Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga kōrero a Reweti Kohere Mā

Te Puta ki Toka a Kuku

Te Puta ki Toka a Kuku

I te mea he nui nga kōrero mo te riri ki Toka a Kuku[24] i pānuitia e Te Toa Takitini, kātahi anō ta Te Angiangi Hau kōrero i pānuitia e nga nūpepa Maori. He mea pai kia whakapukapukatia tēnei kōrero. Na Paraire Tomoana te kōrero tuatahi i tae a Kakatarau[25] ki Nukutaurua[26] ki te whakataka i a Te Wera Hauraki[27] me nga rangatira o Ngāti Kahungunu e noho huihui ana ki Nukutaurua. Kia haere ia ki Toka a Kuku ki te ngaki i te mate o tōna pāpā o Pākura[28]. I tautokona e au taua kōrero. I whakahēngia e Takuta Wi Repa o Te Whānau a Apanui. I whakahēngia e Te Angiangi Hau ta Takuta Wi Repa. Tekau marama i muri mai ka puta nga kōrero a Kopu Erueti[29], he tautoko i ta Tutere Wi Repa engari kaore he whakahē i ta Te Angiangi Hau. Tētahi pai anō o nga kōrero a Te Angiangi ko tana tuhinga i nga ingoa o nga rangatira nunui o Ngāti Kahungunu o ērā rā.

Ki nga Etita o Te Toa Takitini,

E hoa ma inā aku kōrero i rongo ai au ki ēnei o o tātau pakeke mo te taenga mai o Kakatarau ki Nukutaurua nei. Na te rongo ka tae ki Waiapu ina nga tāngata katoa o Wairarapa, o Heretaunga, o Te Wairoa kei Nukutaurua nei, ka haeretia mai nei e Kakatarau o Waiapu, he whakataka i a Te Wera, tae noa ki a Ngāti Kahungunu katoa, e noho huihui ana i Kaiuku[30] . Ko nga rangatira ēnei i kōrerotia mai ki a mātou o nga iwi e noho nei;
No Wairarapa;Ko Tutepakihirangi
ko Kawekairangi
ko Kaiatekokopu
No Heretaunga;ko Pareihe
ko Te Hapuku
ko Tiakitaipage 36
ko Tareha
ko Waikopiro
No Te Wairoa;ko Raihania
ko Hamana Tiakiwai
ko Te Waru
ko Henare Apatari
No Mohaka;ko Paora Rerepu
ko Te Wainohu
No Nuhaka;ko Ihaka Whaanga
ko Toroaiwhiti
ko Tamihana Taruke
No Te Māhia;ko Te Kauru o te rangi
ko Tangihaere
ko Hone Maru
ko Te Whareumu
ko Aperahama
ko Te Wera Hauraki
ko Tarapipipi
ko Peketahi
ko Mangungu

E rua nga take o te haerenga mai a Kakatarau;

tuatahi; he maungarongo ki a Ngāti Kahungunu o Heretaunga

tuarua; he tono kia haere ki te ngaki i te mate o tōna pāpā o Pakurahoia rāua ko Te Pori o te rangi[31] .

Ko te tono tuatahi ki a Ihaka Whaanga, no muri ka tono ki a Te Whareumu, no muri rawa ki a Te Wera Hauraki. Ko te whakaaetanga ka haere nei te ope taua o Nukutaurua arā a Ngāti Kahungunu me Ngāpuhi, i te tau 1836. E waru tekau nga pū a Ngāpuhi.

E whakaae ana ahau ki ētahi o nga kōrero a Reweti Kohere i te kōkiri a te ope a Tuteranginoti[32] arā a nga iwi i haere mai i waho o Toka a Kuku, ka whāia mai a Ihaka Whaanga rāua ko Marino, te tamaiti a Te Wera, ka rere a Ihaka ka mau ko Marino. Na konei i whakaoho katoa, nga hapū nei a Ngāti Kahungunu, a Rongowhakaata, a Te Aitanga a Hauiti me Ngāpuhi, ka kōkiritia mai e te matua ki waho o Toka a Kuku, kātahi ka pūhia e Ngāpuhi, kaore i rikarika te mate o te tangata, i whakairitia nei ki runga whata. Ko nga mea i noho atu i roto o te pā i ora. Koirā hoki te kaupapa o te waiata a Eraihia[33] i te page 37 whakapuaretanga o te whare o Te Aitanga a Hauiti, e mea rā;

'Ki a Hikataurewa,[34]te kaitiaki
O taku whata kao i Toka a Kuku.'

