Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 1 — Tulaga o Motu i le Faafanua … Ulua‘i Asiasiga i le Atunuu ma le Foafoaga o le Atunuu e Tusa ma Uputu‘u

page 10

MATAUPU 1
Tulaga o Motu i le Faafanua … Ulua‘i Asiasiga i le Atunuu ma le Foafoaga o le Atunuu e Tusa ma Uputu‘u

O SAMOA, o le igoa lea ua iloa ai le atu motu e i Polenisia tuloto, ma ua loa ona iloa i le igoa o “MOTU O TAUTAI”. O ia motu na foaina mai maugamu po o volekano. E taatitia nei motu e tusa ma le lua afe maila mai Sini, ma ua faatulagaina i faafanua e faapea ua i le va o paralela o le sefulutolu ma le sefululima tikeri o latitu i saute o le ekueta, i le, ma le selau onosefulu valu ma le selau fitu sefulutolu tikeri o logitu i sisifo o Kerenise. Ua tausili ia mauga o Savaii; o se tasi o ia mauga ua pa‘ia le fa afe ma le iva futu ma e mafai ona iloa pe tusa o le lima sefulu maila mai tai. A o faasolo mai i uta o le a iloagofie e se tagata faimalaga ma le fou mai, ia se motu manaia. E selau lima sefulu maila le fua o lona faataamilosaga, ma ua ufitia e le vaomatua e amata mai le seeti seia oo i tuasivi mauga. Ua ea a‘e ia mauga o Upolu ma Tutuila, ua oo i le luaafe ma toluafe futu le maualuga ma le sami. Ua latou faaopoopo i le maimoa ia lea lava matagofie e tasi; o le tutupu talaulau o meatoto ma la‘au faapea ma le eleele lafulemu. O motu taua nei o le atunuu; e taatitia faasolo mai sasa‘e i sisifo. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le motu o Upolu, ua i le totonugalemu o ia, ma ua ta‘itupito ai ia Savaii pe sefulu maila i lona itu i sisifo, ma Tuutila e tusa o le fasefulu maila i lona itu i sasa‘e. O Tutuila o se motu itiiti lea pe tusa o le valusefulu mail lona faataamilosaga. Ua i ai nisi motu e laiti atu i lo Tutuila ua aina faapea ma isi ua le nonofo ai ni tagata, a e ua ma‘eu le matagofie.

page 11

Ua toetoe lava i le si‘omia Upolu e a‘autu; ua tutupu ma faasolo i luga ia nei aupā-samilofitiaina ua pa‘ia ai le fogatai; o le ala lea, ua mafua ai ona faatupuina o aloalo malu ua matua aoga tele i faigafaiva. Fai foi o lena, a ua faafaigofieina ai foi ia femalaga‘iga faasolo i le talafatai mai lea nuu i lea nuu. E amata mai i le tolu sefulu futu e oo i le tolu po o le fa maila le mamao o le a‘au ma le matafaga. E papa‘u le aloalo i nisi nuu ma ua le mafai ona uia e paopao po o vaa se‘i vagana ua sua le tai; a o nisi nuu a e maise lava ia alalafaga ua i ai ia ava lelei, e loloto lava o latou aloalo po ua tali maua le sefulu i le luafulu gafa le loloto, ma e avea ma fagalelei mo vaa. E le tele ni vaitafe pe tetele foi peitai e le oge vaimagalo; e puna mai vaimagalo mai eleele i uta e faapena foi i le faasolosolo i le talafatai.

O le fuavaa Holani sa ta‘ita‘ia e Rokeuaine i le tausaga e 1722 ai lava o lea na mua‘i iloa ia nei motu. O lea fuavaa e faapea e tolu ni folau sa i ai. Ona mulimuli mai ai lea o alii tautai Farane, o alii ia o Poukenivili i le tausaga 1768 ma La Peruse i le 1787. O Poukenivili na na mataua le fegasoloai o tagata o le atunuu i o latou paopao ma le agavaa i faiva o tautai ona ia faaigoa lea o le atunuu o Motu o Tautai. Na maua e Kapeteni Kuka se tala e uiga i ia motu i le tausaga e 1773 ma sa ia faamaumauina nisi tala mai tagata Toga. O le tausaga e 1791 na asia ai Samoa e le vaa H.B.M. Pandora. Peitai e le tele ni tala na maua e uiga i nei motu seia oo i le tausaga e 1830. O le tausaga lea na amata ai galuega faalelotu iina e sui o le faalapotopotoga e taua o le Sosaiete a Misionare o Lonetona. (L.M.S.)

