O Samoa Anamua
MATAUPU 1 — Tulaga o Motu i le Faafanua … Ulua‘i Asiasiga i le Atunuu ma le Foafoaga o le Atunuu e Tusa ma Uputu‘u
MATAUPU 1
Tulaga o Motu i le Faafanua … Ulua‘i Asiasiga i le Atunuu ma le Foafoaga o le Atunuu e Tusa ma Uputu‘u
O SAMOA, o le igoa lea ua iloa ai le atu motu e i Polenisia tuloto, ma ua loa ona iloa i le igoa o “MOTU O TAUTAI”. O ia motu na foaina mai maugamu po o volekano. E taatitia nei motu e tusa ma le lua afe maila mai Sini, ma ua faatulagaina i faafanua e faapea ua i le va o paralela o le sefulutolu ma le sefululima tikeri o latitu i saute o le ekueta, i le, ma le selau onosefulu valu ma le selau fitu sefulutolu tikeri o logitu i sisifo o Kerenise. Ua tausili ia mauga o Savaii; o se tasi o ia mauga ua pa‘ia le fa afe ma le iva futu ma e mafai ona iloa pe tusa o le lima sefulu maila mai tai. A o faasolo mai i uta o le a iloagofie e se tagata faimalaga ma le fou mai, ia se motu manaia. E selau lima sefulu maila le fua o lona faataamilosaga, ma ua ufitia e le vaomatua e amata mai le seeti seia oo i tuasivi mauga. Ua ea a‘e ia mauga o Upolu ma Tutuila, ua oo i le luaafe ma toluafe futu le maualuga ma le sami. Ua latou faaopoopo i le maimoa ia lea lava matagofie e tasi; o le tutupu talaulau o meatoto ma la‘au faapea ma le eleele lafulemu. O motu taua nei o le atunuu; e taatitia faasolo mai sasa‘e i sisifo. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le motu o Upolu, ua i le totonugalemu o ia, ma ua ta‘itupito ai ia Savaii pe sefulu maila i lona itu i sisifo, ma Tuutila e tusa o le fasefulu maila i lona itu i sasa‘e. O Tutuila o se motu itiiti lea pe tusa o le valusefulu mail lona faataamilosaga. Ua i ai nisi motu e laiti atu i lo Tutuila ua aina faapea ma isi ua le nonofo ai ni tagata, a e ua ma‘eu le matagofie.
page 11Ua toetoe lava i le si‘omia Upolu e a‘autu; ua tutupu ma faasolo i luga ia nei aupā-samilofitiaina ua pa‘ia ai le fogatai; o le ala lea, ua mafua ai ona faatupuina o aloalo malu ua matua aoga tele i faigafaiva. Fai foi o lena, a ua faafaigofieina ai foi ia femalaga‘iga faasolo i le talafatai mai lea nuu i lea nuu. E amata mai i le tolu sefulu futu e oo i le tolu po o le fa maila le mamao o le a‘au ma le matafaga. E papa‘u le aloalo i nisi nuu ma ua le mafai ona uia e paopao po o vaa se‘i vagana ua sua le tai; a o nisi nuu a e maise lava ia alalafaga ua i ai ia ava lelei, e loloto lava o latou aloalo po ua tali maua le sefulu i le luafulu gafa le loloto, ma e avea ma fagalelei mo vaa. E le tele ni vaitafe pe tetele foi peitai e le oge vaimagalo; e puna mai vaimagalo mai eleele i uta e faapena foi i le faasolosolo i le talafatai.
O le fuavaa Holani sa ta‘ita‘ia e Rokeuaine i le tausaga e 1722 ai lava o lea na mua‘i iloa ia nei motu. O lea fuavaa e faapea e tolu ni folau sa i ai. Ona mulimuli mai ai lea o alii tautai Farane, o alii ia o Poukenivili i le tausaga 1768 ma La Peruse i le 1787. O Poukenivili na na mataua le fegasoloai o tagata o le atunuu i o latou paopao ma le agavaa i faiva o tautai ona ia faaigoa lea o le atunuu o Motu o Tautai. Na maua e Kapeteni Kuka se tala e uiga i ia motu i le tausaga e 1773 ma sa ia faamaumauina nisi tala mai tagata Toga. O le tausaga e 1791 na asia ai Samoa e le vaa H.B.M. Pandora. Peitai e le tele ni tala na maua e uiga i nei motu seia oo i le tausaga e 1830. O le tausaga lea na amata ai galuega faalelotu iina e sui o le faalapotopotoga e taua o le Sosaiete a Misionare o Lonetona. (L.M.S.)
O tagata na mua‘i aina le atunuu, e tusa lo latou faitauga ma le 35,000; e mafuli lo latou lanu i le lanu ‘apamemea vaivai e mataugofie ai ia Polenisia tuloto ma Polenisia i sasa‘e:
E seasea ona iloa ai ia sina foligaitiiti o tagata o Melenisia i Sisifo e pei o le laulu migimigi fefete lea e faa- page 12 vasegaina ai tagata Papua ma isi tagata uli. E manino ma uigafaatasi foliga ma fuaitino o tagata mai Polenisia tuloto ma Polenisia sasa‘e, e faapea foi ma a latou gagana. Ona o ia uiga o le a faasolo atu ai loa i mataupu e tusa ma a latou uputuu atoa foi ma isi lava mea faapena. Ua tatau la ona amata mai i le ‘Kenese ma le ulua‘i tagata’; o lona uiga o le tala lea a Samoa i le foafoaga o le tagata ma le lalolagi.
