Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1896-1899

Taite, te 13 o Akuhata, 1896

Taite, te 13 o Akuhata, 1896.

No te hawhe-paahi i te rua karaka ka noho te Tepute-Pika ki runga ki tona nohoanga.

Ka mutu te karakia.

Ka whakahaerea e te Whare etahi mahi a ka tae ki te—

Pire Reiti.

Ko Hone Heke.—Ka patai ahau ki te Pirimia, mehemea ranei ka whakaae ia kia tukuna te Pire ki te Komiti mo nga Mea Maori?

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Ka tu ake ahau ki te motini kia panuitia tuaruatia tenei Pire. Kei te page 58pai noa atu ahau kia tukuna tenei Pire ki te Komiti mo nga Mea Maori. Ko nga tino tikanga o tenei Pire e pa ana ki nga reiti mo nga whenua Maori. Kua kitea e te Kawanatanga i runga i te whakahaerenga o nga ture, kaore i te pai nga Ture Reiti o mua, ara, kaore e taea ana he mahi i raro i aua Ture Reiti, a kaore he huanga o aua ture, na reira ko te mea tika me mahi he ture hou.

Katahi te Pirimia ka whakamarama haere ki te "Whare i nga tikanga o te Pire. He roa tana korero, me titiro i nga pukapuka reo Pakeha.

Ko Hone Heke.—Kaore ahau i te whakaae ki te kupu a te Phrimia i ki nei ko te Ture Reiti o te tau 1894 kaore i te tino whai-kaha. Kei te mohio au ko nga reiti katoa i whakataua ki runga ki nga whenua e nga Ture Reiti o te tau 1894 me te tau 1895, e tau ana hei tamana ki runga i te whenua, ara, nga reiti kaore i utua i te wa i tonoa ai kia utua. Kei te whai-mana nga Kaute Kaunihera, puta noa i Niu Tireni, ki te whakahua i nga Maori kia utu reiti, a ki te kore e utua ka waiho hei tamana ki runga ki te whenua.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Ki te kore e utua i roto i nga tau e rua, e ki ana te Ture, kua kore e mana, ara, kua horoia atu aua reiti.

Ko Hone Heke.—Kaore e horoia; engari ka mau tonu hei tamana ki runga ki te whenua.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kaore; e kore e taea te tono kia utua.

Ko Hone Heke.—Kaore; ka mau tonu hei taunaha ki runga ki te whenua. Aua atu tena me tahuri ki te Pire nei. Kaore te Pire e whai ana kia utaina ano he reiti ki runga ki te whenua Maori; a i te mea kei te pera te takoto, kaore he tikanga i tino haere ai aku korero ki nga wahi katoa o ona ritenga e kitea ai nga mate e pa ki nga Maori i te mahi a nga ture whakatau taake ki runga ki o ratou whenua. Otira ko te wa tika tenei hei whakapuakanga maku i oku mahara mo runga i nga Pire me nga ture whakatau taumahatanga ki runga i nga whenua Maori. Ko aku take i whakahe ai ki nga Pire me nga ture penei te ahua ko enei: Kei te mohiotia katoatia kua tangohia e "Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894," me "Te Ture Whakatikatika i nga Ture Whenua Maori, 1895," nga tika katoa o te tangata Maori, e rite nei kia waiho ki nga Maori, penei ano me nga Pakeha e whakahaere nei i o ratou nei tika ki o ratou nei taonga me o ratou whenua. Na, ahakoa taua mohiotanga, tenei kei te whai tonu tenei Kawanatanga ki te uta tonu mai ano i nga taake me nga reiti ki runga i aua whenua. Na konei ahau i ki nui ai i tenei kupu, ara, kei te he te Kawanatanga ki te kokiri mai, kei te he hoki te Paremete ki te paahi, i nga ture mahi taake, reiti hoki, ki runga ki nga whenua Maori i raro i tenei ahua; i te mea kua tangohia te tika o te tangata Maori ki te whakamahi, ki te whakahaere, i o ratou whenua e nga ture whenua Maori kua paahitia e te Kawanatanga. A kua kore nga Maori e kaha ki te whakamahi i aua whenua e ahei ai aua Maori te whiwhi ki tetahi moni hei utu i nga raruraru e utaina ana ki runga ki aua whenua. Tera pea ka ki nga mema honore ko taku mahi he whakahe tonu ki nga Pire whakatau taake, reiti hoki, ki runga ki nga whenua Maori: Ka tika; a ki te whakahaerea tonutia nga mahi i raro i enei ahua, ka haere tonu taku whakahe, a ka whakahe ano hoki nga Pakeha mehemea kei te peneitia he whakahaere mo ratou. Ko te tekiona 117 o "Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894," kei te tino tango rawa atu i nga tika o te tangata Maori ki o ratou whenua, a kei te pera ano hoki te tekiona 76.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kei te haere mai tetahi Pire whenua Maori, i tenei tuunga Paremete, a ko te wa tika tera hei korerotanga i tena take. Kaore hoki e pa ana ena take ki te Pire e takoto nei i te aroaro o te Whare.

