Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

The Treaty of Waitangi, an explanation; Te Tiriti o Waitangi, he whakamarama.

Te Upoko Tuatahi

[i roto i te reo Pākehā]

Te Upoko Tuatahi

Ko nga kupu enei o te Upoko Tuatahi o te Tiriti o Waitangi. Te Upoko Tuatahi—

"Ko nga Rangatira o te Whakaminenga, me nga Rangatira katoa hoki kihai i uru ki taua Whakaminenga, ka tuku rawa atu ki te Kuini o Ingarangi ake tonu atu te Kawanatanga katoa o o ratou whenua."

He kupu torutoru noa enei, engari he motu katoa. He tapaetanga tenei na nga Rangatira Maori ki te Kuini o Ingarangi mo ake tonu atu i te Kawanatanga katoa o o ratou whenua. He aha taua mea i tapaetia ra e ratau? He aha taua mea i tukuna paraparatia ra e ratau mo ake tonu atu? Ko te Kawanatanga o o ratau whenua. Kei pohehe koutou ki te tikanga o era kupu na "o o ratou whenua," ka penei he take whenua. Kaore. Ko tona tikanga ko "o o ratou rohe, takiwa ranei." Ko te kupu pakeha kei te reo pakeha o tenei wahi o te Tiriti, "territories."

He aha te "Kawanatanga"? Ko te kupu pakeha he 'Sovereignty,' a ko te kupu pakeha mo tenei hanga mo te Kingi mo te Kuini ranei, he "Sovereign"—e rite ana ki te kupu Maori he "Ariki Tapairu" a e kiia ana ko te tino mana, ko te "Sovereign Power" o te iwi pakeha kei te Kingi, Kuini ranei, me tona Runanga, e kiia nei ko te Paremata. Ka marama i kona te aronga o tenei kupu "Kawanatanga", e whakahuatia nei i tenei upoko o te Tiriti, ara, ko te tino mana o te Iwi, i whakamaua e ana tikanga ki nga ringa o te Kuini me tana Runanga Paremata. Ko te Paremata ki te hanga i nga ture mo te tinana tangata, mo te whenua; mo te ora, mo te mate; mo te hara, mo te noho pai; mo te ahua katoa o te noho a te tangata i te ao. Ko nga Minita o te Kawanatanga, ko nga Apiha, ko nga Tari i raro i o ratau mana, ko nga Kooti ko nga Poari, ko nga Kai-whakawa, ko nga Pirihimana, ko nga Kai-tirotiro ko nga Kai-ruuri ko nga Kura ko nga hohipera, ko era atu o nga ropu whaimana, ko ratau nga kai-whakahaere, nga kai-pupuri, nga kai-whakatutuki i nga page 20ture i hangaia e te Paremata. I hangaia e te Paremata nga ture mo nga tangata katoa e noho ana i runga i te mata o te whenua, o te whenua ata rohea, e kiia nei ko Aotearoa, ko te Waipounamu me nga moutere e pa tata ana: i hangaia mo te iti, mo te rahi, mo te ware, mo te rangatira; kaore ana whakapaikanohi.

Ko te upoko tuatahi o te Tiriti o Waitangi e whakatutuki ana i te hiahia o te Kuini "kia whakaritea te Kawanatanga, kia kaua ai nga kino e puta mai ki te tangata Maori, ki te pakeha e noho ture kore ana." Na tenei upoko o te Tiriti i poroaki mai, a i whakatinana ki enei motu te Kawana-tanga o te Kuini o Ingarangi.

A he aha ta nga Rangatira Maori i tapae ai? E ki ana te upoko nei, "ka tuku rawa atu ratau ki te Kuini o Ingarangi ake tonu atu i te Kawanatanga o o atau whenua." Ha, i kiia ra hoki kaore o te Maori Kawanatanga, a he aha hoki kia tapae ratau i te mea kaore nei i a ratau? Me whakamarama ano. Ko te whakamarama kei te ritenga o enei kupu "te mana rangatira." Ko te mana rangatira te mea i roto i te ringa o ia rangatira, o ia rangatira i waitohu ra i tana tohu ki te Tiriti o Waitangi, a ko tana tera i tapae ai ki te tahuaroa ki a Kawana Wiremu Hopihona, hei tahua ki a Kuini Wikitoria. Ko te puputanga tera o nga mana o nga Rangatira Maori, ka hoatu ki te Kuini. Ko te Kawanatanga tera o te Iwi Maori.