O tagata na mua‘i aina le atunuu, e tusa lo latou faitauga ma le 35,000; e mafuli lo latou lanu i le lanu ‘apamemea vaivai e mataugofie ai ia Polenisia tuloto ma Polenisia i sasa‘e:

E seasea ona iloa ai ia sina foligaitiiti o tagata o Melenisia i Sisifo e pei o le laulu migimigi fefete lea e faa- page 12 vasegaina ai tagata Papua ma isi tagata uli. E manino ma uigafaatasi foliga ma fuaitino o tagata mai Polenisia tuloto ma Polenisia sasa‘e, e faapea foi ma a latou gagana. Ona o ia uiga o le a faasolo atu ai loa i mataupu e tusa ma a latou uputuu atoa foi ma isi lava mea faapena. Ua tatau la ona amata mai i le ‘Kenese ma le ulua‘i tagata’; o lona uiga o le tala lea a Samoa i le foafoaga o le tagata ma le lalolagi.

1.

I le amataga lava sa i ai Leai. Ona faasolo a ‘e ai lea o Nanamu; ona sosoo lea ma Efuefu. E sosoo lena ma Iloa; a e sau i ona tua ia Maua. Ona sosoo lea o Maua ma Eleele. E mavae atu lea ona oo lea ia Papatu. Fai, fai i le oo ia Maataanoa, e le‘i umi a e taunuu mai Mauga. O Mauga lea na faiava ia Malaeliua (aua e fesuisuia‘i malae sa feiloai ai) ona fanau ai lea o la la tamateine o Fasiefu. Na nofotane ia Fasiefu i le tama o Laveifulufulutolo ona fanau ai lea o lana fanau o tama e toatolu: o Mua, o Uso ma Talu. Ua i ai foi lo latou tuafafine o le teine lea o Sulimoni. Ua tala mai ia Mua ma Talu ia le pogai o igoa o itumalo e lua i le motu o Upolu.

2.

O se tala lenei i le gafa o le ulua‘i tagata ma e faamatala i gagana o usuga ma feusuaiga e faapea:

(a)

Na usu ia Papa‘i‘iva ia Papa‘ele, ona fanau ai lea o Eleele.

(e)

Usu Eleele ia Matagimaoa‘e, fanau ai Ao‘a‘anoa.

(i)

Faiava ia Ao‘a‘anoa ia Aolele, fanau ai le fanauga e to‘alima:

1.

Matagifeetia‘i;

2.

Matagimalie;

3.

Matagitafulu;

4.

Matagisatianuu;

5.

Sauoleola.

(o)

Na usu ia Sauoleola ia Aopiilagi, fanau ai ia Aotafao.

page 13
(u)

Usu ia Aotafao ia Lagimaina, fanau ai ia:

1.

Ata;

2.

Tauafiafi;

3.

Ao;

4.

Aoauli;

5.

Afiafi;

6.

Lagoto.

(f)

Na usu ia Matagimalie ia Aolalelei, fanau ai ia Lagileaoa.

(g)

Faiava ia Lagileaoa ia Lagifofola, fanau ai ia Tagaloa le ulua‘i tagata.

(l)

Na usu ia Tagaloa lea ia Lagisilia ona maua ai lea o Tagaloalagi.

(m)

Na faiava ia Tagaloalagi ia Taofilagi ona maua ai lea o le tama o Pili.

(n)

O Pili lenei na usu ia Sinaletava‘e ona fananau ai lea o i latou ia:

1.

Saga;

2.

Ana;

3.

Tua;

4.

Tolufale;

5.

Muganitama.

(p)

Na usu ia Ana ia Sinaletoa, ona fanau mai ai lea o Matofaana.

(s)

Na faiava ia Matofaana ia Sinaletula ona maua ai lea o Veta.

(t)

Faiava Veta ia Afulilo maua ai ia Naituveta.

(v)

Usu ia Naituveta ia Toelauoo maua ai ia Toso.

(aa)

Usu Toso ia Lagifitipula maua ai ia Siutaulalovasa.

(a1)

O Siutaulalovasa na faiava ia Pai (na talotalo i le malamalama) ona fanau ai lea o Siutoso.

page 14
(a2)

O Siutoso lea na faiava ia Laulano-ma-lauvai, ona fanau ai lea o Ata.

(a3)

Na usu Ata ia Uliaumi ona fanau ai lea o Siufeai.

(a4)

Usu ia Siufeai ia Polaitu fanau ai ia Siulelaumato.

(a5)

Na usu ia Siulelaumato ia Sinailautolo maua ai ia Feepo.

(a6)

Na usu ia Feepo ia Seafaetele fanau ai ia Atiogie.

