Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 19 — O Le Pogai O Le Afi Ma Isi Lava Tala

page 159

MATAUPU 19
O Le Pogai O Le Afi Ma Isi Lava Tala

E tala mai e tagata Samoa faapea o latou tamā anamua sa le ‘a‘ai mea vela; o mea uma sa ‘aiina a o mata, ma o aso nei e ala ona ‘ai mea vela le atunuu ona o Ti‘iti‘i le atalii o Talaga. O le alii lenei o Talaga sa uo lelei o ia ma le sauai o Mafui‘e, o le sa mau i sa le Fee, o le mea lea e tafu ai afi i aso uma, e le mate. E masani ona alu ia Talaga i lona maumaga e faia i le fanua o Mafui‘e. O le faitoto‘a i le maumaga e pupuni e se papatu; a alu atu ia Talaga e galue e fai lana upu faapea i le papa, Mavae papa, o a‘u o Talaga, ou te alu atu ou te galue i la‘u faato‘aga. Ona matala ai lea o le papa, a e ulu i totonu Talaga, ona fai ai foi lea o feau a le toeaina i lona maumaga. O le isi aso sa mulimuli ia Tiitii i lona tama ma lafi mai tua a o ulufale ia Talaga i le faitoto‘a papa. Na mavae na i aso ona alu ai lea o Tiitii i le mea na vaai o tu ai lona tama ma fono i le papa, ma ia fai foi faapea, Mavae papa, o a‘u o Talaga ua ou sau e galue i la‘u faato‘aga. Na faaa‘oa‘o lava e le tama ia le leo o lona tama. Ona matala foi lea o le papa a e ulu atu Tiitii i le ana. Na te‘i si ona tama ina ua taunuu le tama i le maumaga; sa faatonu le toeaina ia Tiitii ia aua le pisa ina ne‘i faalogo mai Mafui‘e ia te ia ona ita ai lea o le sau‘ai. Sa iloa atu e Tiitii ia se asuasu i gauta ona fesili lea o ia i lona tama pe o le a le la mea e pusa. Na faaali atu e le toeaina faapea o le asu o le afi a Mafui‘e. Ona fai mai lea o le tama o Tiitii, “A o, o le a ou alu nei e ati mai sa ta afi.”

A e fai mai le toeaina, “Sa‘ua ea la, e te le iloa e ‘ai tagata ia Mafui‘e?”

page 160

“Ou te le fefe ia Mafui‘e. Sa faapea ona fai atu ia le tama o Tiitii; ona alu ai lea o ia i lona ala, ma usu lana pese aga‘i i le mea o lo pusa mai ai le afi a Mafui‘e.

“Sole, o ai oe? O fea le mea e te sau ai?” O fesili ia Mafui‘e.”

“O au o Tiitii, o lo‘u tama o Talaga. Na ou sau e ati atu sa ma afi.”

“Ia ua lelei, tago ina ave sa lua afi.”

Ona tago ai lea o le tama e sali ni malala ola ma ave e fai ai foi la la umu ma lona tama. Ona faamumu ai lea o fafie ma ua afu le umu o le a tao; a e tete‘i lava ia le tama ma lona tama ua sosofa i lalo le umu e Mafui‘e ma ua salalau solo ia maa na fetui ai le umu. A o le afi foi na matua pe lipi, na titina e le sau‘ai o Mafui‘e. Ona fai mai ai lea o si ona tama, “Ua a foi la Tiitii, na ou fai atu e oo ina ita ia le sau‘ai. O le a le mea o le a fai nei?” A o Tiitii e lei faatali lava mo se isi itula, na ita tele o ia; o lea na ia alu ai ia Mafui‘e ma fai i ai, “O le a le mea na e tape ai la ma afi? Se‘i ta‘u mai le ala na e talepe ai la ma umu?” Na faalogo atu ia Mafui‘e i le tautala faalemigao a le tama, faapea foi ma lona leoleoa, ona lilivau ai lea o ia i lona ita. Na oso atu nei i le pu‘e lima o Tiitii, ona la tauivi ai lea. Sa maua e Tiitii ia le lima taumatau o Mafui‘e ma sa ia mimiloa se‘ia mase‘i ese ma lona suluga i le tauau. Tauivi, tauivi ona maua foi lea e Tiitii ia le isi lima o si alii o Mafui‘e ma sauni foi o le a gagau pei o muamua, a e te‘i lava ua faataio mai ia Mafui‘e, “Auoi ta fia ola, se Tiitii. Se tuu mai si o‘u lima lea e tasi, ou te mana‘omia le lima lea e saposapo ai ma taofiofi ai ia Samoa ina ne‘i le taatia sa‘o. Ia faasao le lima lenei, ona ou avatu ai lea o ni ava se selau ma oe.”