1. |
I le amataga lava sa i ai Leai. Ona faasolo a ‘e ai lea o Nanamu; ona sosoo lea ma Efuefu. E sosoo lena ma Iloa; a e sau i ona tua ia Maua. Ona sosoo lea o Maua ma Eleele. E mavae atu lea ona oo lea ia Papatu. Fai, fai i le oo ia Maataanoa, e le‘i umi a e taunuu mai Mauga. O Mauga lea na faiava ia Malaeliua (aua e fesuisuia‘i malae sa feiloai ai) ona fanau ai lea o la la tamateine o Fasiefu. Na nofotane ia Fasiefu i le tama o Laveifulufulutolo ona fanau ai lea o lana fanau o tama e toatolu: o Mua, o Uso ma Talu. Ua i ai foi lo latou tuafafine o le teine lea o Sulimoni. Ua tala mai ia Mua ma Talu ia le pogai o igoa o itumalo e lua i le motu o Upolu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. |
O se tala lenei i le gafa o le ulua‘i tagata ma e faamatala i gagana o usuga ma feusuaiga e faapea:
O le Savea lenei na avea ma ulua‘i Malietoa. I le faasologa o le gafa, ua atoa le luasefulutolu ia auga Malietoa e oo mai ia Malietoa Talavou o le na fai ma tupu i le tausaga e 1878, ma e na i‘u ina aloa‘ia mulimuli ane ai e malo o Peretania, Siamani faapea foi ma le Uanite sitete o Amerika. E tele foi isi talagagafa tau alii e mafai lava ona faamatalaina a e faia ia o le tala ua i luga ma faaa‘oa‘oga o i latou uma. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. |
O isi foi faletama a Lagileaoa e faapea:
Sa ia Valevalenoa ia nofoaga vaevaeloloa. Sa toe fanau ia Lagiaoa, ua na o se ulu o le tagata na sau. O le ulu lenei fai mai na alu ifo mai le lagi. Sa tago ia Valevalenoa ua faaati‘eti‘e le ulu lea i luga o lona nofoa vaevae‘u‘umi ma faapea lana tala, “Se a e alofa, ia e tupu e avea ma atalii e tauto‘aluaina lo‘u nofo i le lalolagi.” E le‘i leva lava a e autafiti ia le tama o Valevalenoa, ua liu i ai le ulu lea sa i luga o le nofoaga. Ua iloa mea e le tama ma ua fesili o ia po o ai sona tama. Ona tali atu lea o Valevalenoa page 15 faapea, “O lou tama la e i o i sasa‘e, o la e i o foi i sisifo; o lo o i tai i le sami, o lo o i uta i le vao, o lo o i lalo, o lo o i luga foi o ia. Ona faapea lea o le tala a le tama, “Ua lelei la, ua maua nei lo‘u igoa. Faaigoa a‘u ia ITULAGIUMALAVA. Ona o lenei mea ua ala ai ona i ai ia vaega e fa o Sasa‘e, Sisifo, Matu ma Toga. Na tupu o ia ma ua avea ma tagata matua, ona alu lea i le itu i Matu ma fai ava ai ma ua uluola. Na alu i Toga ma faiaiga ai, faapea foi ma Sasa‘e ma Sisifo ua alu atu o ia i ai ma fai ava ai ua fanafanau ma uluola. Ona mulia‘i alu ai lea o ia i le lagi ma ua fai i lana fanau ia mulimuli atu ia te ia. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. |
O le fanau a Ilo ma Mamao e o latou ia igoa ia:
O tama uma i latou nei. Ua mavae ia mea ona maua ai lea o o latou tuafafine e to‘alua. O igoa o teine o Matagilagatele ma Matagilagamalie. Sa taape i latou ma ua eseese mea e mau ai; o aso ia na tapunia ai le tai. Ona tau fai valaau mai lea o fanauga faapea, “Ia tatala mai ia le sami se‘i o matou maimoa ia te ia.” Ua tatalaina mai le sami mai ona noanoaga ona lofia ai lea o papa uma e tolu ma ua feoti ai. A o le la ma le masina na sao i laua aua na ta‘itasi ma sola le tagata lava ia i le lagi ma ua ola ai. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5. |
Na faaipoipo ia le Afi ma le Vai; ma ua ola mai i lea faatasiga ia le eleele, papa, laau ma mea uma lava. Na tau ia le nufee ma le afi ona faia‘ina ai lea o le nufe‘e. Na tau le afi ma papa ona manumalo ai lea o papa. Na page 16 tau ia ma‘a‘ala ma ‘ili‘ili; na manumalo ia ‘ili‘ili. Ona tau ai lea o ‘ili‘ili ma le mutia; na manumalo le mutia. Na tau ia le mutia ma laau ona malo lea o laau. Na tau ia laau ma le fue ona malo lea o le fue. A e na pala le fue ma ua tumu i ilo. Mai i ilo nei na pogai mai ai ia tagata. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