(a7)

O Atiogie. lenei na fai ava ia Tauvaiupolu ona fanau ai lea o Savea.

O le Savea lenei na avea ma ulua‘i Malietoa. I le faasologa o le gafa, ua atoa le luasefulutolu ia auga Malietoa e oo mai ia Malietoa Talavou o le na fai ma tupu i le tausaga e 1878, ma e na i‘u ina aloa‘ia mulimuli ane ai e malo o Peretania, Siamani faapea foi ma le Uanite sitete o Amerika. E tele foi isi talagagafa tau alii e mafai lava ona faamatalaina a e faia ia o le tala ua i luga ma faaa‘oa‘oga o i latou uma.

3.

O isi foi faletama a Lagileaoa e faapea:

(a)

Na usu ia Lagileaoa ia Lagituavalu ona fanau ai lea o le tama o Tagaloamauinuu.

(e)

Usu Tagaloamauinuu ia Lagiaoa ona fanau ai lea o Tagaloasailinuu.

(i)

Ona usu lea o Tagaloasailinuu ia Tausalaolalonei maua ai ia Valevalenoa po o Avanoa.

Sa ia Valevalenoa ia nofoaga vaevaeloloa. Sa toe fanau ia Lagiaoa, ua na o se ulu o le tagata na sau. O le ulu lenei fai mai na alu ifo mai le lagi. Sa tago ia Valevalenoa ua faaati‘eti‘e le ulu lea i luga o lona nofoa vaevae‘u‘umi ma faapea lana tala, “Se a e alofa, ia e tupu e avea ma atalii e tauto‘aluaina lo‘u nofo i le lalolagi.” E le‘i leva lava a e autafiti ia le tama o Valevalenoa, ua liu i ai le ulu lea sa i luga o le nofoaga. Ua iloa mea e le tama ma ua fesili o ia po o ai sona tama. Ona tali atu lea o Valevalenoa page 15 faapea, “O lou tama la e i o i sasa‘e, o la e i o foi i sisifo; o lo o i tai i le sami, o lo o i uta i le vao, o lo o i lalo, o lo o i luga foi o ia. Ona faapea lea o le tala a le tama, “Ua lelei la, ua maua nei lo‘u igoa. Faaigoa a‘u ia ITULAGIUMALAVA. Ona o lenei mea ua ala ai ona i ai ia vaega e fa o Sasa‘e, Sisifo, Matu ma Toga. Na tupu o ia ma ua avea ma tagata matua, ona alu lea i le itu i Matu ma fai ava ai ma ua uluola. Na alu i Toga ma faiaiga ai, faapea foi ma Sasa‘e ma Sisifo ua alu atu o ia i ai ma fai ava ai ua fanafanau ma uluola. Ona mulia‘i alu ai lea o ia i le lagi ma ua fai i lana fanau ia mulimuli atu ia te ia.

4.

O le fanau a Ilo ma Mamao e o latou ia igoa ia:

(a)

Papatu;

(e)

Papaone;

(i)

Papaele;

(o)

Masina;

(u)

La;

(f)

Sami;

(g)

Vai.

O tama uma i latou nei. Ua mavae ia mea ona maua ai lea o o latou tuafafine e to‘alua. O igoa o teine o Matagilagatele ma Matagilagamalie.

Sa taape i latou ma ua eseese mea e mau ai; o aso ia na tapunia ai le tai. Ona tau fai valaau mai lea o fanauga faapea, “Ia tatala mai ia le sami se‘i o matou maimoa ia te ia.” Ua tatalaina mai le sami mai ona noanoaga ona lofia ai lea o papa uma e tolu ma ua feoti ai. A o le la ma le masina na sao i laua aua na ta‘itasi ma sola le tagata lava ia i le lagi ma ua ola ai.

5.

Na faaipoipo ia le Afi ma le Vai; ma ua ola mai i lea faatasiga ia le eleele, papa, laau ma mea uma lava.

Na tau ia le nufee ma le afi ona faia‘ina ai lea o le nufe‘e. Na tau le afi ma papa ona manumalo ai lea o papa. Na page 16 tau ia ma‘a‘ala ma ‘ili‘ili; na manumalo ia ‘ili‘ili. Ona tau ai lea o ‘ili‘ili ma le mutia; na manumalo le mutia. Na tau ia le mutia ma laau ona malo lea o laau. Na tau ia laau ma le fue ona malo lea o le fue. A e na pala le fue ma ua tumu i ilo. Mai i ilo nei na pogai mai ai ia tagata.

6.