“Ou te musu. E le lava i lena.”

“Oi, ia ua lelei a e te fia fai afi, la? Ave le afi ma oe ona e le toe ai mea mata ai lea i lou olaga atoa.”

“Ua lelei la, ia alu ma lou lima lea e tasi, a e o le a ou alu ma le afi.”

page 161

“Ia alu ia, e te maua ia le afi i ogalaau uma lava e te mataua.”

Na amata mai iinei ia le tala e faatatau i foafoaga o le ‘a‘ai meavela o le atunuu; e si‘a ia afi i laau ma e faataunuu ai pea ia le mavaega a Mafui‘e.

A o tagata talitonugofie ma le ifoitupua e taofi pea i latou o Mafui‘e e nofo i sa-le-Fee, ma o le lalaolagi e pei o se ulu tootoo lapo‘a e umi lona ‘au. Na lulu soo e Mafui‘e lea tootoo ma e ala ai ona tutupu o Mafui‘e. E masani latou ona a lulu se mafui‘e ona faapea lea, “Faafetai ia Tiitii ua tasi ai le lima o Mafui‘e, ta fefe i se mafui‘e tele pe a na lua lima o le sau‘ai!”

E i ai foi se tala a tagata Niue, o e nonofo e tusa e toluselau maila i le itulagi i toga o Samoa, e faapea ona faamatala ai le pogai o le afi i Niue. A e suia i la latou tala ia Tiitii ma Talaga ia Maui le toeaina ma Maui le taule‘ale‘a; e suia ia le faitoto‘a papa i le vao utuutu. Na le fai feagaiga i le afi a e faapea na sola mai ia Maui le taule‘ale‘a ma le motumotu ma susunu ai le vaofali ma e le‘i mafai e Maui le toeaina ona tineia. Na sosolo le afi i itu uma o le nuu. E faasino ia Maui le taule‘ale‘a ia le mafuaga o le aimeavela o Niue.

2.

E faamatala e tagata Samoa ia tala e uiga i se vaega o le olaga ua te‘a sa matua silimusa ona atamamai ai tagata, ma fai mai na mafai ona tautala ia mea uma e fai o latou aano ma tino. E le gata ina mafai ona tautala, a e i ai foi ia i latou ia uiga leaga ma e femisa‘i foi pei lava o tagata ola. Ua uma ona tatou mafaufau i taua i le foafoaga o mea faapea ma taua a papa ma le afi ma le elcele ma maa. Na faapena foi ma taua sa vagai ai meaola e feoa‘i i le fanua ma meaola e le feoa‘i i le fanua. Fai ma la latou tala na tau ia iliili ma le mutia, ona malo ai lea o le mutia; na tau le mutia ma le vao taataa, ona malo ai lea o le vao taataa. Na tau le vao taataa ma le vao lima ona malo ai lea o le vao lima; na tau ia le vao lima ma laau o le page 162 togavao ona malo ai lea o laau o le togavao; na tau ia laau o le togavao ma le fue ona malo ai lea o le fue … ona mafua ai lea o taua a tagata. E faanoanoa ona o ia mea, peita‘i e tusa lava ia taua a tagata o taua na mua‘i i ai: e le tele se totomasaa i ia taua.

O le aga e pito i taatele ua aliali mai e faapea, so o se mea lava e laualuga i so o se fetauiga, pe o se papa, se maa, eleele, mutia po o laau, e le taumate o le a tatou maua i ia uputuu ia le tala i taua ma lona manumalo i ia mea. O toeaiina Samoa anamua o e na avea ma tufuga popoto i le foafoaina o nei taua faigata ona iloiloina, sa latou faaopoopo foi i ai ia latou uputuu ia le anoano o le mau mea e talatalaina. A e le gata foi i lea sa latou auiliilia ia pi‘o ma gi‘o e faalogolelei ai a latou tala.