6. |
Na ola mai Tagaloa i le valevalenoa po o le vanimonimo, a e le iloa pe na faapefea ona sau o ia; e le mailoa foi pe talu mai anafea ona i ai o ia i lea mea. Na moomia e ia se mea e mau ai ona ia faia ai lea o lagi. Na mana‘o foi o ia ina ia faia ma se nofoaga mo ia i lalo o lagi; o lea na ia saunia ai le lalolagi. Na taavavale mai ia ni maa mai le lagi ma ua faia ai ia Savaii a o Upolu le isi. A ua faapea nisi tala na toso a‘e i luga ia motu i se matau. Ona faia lea e ia o le Fe‘e ma tofia o ia e mau i mea maualalalo i le sami ma le eleele, o lea ua taua ai ia mea o Salefe‘e. Na aumaia i luga e le fee ia ituaiga papa eseese; mai se tasi o ia papa ia le papa tele o lo ua tatou nonofo ai. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
7. |
Na auina mai i lalo nei e Tagaloalagi ia lona afafine ua liu ma Tuli. Sa felelea‘i solo o ia a ua le maua se mea e tu ai, auā na o le vasa lava. Ona toe fo‘i ai lea o ia i le lagi a e na toe auina mai foi o ia i lalo nei e sa‘ili eleele matutu. Na sau o ia ona ia muai iloa lea o le afusigalu, ona ia vaaia ai lea o ni mea taupatupatu i tafatafa‘ilagi; ona iloa ai lea o le fafati o peau i luga o le eleele matutu. E le‘i pine a e maua le pa‘umatu ma malolo ai le malaga. Ona alu ai lea o ia ma ta‘u atu i lona tama le fogaeleele o lo ua sosolo pea i luma. Na toe auina mai e Tagaloa le teine ma sina luutaga eleele atoa ma se fuesosolo, ma toto ai i lalo nei. Na tupu tele le fue ma ua sosolo ma sa asia soo e le teine. Ua mavae ia mea ona mamae ai lea o lau o le fue ma ua faasolo pala. O se tasi o ana asiasiga na iloa ai e ia ni ilo i le mea sa i ai le fue. E toe sau le teine i le isi ana asiga ua liu i tane ma fafine ia ilo. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
8. |
Na gaosia le tino o le tagata mai i ituaiga pipi. E ola umi o ia pe afai o se piputu na faia ai o ia, a e afai na page 17 faia o ia i pipi‘o‘ona o le a le umi lona ola; o le a vave ona mavae o ia, e ma‘ale‘ale. Ua taua le itulilo po o le tagatalilo o so o se tagata o le agaga; aua ua aga solo, pe fealuai solo. E faapea le tala o le tama o ia a le fafine a igoa ia Taufanu‘u o ia lea na te gaosia ausa o le fogaeleele. Fai mai a oo i po ma ufitia i le afu pogisa le lalolagi ona tautulemoe ai lea o le tagata, ua lailoa i le tuneva, aua ua naunau lona agaga e oo atu i lona tina. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
10. |
Na usuia se fono a atua uma lava i se malaefono i le motu o Upolu e filifili ai i se i‘uga o le olaga o le tagata. Sa faatu le to‘oto‘o o le tasi atua ma lafofaatu ia pei le olaga o le tagata o le mate a le sulu ‘aulama: e mate a e a ulatia ma lialia‘i ona toe mumu ai lea. O lea o tagata uma lava ia toe tutu mai mai e ua oti. |
O le isi atua e igoa ia Supa na oo i le itula e tautala ai ona fai ai lea o lona manatu faapea o le olaga o le tagata ia faapei o se molipopo, a mate e le toe maulatia. Mulimuli ane ona faasolo ai lea o le vao lauga ma lafofaatu ua fefulifulia‘i i ia lava manatu e lua. Sa to mai ia se ta‘uta‘u tele i le tauga‘a‘asa o finauga ona faaselemutu ai lea o le fono. Ua tau fai sosola ia atua i fale malu. A o faasolo ta‘ape i latou sa fevalaaua‘i i latou ia faia le tonu a Supa; ia tusa le muta o le olaga o le tagata e pei o le mate a le molipopo. Ua pogai mai iina le alagaupu faapea, “Taua a Supa.” E oti le tagata ma le toe fo‘i mai o ia.
O se isi faamatalaga o lenei fono ua faaopoopo i ai isi lafofaatu e lua. O le tasi e faapea ia tuua e tagata o latou pa‘u e pei ona lafoa‘ia e figota o latou atigi; a o le isi lafo e faapea a oo ina toeaina ia tagata ona o lea e tofutofu i le Vaiola. E toe liua i latou e fai ma tagata talavovou. A e faai‘u lava i le i‘uga na faatu e Supa, peita‘i ua na o tane e feoti a e le feoti ia fafine!