tātou tīpuna, kaore rātou i mōhio ki tēnei kai ki te waipiro whakamate tangata. He nunui, he roroa te tangata i o rātou rā, hoka ana nga turi ki muri i o rātou taringa ka mate. I runga i te korenga o te waipiro hei whakaatarua i o rātou mahara, ka oti pai page 58
a rātou mahi ahuwhenua, me o rātou waihanga a ringa, me nga mahi huhua a o rātou tohunga mōhio ki te rauhii i te iwi, mo tū te ngangahau[77] mo rongo, ki te keri pā maioro, ki te whakatū whare whakairo, ki te tārai ki te rauawa waka ki te moko rape[78] whakairo i a rātou me o rātou wāhine; ki te whatu kākahu, ki te tito waiata[79] ki te whakatangi kōauau, ki te marae, me nga mātauranga ki nga whakapapa tūpuna i roto i o rātou whare wānanga me a rātou karakia tapu i roto i o rātou whare maire,[80] i mana ai, i pono ai, a rātou kaupapa whakahaere tikanga i roto i o rātou tumanako.
E te iwi, na nga iwi o tua o nga ngaru[81] na te iwi Pākehā tēnei kai whakarihariha te waipiro, i hari mai ki a tāua ki te iwi Maori. No reira āta hurihuri marire tātou i te āhuatanga o tēnei kai, he ora rānei mo te iwi Maori kei tēnei kai, he mate rānei. Otirā kei te mōhiotia nuitia e katoa, ko nga hua o tēnei kai, he whakataurekareka tangata, he whakarawakore, he mea i te tangata kia mahi i nga tikanga whakarihariha katoa. No konei kua huri tēnei ki te rau tau e kainga ana tēnei kai. Kua kite nga iwi matua, whaiwhakaaro, i nga hua o tēnei kai nāna i whakawairangi nga whakaaro o tātou tīpuna i nga rā o muri, te wā i riro ai te mōmonatanga o rātou whenua, he utu waipiro hei whakatahua[82] ki o rātou marae maha.
Kua pakū to tāua rongo ki nga reo, ki nga iwi tawhito no nga tōpito e whā o te ao; he iwi rangatira, he iwi mōhio, he iwi toa, he iwi atamai,[83] ahakoa he aha te tangata.

Na Tahupotiki Haddon[84]

Te Toa Takitini nama 222, Mei 1925. Whārangi 1.

He whakamārama: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero a Tahupotiki Haddon ko, 'He Reo Whakaaraara no nga Tūtei'. Ko te whakapotonga na Reweti.—Nga Etita

[71]Nuku te Apiapi: Mo te pipiri o te noho i te whenua, ko Kukutemahorahora mo te mataara o te noho.

[72]Whakatopatopa: Whakakauhau.

[73]Tama te uaua: Ko te tangata kaha ki te mahi.

[74]Kawekaweā: Te koekoeā, the long tailed cuckoo.

[75]Kaiwae: He kōraho, ko te wāhi tūnga, tūturutanga rānei o nga kaihoe. I konei ko te waka tonu.

[76] E rua nga tino mate o te Maori; tuatahi he kore whenua; tuarua he kaha ki te inu waipiro. E waihotia ana te inuinu waipiro hei whakahīhī, hei show off.

[77]Tū te ngangahau: Mo te ngahau o te mahi, pērā me te mahi ohu.

page 59

[78]Rape: Ko muri o te tinana, ko nga papa.

[79]Titotito waiata; He mahi tino tohunga ki nga iwi Pākehā, he poetry.

[80]Ko te whare wānanga hei whakaako ki nga mātauranga huhua, ko te whare maire hei whakaako ki te patu tangata.

[81]Tua o nga ngaru: He kupu pai tēnei mo te Pākehā, ko te hē kē kua hē te noho o te Pākehā ki te whenua, apoapo pea ko te Maori kē hei tua o nga ngaru.

[82]Whakatahua: Ara whakaputu, whakamanamana.

[83]Atamai: Ara mōhio, hihiko. Na Te Mātenga nga kupu tino whakanui i te Maori i waiho iho e ia ki te ao; 'From my first knowledge of these people, I have always considered them the finest and noblest race of heathens known to the civilised world,' arā, 'Mai anō tōku kitenga tuatahi i tēnei iwi, ko tōku whakaaro tūturu tēnei arā o nga iwi Maori katoa kua tūtataki ki te Pākehā ko tēnei te iwi tino pai, tino tū rangatira.'

[84]Tahupotiki Haddon: He minita Weteriana no Ngāti Porou.