A e talitonu foi nisi o tupulaga feuluulua‘i e mulimuli mai e aunoa ma se faaletonu i le faamaoni o nei tala.

3.

E i ai se tala e fai e uiga i le taua a ni laau se lua … o le Aoa Fiti ma le Tatagia Samoa. E oo mai tala i Samoa i le taua a laau i Fiti fai mai na faia‘ina uma i le aoa. Ona o lea tala na tuuvaa atu ai ia Tatagia ma le isi laau i Fiti i lo la paopao e o e tau ma le aoa Fiti. Na taunuu atu i laua i le matafaga ona savavali ai lea i le tutu i tala ane o le aoa ma fesili po o fea e i ai le laau lea e pisa i ai tala ona fola ai laau uma o le vao. Sa fai mai le aoa e leai lava se isi laau, ua na o ia lava lea o lo o tautala atu ia i laua. Ua iloa e Tatagia o le alii toa lenei o Fiti ona fai atu ai lea o ia e sau la te tau. Na talia e le aoa ia le lu‘itau a Tatagia ona fai ai lea o le taua. Na mua‘i pa‘u le lala lapo‘a o le aoa ma toe itiiti a lavea ai le tatagia, a e na vave lava ona ‘alo ia Tatagia i le isi itu. Ona pa‘u ai foi lea o le isi lala o le aoa ma le isi lala, ma le isi lala, ma e faapea lava ona le lavea ia Tatagia seia oo ina faai‘u le taua ua pa‘u le ogalaau o le aoa a e le‘i lavea lava ia Tatagia. Ona tanu ai lea o mata o le aoa i le eleele ma fai mai i le tatagia ua lelei o ia ua faiaina a page 163 e malo ia Tatagia. Ai lava e faauiga ia nei taua i fepa‘iaiga a tagata ola aua ua fai ma masani le faaigoa o tagata i laau ona o lo latou malosi po o le lalelei. A o tupulaga i aso nei e faafiti mai e le faatataua faapea.

O le tala lea e mata o le a fai ma faaa‘oa‘oga o tala i tauga i‘a. Sa i ai se tanifa tele sa mau i se ana i le itu i saute o Savaii. Na valaau e ia ia i‘a uma e fe‘ausi latalata ane i lona ana ma fai atu ia latou o e tau ma le i‘a e taua o le Mu i Manu‘a. A o i‘a foi o Manu‘a ma lo latou ta‘ita‘i o le Mu sa faapotopoto i le vai nuu e tuaoi ai Tutuila ma Manu‘a. Na fai le taua. Na tulia i‘a mai Savaii ma sosola a e tulitatao i latou e i‘a malo. E to‘atele e na sosola i lalo o papa ma aau o lea na sao ai, a o le tanifa lo latou ta‘ita‘i na sola lava o ia i lona ana. Na tulia pea o ia ma na maua e i‘a mai Manu‘a ma fasimate ai o ia. Sa ou ta‘u ia i latou faapea o tala uma nei na o na fai ma mea e faalafi ai ia tagata moni lava po o ni itumalo sa fai mo latou sui ia nei i‘a. A o tagata Samoa e talitonu lava i nei mea e pei lava na matua tutupu mai i le olaga nei. E talitonu i latou i uputuu ma le le masalosalo. A e ui ai i na mea uma e ia i latou ia ni aai ma ni itumalo ia igoa o i‘a ma mea faapena e fai ma faailoga, e i ai le sa‘ula, le puaa‘aivao, le i‘a o le fai, le maile, se toa‘ula, le atafa ma isi lava manu faapena. E le taumate a na fai a e maua i le atunuu nei ia manu e i ai le leona, le urosa, ma le aeto po o fai foi i ai ia ni tala faatatau ia latou taua ma e pei ona faia i nuu e lauiloa ai.

4.