Ko Hone Heke.—Ka homai ranei tena Pire, ki nga Maori, i nga tika katoa e whakahaerea nei e te Pakeha ki ona whenua.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Ko te wa tika tera hei korerotanga i ena korero, kaore hoki tenei Pire e pa atu ana ki tera.

page 59

Ko Hone Heke.—Kei te mohio ahau kaore e pa atu ana tenei Pire ki tera; engari kei te whakaatu ahau ki te Whare i nga take katoa e tika ai tenei Whare ki te tino ata whiriwhiri i nga Pire mahi reiti taake hoki e homai ana ki te aroaro o tenei Whare, kua tangohia nei hoki te tika o nga tangata Maori, kia kaua ai ratou e whai mana ki te whakahaere i o ratou whenua, e taea ai e ratou te utu nga raruraru katoa e utaina mai ana ki runga i o ratoa whenua. Ko te tekiona 76 kei te tuku katoa atu ki te Kawanatanga, i te mana whakaae, whakakahore. Hei tohu whakamarama. Mehemea ka tonoa e tetahi Maori tetahi Kooti wawahi, ka taea e te Kawanatanga te tono ki te Kooti kia kaua e whakahaerea taua tono a taua Maori, mehemea kua riro i te Kawanatanga tetahi hea kotahi, tetahi wahi iti ranei o tetahi hea o roto i taua poraka. Ko tekiona 117 kei te tino tango rawa atu i te tika o te tangata Maori ki te whakahaere i o ratou whenua. Kei te arai i te Maori kia kaua e whai mana ki te riihi i tana whenua M te tangata e pirangi ana ki te riihi i tana whenua, i kore ai e riro ma nga moni reti e utu nga raruraru e utaina mai ana ki runga i aua whenua e nga ture penei me tenei. I raro i te Ture o te tau 1895, tekiona 3, i kite te Paremete i te tika kia whakangawaritia te tekiona 117 o te ture o te tau 1894, a whakaaetia ana e te Paremete kia ahei te Maori ki te whakahaere i tona tika ki tona whenua, kaore nei nga eka i nui ake i te 500 eka. Otiia kei te pirangi ahau ki te whakaatu ki te Whare, ahakoa, taua whakangawaritanga o te tekiona 3 o te ture o te tau 1895, kua patua te kai o taua tekiona 3 e te tekiona 5 o taua ture ano. Notemea ko te tekiona 5 kei te ki, mehemea te tangata e hiahia ana ki te riihi ki te hoko ranei i tetahi piihi whenua Maori e whiwhi ana ki te whenua e 640 eka te nui i runga i tona ingoa ake, e kore ia e kaha kite riihi ki te hoko ranei i te Whenua o taua Maori. A ki te pokanoa ia ki te riihi ki te hoko ranei i taua whenua, ka whainatia ia. Ko tetahi, ko taua tekiona 3 o te ture o te tau 1895, kaore e pa atu ki nga whenua Maori i wawahia i muri o te paahitanga o taua Ture. No konei ahau i inoi ai ki nga mema honore kia ata whiriwhiria nga ritenga o nga ture penei te ahua. A ka tono atu ahau ki nga mema honore, a te wa e kokirihia mai ai e te Kawanatanga ta ratou Pire Whenua Maori, kia awhina mai i ahau kia hurihia nga ture e pa nei ki te Maori kia rite ki nga ture e pa nei ki nga Pakeha e whai whenua nei i tenei koroni.

Ko Tame Parata.—E whakaae ana ahau kia tukuna atu tenei Pire ki te Komoti mo nga Mea Maori, kia taea ai te whakauru etahi menemana e rite ana ki te hiahia o nga Maori. Kaore ahau e whai-korero mo te Pire i naianei, engari ka tatari ahau kia hoki mai ra ano te Pire i te Komiti mo nga Mea Maori, hei reira te taima pai hei korerotanga.