Na ola mai Tagaloa i le valevalenoa po o le vanimonimo, a e le iloa pe na faapefea ona sau o ia; e le mailoa foi pe talu mai anafea ona i ai o ia i lea mea. Na moomia e ia se mea e mau ai ona ia faia ai lea o lagi. Na mana‘o foi o ia ina ia faia ma se nofoaga mo ia i lalo o lagi; o lea na ia saunia ai le lalolagi. Na taavavale mai ia ni maa mai le lagi ma ua faia ai ia Savaii a o Upolu le isi. A ua faapea nisi tala na toso a‘e i luga ia motu i se matau. Ona faia lea e ia o le Fe‘e ma tofia o ia e mau i mea maualalalo i le sami ma le eleele, o lea ua taua ai ia mea o Salefe‘e. Na aumaia i luga e le fee ia ituaiga papa eseese; mai se tasi o ia papa ia le papa tele o lo ua tatou nonofo ai.

7.

Na auina mai i lalo nei e Tagaloalagi ia lona afafine ua liu ma Tuli. Sa felelea‘i solo o ia a ua le maua se mea e tu ai, auā na o le vasa lava. Ona toe fo‘i ai lea o ia i le lagi a e na toe auina mai foi o ia i lalo nei e sa‘ili eleele matutu. Na sau o ia ona ia muai iloa lea o le afusigalu, ona ia vaaia ai lea o ni mea taupatupatu i tafatafa‘ilagi; ona iloa ai lea o le fafati o peau i luga o le eleele matutu. E le‘i pine a e maua le pa‘umatu ma malolo ai le malaga. Ona alu ai lea o ia ma ta‘u atu i lona tama le fogaeleele o lo ua sosolo pea i luma. Na toe auina mai e Tagaloa le teine ma sina luutaga eleele atoa ma se fuesosolo, ma toto ai i lalo nei. Na tupu tele le fue ma ua sosolo ma sa asia soo e le teine. Ua mavae ia mea ona mamae ai lea o lau o le fue ma ua faasolo pala. O se tasi o ana asiasiga na iloa ai e ia ni ilo i le mea sa i ai le fue. E toe sau le teine i le isi ana asiga ua liu i tane ma fafine ia ilo.

8.

Na gaosia le tino o le tagata mai i ituaiga pipi. E ola umi o ia pe afai o se piputu na faia ai o ia, a e afai na page 17 faia o ia i pipi‘o‘ona o le a le umi lona ola; o le a vave ona mavae o ia, e ma‘ale‘ale.

Ua taua le itulilo po o le tagatalilo o so o se tagata o le agaga; aua ua aga solo, pe fealuai solo. E faapea le tala o le tama o ia a le fafine a igoa ia Taufanu‘u o ia lea na te gaosia ausa o le fogaeleele. Fai mai a oo i po ma ufitia i le afu pogisa le lalolagi ona tautulemoe ai lea o le tagata, ua lailoa i le tuneva, aua ua naunau lona agaga e oo atu i lona tina.

10.

Na usuia se fono a atua uma lava i se malaefono i le motu o Upolu e filifili ai i se i‘uga o le olaga o le tagata. Sa faatu le to‘oto‘o o le tasi atua ma lafofaatu ia pei le olaga o le tagata o le mate a le sulu ‘aulama: e mate a e a ulatia ma lialia‘i ona toe mumu ai lea. O lea o tagata uma lava ia toe tutu mai mai e ua oti.

O le isi atua e igoa ia Supa na oo i le itula e tautala ai ona fai ai lea o lona manatu faapea o le olaga o le tagata ia faapei o se molipopo, a mate e le toe maulatia. Mulimuli ane ona faasolo ai lea o le vao lauga ma lafofaatu ua fefulifulia‘i i ia lava manatu e lua. Sa to mai ia se ta‘uta‘u tele i le tauga‘a‘asa o finauga ona faaselemutu ai lea o le fono. Ua tau fai sosola ia atua i fale malu. A o faasolo ta‘ape i latou sa fevalaaua‘i i latou ia faia le tonu a Supa; ia tusa le muta o le olaga o le tagata e pei o le mate a le molipopo. Ua pogai mai iina le alagaupu faapea, “Taua a Supa.” E oti le tagata ma le toe fo‘i mai o ia.

O se isi faamatalaga o lenei fono ua faaopoopo i ai isi lafofaatu e lua. O le tasi e faapea ia tuua e tagata o latou pa‘u e pei ona lafoa‘ia e figota o latou atigi; a o le isi lafo e faapea a oo ina toeaina ia tagata ona o lea e tofutofu i le Vaiola. E toe liua i latou e fai ma tagata talavovou. A e faai‘u lava i le i‘uga na faatu e Supa, peita‘i ua na o tane e feoti a e le feoti ia fafine!