E i ai foi tala i taua a manufelelei ma i‘a. Sa femalaga‘i ia manulele ma i‘a i la latou soo i aso la ua leva, aua sa lelei ia le faauoga. A o le isi aso na faalilii ai ia le au i‘a o igana po o le inaga ina ua talileagaina i latou i le matafaga e manulele; a o manu lele foi e le fia faauo i latou i le i‘a o le inaga ona o le faatauvaa ma le itiiti. Sa fai le taua ona manumalo ai lea o i‘a ma na faai‘u le taua ina ua liui‘a ia manu a e liumanu ia i‘a. E ala mai i lea page 164 mea ia le upu, “Ua tu‘ese i luga le ivitu o le inaga. “Peita‘i e le‘i umi a e toe fai foi le isi taua ona manumalo ai lea o manulele; talu mai ai i lena mea ua fai ia apa‘au o manulele. Na amata mai ai foi i lena mea le maoa‘e o le faimeamafai o manu i le vanimonimo, e i ai foi ia i latou le aia e malaga ai i le tai po o le vai ma so o se mea e fia o i ai i latou.

O se taua foi lenei na faia i le va o le lulu ma le gata. E faapea le tala: O le uso e to‘asefulu o Sefulu, Iva, Valu, Fitu, Ono, Lima, Fa Tolu, Lua, ma Tasi le uii. O aso ia sa amata ia le faitau o le aofa‘i o mea i le sefulu a e mulia‘i i le tasi. Na o i le vao le uso lea e to‘asefulu e ta laau mo lo latou soatau. E o atu le aualii o tau mai le lulu ma le gata i le auala. Sa ta‘imua ia Sefulu i la latou solo ma o ia na iloa muamua mai e le lulu ona valaau mai ai lea o ia faapea mai, “Se Sefulu se‘i alofa mai ma ia e sau e fasimate ia le gata nei, a ou leaga a‘e. Afai e te faia lo‘u mana‘o ona ou tuu atu lea ia te oe e pule faitalia i le ifilele ma le maota e ta ai se ta‘ele o lo outou vaa.”

Fai mai Sefulu, “Tatou o tatou, e leai se mea faapena. E le afaina e tele ia laau i le vao e mata o le a latou tali mai i lo tatou faalavelave.” Sa na o le tagi o si lulu i tama a e leai lava se tasi e lave mai ia te ia amata mai ia Sefulu seia oo ia Lua. A o Tasi na talia e ia le mana‘o o si lulu; na fai atu o ia i le lulu ua lelei o le a na faia le mea na te mafaia. Ona tago ai lea o Tasi i lona matau ua faapa‘u i le gata ma ua mate ai.

Sa faamalō mai le lulu lotofaafetai ia Tasi ona o le lavea‘iga pagamalie. Fai mai o ia, “Se ua malo le tau lelei alii Tasi. Sau ia o le avea oe ma amata o faitauga o mea uma e mataua aua ua e manatua lo‘u tiga. O lea foi o le a tu mua ai oe i mea uma. O Sefulu na na le amana‘ia la‘u tagi o le a mulimuli.” O lea e oo mai i le aso e amata pea ia le faitau o mea i le tasi a e mulimuli sefulu.

5.

Sa fatu foi tala e faatatau i le tino mai o mea, ma e page 165 pei o le tala o le a amata nei, e i ai ni mea talitonugata. Fai mai latou o iole sa fai o latou apa‘au anamua a o pe‘a e pei ona i ai nei e le‘i i ai ni o latou apa‘au. O le isi aso na fai lemu atu ai le pe‘a i le iole ia aumai ona apaau se‘i faata‘ita‘i ai ona toe sau ai lea. Na tuu atu lava lea e le iole ona apa‘au i le pe‘a e faata‘ita‘i ai; peita‘i e le‘i toe foi mai le pe‘a ma apa‘au, e le‘i toe feiloa‘i ia le iole ma le pe‘a. E maua mai iinei ia le alagaupu faapea: Ua pei o mea a le isumu ma le pe‘a.

