Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Te Puta ki Toka a Kuku
Te Puta ki Toka a Kuku
Ki nga Etita o Te Toa Takitini,
No Wairarapa; | Ko Tutepakihirangi |
ko Kawekairangi | |
ko Kaiatekokopu | |
No Heretaunga; | ko Pareihe |
ko Te Hapuku | |
ko Tiakitaipage 36 | |
ko Tareha | |
ko Waikopiro | |
No Te Wairoa; | ko Raihania |
ko Hamana Tiakiwai | |
ko Te Waru | |
ko Henare Apatari | |
No Mohaka; | ko Paora Rerepu |
ko Te Wainohu | |
No Nuhaka; | ko Ihaka Whaanga |
ko Toroaiwhiti | |
ko Tamihana Taruke | |
No Te Māhia; | ko Te Kauru o te rangi |
ko Tangihaere | |
ko Hone Maru | |
ko Te Whareumu | |
ko Aperahama | |
ko Te Wera Hauraki | |
ko Tarapipipi | |
ko Peketahi | |
ko Mangungu |
E rua nga take o te haerenga mai a Kakatarau;
tuatahi; he maungarongo ki a Ngāti Kahungunu o Heretaunga
Ko te tono tuatahi ki a Ihaka Whaanga, no muri ka tono ki a Te Whareumu, no muri rawa ki a Te Wera Hauraki. Ko te whakaaetanga ka haere nei te ope taua o Nukutaurua arā a Ngāti Kahungunu me Ngāpuhi, i te tau 1836. E waru tekau nga pū a Ngāpuhi.
'Ki a Hikataurewa,[34]te kaitiaki
O taku whata kao i Toka a Kuku.'
Kei te hē hoki te kōrero a Wi Repa e kii rā e rima anō tāngata i mate, arā i tārewatia i taua riri.
Mo nga kōrero a Wi Repa e mea nei, 'E kore e hinga a Toka a Kuku ma Hongi rā anō', a puta rawa hoki mo nga pā nei mo Matakitaki me Mokoia, na Hongi rawa kātahi anō ka hinga. E hoa ko wai hoki a Te Wera, hua atu no tērā tātai tonu hoki i a Hongi, no Ngāpuhi tahi rāua, tokorua whai pū katoa.
Heoi anō
Na Te Angiangi Hau
Te Toa Takitini nama 109, Oketopa 1930. Whārangi 2161.
[24]Toka a Kuku: Ko te kurae i Te Kaha, he pā nui, he pā kaha. Ko te riri whakamutunga tēnei i waenganui i Ngāti Porou me te Whānau a Apanui. E ono nga riri o mua atu. Kotahi anō te take mai o ēnei iwi, ā, kei roto hoki te Whānau a Apanui i te rohe whānui o Ngāti Porou. Kei roto i aku kōrero, 'The Story of a Maori Chief', taku whakaaro mo te kino o ēnei iwi tētahi ki tētahi, arā mo te pīhautanga a Makahuri i a Tamahae i Puputa. Kei te hē nga kōrero mo Toka a Kuku i tāia ki Historic Poverty Bay.
Whānau a Apanui me Ngāti Porou
He uri no Toi | He uri no Paikea rāua ko Manawatina | |||
| | | | |||
Rakaipikirarunga | = | Uehengaparaoa | = | Mokai a Porou |
| | | | |||
Rutanga | = | Tumoanakotore | = | Rongomaitauarau |
| | | | |||
Hinemahuru | Ngatihau | |||
| | | | |||
Rongomaihuatahi | Tuwhakairiora | |||
| | ||||
Apanuimutu |
[25]Kakatarau: He tuakana no Mokena Kohere, kaore ana uri i te ora. I tuhi ia ki te Tiriti o Waitangi.
[26]Nukutaurua: Ko te Māhia Peninsula.
[27]Te Wera Hauraki: He rangatira, he toa no Ngāpuhi, he roa te wā i noho ai ia ki Nukutaurua, i huihui ai nga hapū o Ngāti Kahungunu ki raro i a ia, ko page 38 Heretaunga hoki i nohoia e Ngāti Tūwharetoa, e Waikato.
[28]Pākura: Pāpā o Kakatarau rāua ko Mokena Kohere, i mate ki te riri ki Wharekura i te tau 1829.
[29]Kopu Erueti: He rangatira no Te Whānau a Apanui e noho rā ki Maraenui. Kaore ōna take ki Toka a Kuku, no Te Whānau a te Ihutu kē hoki tērā pā.
[30]Kainuku: He Pā rongonui kei Nukutaurua
[31]Te Pori o te rangi: Ko tētahi tēnei o nga rangatira o Ngāti Porou i hinga ki Wharekura, he tipuna no Te Houkamau.
[32]Tuteranginoti: Ko tētahi tēnei o nga rangatira nunui o Te Whānau a Apanui i mate. I mauherehere ka patua, kei runga rā hoki i a ia nga toto o Pākura, o Te Pori o te rangi, o Marino.
[33]Eraihia: He waha tātaki no Nukutaurua, he tangata tino ngahau.
[34]Hikataurewa: Ko te ingoa tēnei o te Whānau a te Ihutu, i runga i nga mahi māna, i nga mahi whakatāne. Ahakoa te taumaha o nga kupu o te waiata a Eraihia kihai i mamaetia, he mahi tākaro hoki. I nga kōrero a Tiaki Mitera i tana pukapuka i huiana nei ko 'Takitimu' i mea ia na Ngāti Kahungunu te riri ki Toka a Kuku. Kei te hē. Ko Kakatarau te upoko o nga taua katoa. Koia nei ta Ngāti Porou kōrero.