Kei te hē hoki te kōrero a Wi Repa e kii rā e rima anō tāngata i mate, arā i tārewatia i taua riri.

Mo nga kōrero a Wi Repa e mea nei, 'E kore e hinga a Toka a Kuku ma Hongi rā anō', a puta rawa hoki mo nga pā nei mo Matakitaki me Mokoia, na Hongi rawa kātahi anō ka hinga. E hoa ko wai hoki a Te Wera, hua atu no tērā tātai tonu hoki i a Hongi, no Ngāpuhi tahi rāua, tokorua whai pū katoa.

Heoi anō

Na Te Angiangi Hau

Te Toa Takitini nama 109, Oketopa 1930. Whārangi 2161.

[24]Toka a Kuku: Ko te kurae i Te Kaha, he pā nui, he pā kaha. Ko te riri whakamutunga tēnei i waenganui i Ngāti Porou me te Whānau a Apanui. E ono nga riri o mua atu. Kotahi anō te take mai o ēnei iwi, ā, kei roto hoki te Whānau a Apanui i te rohe whānui o Ngāti Porou. Kei roto i aku kōrero, 'The Story of a Maori Chief', taku whakaaro mo te kino o ēnei iwi tētahi ki tētahi, arā mo te pīhautanga a Makahuri i a Tamahae i Puputa. Kei te hē nga kōrero mo Toka a Kuku i tāia ki Historic Poverty Bay.

Whānau a Apanui me Ngāti Porou

He uri no Toi He uri no Paikea rāua ko Manawatina
| |
Rakaipikirarunga = Uehengaparaoa = Mokai a Porou
| |
Rutanga = Tumoanakotore = Rongomaitauarau
| |
Hinemahuru Ngatihau
| |
Rongomaihuatahi Tuwhakairiora
|
Apanuimutu

[25]Kakatarau: He tuakana no Mokena Kohere, kaore ana uri i te ora. I tuhi ia ki te Tiriti o Waitangi.

[26]Nukutaurua: Ko te Māhia Peninsula.

[27]Te Wera Hauraki: He rangatira, he toa no Ngāpuhi, he roa te wā i noho ai ia ki Nukutaurua, i huihui ai nga hapū o Ngāti Kahungunu ki raro i a ia, ko page 38 Heretaunga hoki i nohoia e Ngāti Tūwharetoa, e Waikato.

[28]Pākura: Pāpā o Kakatarau rāua ko Mokena Kohere, i mate ki te riri ki Wharekura i te tau 1829.

[29]Kopu Erueti: He rangatira no Te Whānau a Apanui e noho rā ki Maraenui. Kaore ōna take ki Toka a Kuku, no Te Whānau a te Ihutu kē hoki tērā pā.

[30]Kainuku: He Pā rongonui kei Nukutaurua

[31]Te Pori o te rangi: Ko tētahi tēnei o nga rangatira o Ngāti Porou i hinga ki Wharekura, he tipuna no Te Houkamau.

[32]Tuteranginoti: Ko tētahi tēnei o nga rangatira nunui o Te Whānau a Apanui i mate. I mauherehere ka patua, kei runga rā hoki i a ia nga toto o Pākura, o Te Pori o te rangi, o Marino.

[33]Eraihia: He waha tātaki no Nukutaurua, he tangata tino ngahau.

[34]Hikataurewa: Ko te ingoa tēnei o te Whānau a te Ihutu, i runga i nga mahi māna, i nga mahi whakatāne. Ahakoa te taumaha o nga kupu o te waiata a Eraihia kihai i mamaetia, he mahi tākaro hoki. I nga kōrero a Tiaki Mitera i tana pukapuka i huiana nei ko 'Takitimu' i mea ia na Ngāti Kahungunu te riri ki Toka a Kuku. Kei te hē. Ko Kakatarau te upoko o nga taua katoa. Koia nei ta Ngāti Porou kōrero.