O le isi foi lenei tala e fai ma faamalamalamaga. Se‘i vagana le fa‘i soaa, e pau‘u aufa‘i i lalo a e le tutu sasa‘o i luga. O le soa‘a e faatu sa‘o i le lagi lona ausoa‘a. O le mafuaga o lea uiga e faapea o le taua a fa‘i uma ma le soa‘a. Na tau i latou ma na faiaina uma i le soa‘a, o lea e lei faamalosi se isi e toe faatu i luga i le lagi sona aufa‘i, ua na o le soa‘a lava o le na manumalo.

6.

E mau tala i latou i nisi tala e i ai le tala i le toa ma le laumei. O tala faafagono faamuagagana e masani tele latou ona talatalaina ia latou feiloaiga i aso fai soo. Sa masani ona maua ia se toa i luga o se papa e tu latalata i le mea e puna mai ai se vaipuna na tafe atu i se alavai. E na o le toto‘e o le alii o le toa. A o le isi aso na te‘i ua ui ane ai le laumei iina. Sa ia maua se vai malu ma le manino, o lea sa ia ta‘ele pisipisi ai ma tuu maulu e aunoa ma sona mafaufau o i ai se isi lava meaola o latalata mai. A e na segia le mauli o si laumei i le faataio a le toa, na to‘eto‘e solo i luga o papa, ma fesili tuga lava i si laumei, “O ai oe? O fea le mea e te ti‘agi mai ai? Ma o le a lau mea e fai iinei?”

Fai mai le laumei, “O a‘u o le laumei. Ou te sau mai le sami oona. O lenei ou te taeleele i le vai matua i manaia tele.”

Fai atu loa le toa i le laumei, “Vaai oe, ia e alu ese nei ma le vai. O a‘u ma le pule i le vai lenei.”

A e sa tali atu le laumei, “Alii e, e leai se mea faapena. O le vai e pule ai uma taua. O le mea lea e tusa pau ia lou page 166 aia ma lo‘u, e nofo ai i le vai nei. Ou te le alu ese lava ma iinei.”

Sa tu le toa ma faasipasipa lona ulu ma tau mafaufau, ona sau ai lea ma le isi manatu ma‘ai lava faapea, “Ua lelei la, alii laumei, o le a ta iloilo nei po o ai le tagata e o ia le vai. Sau o le a ta o i se mea mamao lava ma ta taututuu mai ai i le vai. O le tagata e taunuu muamua mai i le vai i le taeao po taeao, o le tagata lena e fai mo ia le vai.”

A o le laumei sa fai atu o ia, “Fai ia o lena alii toa.”

Na fai ia le tuutuuga a le aualii faapea o le a alu ia le toa i le aai a e alu ia le laumei i le sami oona.

Na ona alu atu lava o le laumei i tai ma toe foi mai i le vai ma mau ai i le vaipuna i le taeao sesegi lava. A o le toa sa le‘i manatu o ia o le a amio faapea ia le laumei. Sa le mafaufau mamafa o ia i le laumei; na manatu o ia e tasi lava lana oso mai i ona apa‘au i le oo i le vai a e le‘i taitai mai ia le laumei. Peita‘i e alu atu le alii ua leva ona ta‘eleele mai le laumei i le vaipuna. E vaai atu le toa i le laumei o lo o ‘au‘au mai i le vai, “Oi alii laumei, ua ou vaai atu o le na ua e iina.”

A e fai mai ia le laumei, “Ioe, alii toa, ua leva ona ou iinei. O lea ua manino nei o le a avea ia le vai ma a‘u.” Ua fai upu a tagata ona o mea faapea, Ua muli le toa lele malie i le laumei telemuli.

7.