Ko Te Tamihana (Mr. R. Thompson).—Kei te tino tautoko ahau i nga kupu katoa i whakapuakina e te mema honore mo te Takiwa Maori Whaka-te-Raki. E tino marama ana te whakamarama e taua mema honore i te ahua o te takoto o nga ture whenua Maori o tenei wa. Ki taku hoki, he tika tonu, ka nui te kino o te takato o nga ture mo nga whenua Maori o naianei, kino atu i to mua ahua; i te timatanga mai ano o te koroni tae noa mai ki te tau 1894 katahi ano ka penei rawa te kino o te takoto me te uaua o nga ture mo nga whenua Maori. I te mea kua murua i te Maori e tenei Whare ona tika katoa, kaati kei te he hoki te mahi a te Paremete e aki nei e uta nei i te taake me te reiti ki runga ki nga whenua Maori. Ko te mea tika me rite tonu nga ture mo nga Maori ki nga ture mo nga Pakeha.

Ka mutu a Te Tamihana ka tu ake ko Te Mete (Mr. E. M. Smith), ko Pirani (Mr. Pirani), ko Te Makuaea (Mr. McGuire). He tautoko ta enei i te Pire.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kua ata whakarongo ahau ki nga kupu a nga mema honore i tu ake nei ki te whai-korero mo tenei Pire, a he aha te mutunga? Ko te whai-korero a te mema honore mo te Takiwa Maori Whaka-te-Raki kaore i hangai ki te Pire engari he whakahe ke nana i nga ture whenua Maori. Ko te taima tika hei page 60whakapuakanga mana i era korero ko te wa e takoto ai te Tare Kooti Whenua Maori ki te aroaro o te Whare nei. Ka huri taku korero ki nga kupu i puta i te mema honore mo te takiwa o Whangarei. E hiahia ana ranei taua mema honore kia hoki whakamuri nga mahi a te Whare? E hiahia ana koia koutou kia whakatuwheratia te hoko te riihi me te mokete o nga whenua Maori ki nga Pakeha noa iho, ara, kia wetekina te here a te Kawanatanga?

Ko Te Tamihana (Mr. R. Thompson).—Kaore.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kaati ha, ko te pito pea ki te Tai Tokerau o Akarana tau e hiahia ana kia whakatuwheratia te hoko me te riihi? Kua karanga mai te mema honore "Kaore." Kaati, kaore te mema honore i te mohio ki te tikanga o ana korero i hamumu ai i a ia i tu ake nei i mua tata ake nei. Koia tenei nga kupu a taua mema honore, i mea ia me tuku whakarere atu ki nga Maori ano he tikanga whakahaeie mo o ratou whenua, a me rite tahi nga ture mo te Pakeha raua ko te Maori. E hara tenei korero a te mema honore i te mea hou ki tenei Whare. Ka maha nga rongonga o te Whare ki etahi atu mema i ena tu korero i roto i nga tau e toru kua pahemo ake nei. Otira kei te pehea koia te ahua o te iwi Maori, ara, o etahi o ratou? Koia tenei, he rau he rau o taua iwi kei te noho whenua kore noa iho, kei te riro ma o ratou whanaunga Maori e whangai; a, akuanei, te mutunga iho ka riro ma te Kawanatanga e hoko he whenua mo ratou. Tena, i riro i a wai nga whenua o aua Maori kore whenua nei? Na te tini o te Pakeha noa iho taua mahi, ko ratou nga kaahu nana i kai nga whenua o nga Maori, i momona ai ratou, a waiho ake e ratou i kona nga Maori ma te Kawanatanga e whakaora. Na mehemea i tukuna taua tu mahi kia haere tonu, ara, kaore i araia e tenei Kawanatanga, kua pau noa atu i naianei nga whenua o nga Maori puta noa i Aotearoa nei. Koia tenei nga take i tika ai te araitanga e te Paremete o te hoko a te Maori i tona whenua ki te Pakeha noa.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a te Pirimia mo tenei Pire, me titiro i nga pukapuka reo Pakeha o te Paremete.

Heoi te mutunga iho paahitia ana e te Whare te panuitanga tuarua o te Pire.

No te tekau ma rima meneti ki te toru karaka i te po ka hiki te Whare.