Tena, he aha taua mana rangatira? He aha te mana o nga rangatira Maori i te wa i tuhia ai te Tiriti, te mana Ki te tangata, ki te whenua, ki nga tikanga a te iwi i raro i tona mana? Ko te wa tera o Te Hapuku, o Te Rauparaha, o Te Rangihaeata, o Te Wherowhero. o Te Waharoa, o Te Heuheu nui, o Kawiti o Patuone o Hone Heke, o Tupaea, o Te Amohau, o Te Pukuatua, o Mokonuiarangi, o Te Aporotanga, o Te Aopururangi, o Te Houkamau, o Te Kani-a-Takirau, o Te Potae-aute, o Te Eketuote-rangi, o era tini kua ngaro atu ra ki te po, "te wehi o te whenua, te mana o te tangata." Ma koutou noa pea e whakataki te roanga atu o tenei wahi o a tatou whakamarama.

Me whakapoto ki tenei ki, i whiua e aua rangatira ki te tahuaroa te kahu-kiwi, te mahiti, te paepaeroa, te koroai: kei nga whare whakakite-kite e iri ana, hei matakitaki ma te pakeha, hei whakatauki ma ratau "koia enei ko nga taonga a te Maori i te wa e whai-mana ana ratau"; hei titiro atu ma te Maori, ka mapu ai, ka tataku ai i tana tataku. "Haere ra e Waro ki Ingarangi ki Rehia ra e Ka riro atu ena, ka homai e te Kuini he paraikete whero. E kiia ana hoki ra ko te taonga nui tera i wha-karatohia e Kawana Hopihona, e ana Apiha, e nga mihinare ki nga rangatira Maori i haina ki te Tiriti.

I te wa e mana ana nga rangatira Maori, kaore ano i eke mai te ture pakeha, ko te kupu a te rangatira te ture o tona iwi. Ko ia hei whakaara i te rau o te patu, ko ia hei hohou i te rongo. Ina etahi o nga kupu o tera wa, "te ahi e ka mai ra, tikina tineia." Ka hunaia i kona tetahi iwi nui tonu, mate tangata, mate whenua. Ka tapae te rangatira i tana tamahme hei puruwaha mo te ope, kia mau ai te rongo. Na nga rangatira nga tau-page 21naha whenua riro ake, nga tuku whenua riro atu. I a ratau te kupu o te ora, o te mate. Ko nga mana enei i tukua atu ai ki te Kuini. Ko te kupu, ko te ki, o ia iwi, o ia iwi. Ko tona tino tikanga ia ko te mana hanga ture a te rangatira Maori mo tona iwi, mo tona hapu, ko ia tera i tapaetia atu ra e te Tiriti o Waitangi ki te Kuini o Ingarangi mo ake tonu atu. Ko te whakatinanatanga i tenei ra ko te Paremata, ko te Kawana, ko ana Minita, ko nga Mema o te Whare o Raro na te iwi i pooti, ko nga Mema o te Whare Ariki na te Kawana i whakawahi; ka noho huihui ratau ka hanga i nga ture.

E kui, ko tetahi wahi tenei o te whakautu o to patai, "He aha te Tiriti o Waitangi"? Na te upoko tuatahi o te Tiriti i tapae atu te mana rangatira o o tipuna, tuku mai ki a koe, haere ake nei, mo ake tonu atu; na kona i taki mai te Paremata e tu nei i Poneke, e hanga nei i nga ture, i nga ture papai, i nga ture kikino, i nga ture mama, i nga ture taumaha.