O se tasi foi lenei tala e uiga ese le malie. E to‘atolu ia se uo sa taualo lo latou vaa i tai, o le isumu ma le tuli ma le uga. Ua leva o taupule ia le folaulauga a le au alii a e sa leai se vaa, o lea sa fau lo latou vaa, ua mae‘a, ona o ai lea. Sa taualo le tuli ma le uga a e uli e le isumu. Sa to mai le ta‘uta‘u ma e na sa‘e ai le vaa o le aualii. Na lelepuga ia le tuli i uta, a e goto ia le uga ma sola ai i le alititai. A o le isumu sa aau o ia. E le‘i umi a e lagona le vaivai e le isumu. Sa soona masau ane ia le fe‘e i talaane o le isumu ona talo ai lea o isumu ia faaoo mai se fesoa- page 167 soani. Na vave ona taofi le ‘au‘auga a le fe‘e a e fai atu i le isumu e oso atu i lona tua e nofo ai a e ole a aau e ave o ia i uta. E le‘i lua ni valaau a le fe‘e a ua leva ona ti‘eti‘e le isumu i le ulu o le fee. Ona o ai lea o le malaga i uta, o, o, fai atu ia le fe‘e, “Se ua e matua mamafa tele alii isumu, ua fai sina tiga o lo‘u ulu.” A e fai mai ia le isumu “Ioe leaga ua fai sina tele o suasami na ou inua nei i la‘u ‘a‘auga mai. Ui i lea atonu ua le o toe mamao ona ta oo lea.”

Na oo atu loa le fe‘e i le matafaga i le puna loa i lalo le isumu faitogafiti ma sola i le togavao. A o le fee ua le uma lava le tiga o si ona ulu; na mulimuli ona ia maua ua fai le mea sese a le isumu i lona ulu. Ona tiga ai lea o le loto o fe fe‘e ma ua alu valaau ana uo lulu uma i le nuu. Sa faaali atu e le fe‘e lana tagi ona alu ai lea o le sa‘iliga o le isumu. Na ole atu lava ia le fe‘e ia matua sa‘ili le isumu ula ma fasimatea o ia. Na faapea lava ona faia e ana uo. Na sa‘ilia o ia ma fasi ma ‘ai, e leai se mea na totoe o le tino o si alii o isumu. Fai mai le upu, Aua le amio faaisumu ma lana mea na fai i le fe‘e, aua e toe mulimuli mai lava ia aga a le tagata ia te ia.

8.

O se tala lenei ia Toa ma Pale.

O se tagata matua fe‘ai tele ia le Tuifiti sa fai ma alii o lea lava nuu, ma e faato‘aitiiti ia le nuu o Tuifiti ona o lana masani o le ‘ai tagata. O lea na sosola ai le uso tama e e to‘alua i le vaomaoa ma ua liu ai i laau. A o le aso foi lea na alu ai le tagalaau a le auaiga o le Tuifiti e sa‘ili ia se laau e fai ai le ta‘ele o lona sa. Na fia maua se laau faasasa‘o ma laulelei mo lea faamoemoe. Na mamate ia tama ona liu laau pi‘o ai lea o Pale ma na fautua atu foi i lona uso o Toa ia faaa‘oa‘o atu ia te ia, ina ia le taina ai i laua. A o Toa e le‘i faalogo o ia i le fautua alofa a Pale; sa mana‘o pea o ia ia manaia lona tino ma faasasa‘o i luga i le lagi.

Na o atu e tu‘u laau i le mea tonu lava sa tutu ai ia page 168 Pale ma lona uso o Toa; sa iloa atu e i latou ia Toa ua tatau mo le faatatau ona tasi ai lea o le taofi o le a tuu Toa i lalo. Na tatuu Toa ona palasi ai lea o ia i le eleele, a o Pale o le na latalata ane i lona uso na ia toe sisi faavave ia Toa ma faatu i luga. Ona matata‘u ai lea o le ‘au tufuga peita‘i sa latou toe ta foi i lalo le laau, ua palasi i le eleele. A e na ona palasi atu lava ma toe faatu a‘e e Pale, na fai pea lea faiga seia oo ina sipa le la, na oo lava ina goto a e le‘i mafai ona latou fai se galuega e tasi i le laau vagana le tipi i lalo seia pa‘u ma toe tu a‘e i luga o ia. Ua ‘e‘eva ma vaivai ia le ‘au tuulaau ona latou tuumuli ai lea i le aai. E liliu mai o latou tua i tama a e fai atu Toa i lona uso o Pale, “Se Pale ua avea a‘u ma faalavelave ia te oe. Ua se Toa a‘u nei ia te oe!” Ua fai ma alagaupu ia lea laina e sui ai le igoa o Toa i le upu e faaalia se manatu, o se tagata, po o se mataupu faafiufiu i se tasi. E pei foi o lenei, Ua se toa ma lau afioga i tau faasoasoa le leaga ma le agaleaga.

9.

O nisi o ia alagaupu o le a na ona faamalau i lalo, e le mafai ona faamatalatalapipi ona o le laititi o le avanoa, e le gata i le mea e tusia ai a o le mataupu tau taimi foi, ua le feagai.

E tasi a e afe. O se faamatalaga lea e masani ona fai i se tagata atamai, e ui ina itiiti lona tino a e matalasi mea na te mafaia (i le mafaufau ma mea e faalagolago i lea lava mea o le mafaufau).

Ua o se alaga o le fala. E fai lea upu i se tagata ma‘i ua leva ona taatia i le fala, ua manoivi o ia ma ua iloga ia faalavalava o le fala i lona pa‘u. E le o se fala moni o ia, na o se ata o le fala i lona pa‘u.

Ua tulagavae eseese. E masani ona lafo ia lea alagaupu i se nuu po o se alalafaga e tumutumu i tausamiga, poula po o fonotaga.

O le fuaniu ua tautasi. E faatatau lea i le fua e tasi o le niu, e na o le tasi lava ia le niu i le fuiniu atoa. O lea e page 169 lafo ai le upu nei i se tagata e leai ni ona uso; le tautasi a le aiga.

O le tele a ululau. E fefete tele ia le ululau a e le tele ia ni lau o i ai; e ala ona lapo‘a faapea ona o le tele o lautolo e su‘i i lau ta‘itasi. E lafo lea upu faatatau i se nuu po o se aiga e tele tagata a e le agavaa pe totoa. Po o se tagata foi e lapo‘a a e leai se mea i le manava.

O le gaogao a ato tele. E le matua iloga tele mai ia le anoanoa‘i o ni mea‘ai e fu‘e i se ato tele. E faapena foi ia se nuu tele e tutu mamao fale, seia oo ina potopoto uma i latou, ona iloa ai lea e le to‘aitiiti.

O le masae a le lavea talifau. E faaaoga ia le upega lenei e lalaga i launiu i le faiva o le lauloa. E le afaina tele pe a motu ia se mata upega o le lavea aua e faigofie ona toe sosoo ia launiu. E lafo ia le upu nei i se alii pe a folausola o ia a e tuu ona suli tamatane e suia o ia.

Ua faato‘a pa‘ipa‘ia nei lava. E leai se tasi e faamalosi ona fai se mea i se aiga to‘atele ma le uluola, peita‘i afai a e tauau ina alu le tele o i latou ma ua faato‘aitiiti ai ona le pine lea ona ulagia e tagata ma fai upu i ai. “O aso ua fano sa leai se tasi e soona tautala mai i le aiga nei.”

Ufiufi manu gase. A iloa atu e le lupe ia se tasi usoalupe ua pa‘u i lalo ua mate, ona faapa‘u ai lea o ia e ufiufi ia le lupe mate i ona apaau, tusa lava pe i‘u ina fasimatea ai foi o ia. E faatatau e Samoa ia lea mea i le tagata ua vaai atu i lona uso ua manu‘a i le ‘autau ona oso atu ai lea o ia e lavea‘i ma sapotiga e tusa lava pe i‘u i le oti.

“Faaamoamotali amofale.” E masani ia tagata ona laga atu i se aufata ma fesoasoani e tuu atu ia le tau‘au e tau faamama ai le avega. E faapena ona manatu ia tagata Samoa pe a vave seu e se isi failauga ia le tasi o lo o i se tulaga faigata, ona ua opa o ia i lauga. E tala feagai foi ma le isi muagagana faapea, Malu i le pu‘ega. E eseese ia pogai o ia muagagana a e tutusa lava uiga. E i ai i oa o page 170 vaaalo se fasi laau e fausia i le ‘iato taumuli ma le oa. E taua lea mea o le pu‘ega ma e fai ma mea e pipii i ai le tautai. E lafo lana afa i le lima taumatau a e pipii lona lima agavale i le pu‘ega. E alo malosi e le ‘autaualo ia le vaaalo i le itula lea ina ne‘i toe faamamulu ia le pa e le atu.