Takiwa Pooti Mema Mo Te Waipounamu.
1. | Kaikoura Mangamaunu.—Kaiwhakahaere, mo tenei Pooti ko Ihaia Te Awanui me Hoani Te Wanikan. Kohe tahi o nga ra o Hepetema, 1892, te ra whakaturanga o nga tangata e hiahia ana kia tu ratou hei mema. Ko te 15 o Hepetema te rangi pootinga. Ko nga tangata i tu hei mema me whakaatu kia Wi Naihira o Kaiapoi Tunuaki, mana e tuku kia Henare Tomoana o Te Waipatu te whakaatu o tenei potitanga kotahi wiki i muri o te ra pooti. |
2. | Kaiapoi—1 mema.—Kai whakahaere mo tenei pooti ko Wi Naihira me Taituha Hape. |
3. | Rapaki, Potiriwi—1 mema. Kaiwhakahaere mo tenei pooti i Rapaki ko tare Tikao me Teone Watene. Kai whakahaere mo Potiriwi ko Reone Timoti me Wairi. |
4. | Wairewa, Taumutu me Alkaroa— Kotahi mema. Kaiwhakahaere mo Taumutu ko Rewi Koruarua me Te Maiharanui Maopo. Kaiwhakahaere ko Hape Tipu me Te Harawira Toeko. Ko Akaroa me uru ki te Pootitanga o Wairewa. |
5. | Arowhenua—Kotahi mema. Kaiwhakahaere mo tenei pooti ko Hoani Kahu me Kaitai Tarawhata, |
6. | Waitaki, Waihao me Waimate—Kotahi mema. Te wahi potitanga ko Waitaki. Kaiwhaka haere mo tenei pooti ko Taare te kahu me Henare te Maire. |
7. | Moeraki —Kotahi mema. Kaiwhakahaere mo tenei pooti ko Teo Tipa me Tieke te mamaru. |
8. | Waikouaiti, Purakaunui—Kotahi mema. Kaiwhakahaere mo tenei pooti ko Timi Apao (or Hipi) me Teone Parata. |
9. | Otakou, Taieri me Te Karoro—Kotahi mema. Kaiwhakahaere mo tenei pooti i Taieri me Otakou ko Te Mokakai Karetai me Te Hu. Tieke Kona me Ihaia Patiki. |
10. | Bluff Ruapuke and Rakiura—1 mema, Wahi potitanga Bluff. Kaiwhakahaere mo tenei pooti ko Teone Tapi me Walter Kohiku. |
11. | Waihopai, Oraka, Ngawhakaputaputa—1 mema. Kaiwhakahaere ko Horomona Pukuheti me Te Paina. |
12. | Arahura, me ona Rohe Ratoa—1 mema. Kaiwhakahaere Tuhuru me Neri. Mo te taha whakaterawhiti ara Te Wairau tae atu ki Whakatu me tona rohe Potae e wha nga mema ma ratou e whakahaere tenei potitanga. Ko nga tangata i whakaturia hei kai whakahaere mehemea ka karangatia hei mema me whakatu he tangata ke atu mo tona tunga kaiwhakahaere: Ko nga potitanga katoa me tuku atu ki Kaiapoi kia Wi Naihira te Tumuaki. Ko nga mema Ariki mo te Waipounanu timata atu i Kaikoura haere whaka te tonga kia toru nga mema ko Teone Tapi, Tare Tekahu, me Paratene. Ko te takiwa ki Wairau me Whakatu kotahi mema ariki ko Te Rore Pukekohatu. |
He kupu atu tenei kia koutou katoa e nga rangatiratanga o nga hapu o te iwi Maori o Aotearoa me te Waipounamu kia titiro koutou i nga korero katoa o roto o tenei pukapuka kia mohio ai koutou ki nga tikanga kei te mahia e te whakakotahitanga o te iwi Maori ki raro i te mana o te Tiriti o Waitangi ki nga take hoki. I whakaaetia i whakatuturutia e te Runanga nui me te Runanga Ariki o te iwi Maori o te hui i tu ki te Waipatu Ahuriri i te 14 o nga ra o Hune, 1892.
1. | Kia tuarua tia ano te hainatanga o nga iwi Maori o enei motu e rua Aotearoa me te Waipou-namu me nga motu ririki e patata anaki enei ki roto i etehi pukapuka kirihipi, e ono mo te nei metu, e rua mo te Waipounamu ko te take i meatia ai kia whakahokia ano taua mahi i mahia nei e Ngapuhi, kua ata tirohia aua pukapuka i tuhi nei te 20,934 tangata kaore e ra pukapuka e tukua e te ture kia tirohia mehemea ka haria ki roto i te Hupirimi Kooti ki roto ranei i te Paremata a nga ra a nga tau ranei e takoto mai nei i mua i o tatou aroaro i mua ranei i te aroaro o a tatou uri i muri ia tatou, mehe-mea hoki ka tahuri tatou ki te mahi i o tatou ma te, e mohio nei tatou ki nga haranunui kei runga i o tatou motu waenganui i te iwi Maori me te iwi Pakeha. Tera e ata uia mariretia te take mai o te mana i mea ai nga tangata e mahi ana mo aua mate o te motu katoa ara o nga motu e rua, kia riro ma ratou e mahi hei reira ka whakaatu ai i taua pukapuka e meatia nei kia tuaruatia ano te hainatanga o nga tangata Maori katoa o nga motu erua Aotearoa me te Waipounamu mehemea ka hoatu aua kirihipi e meatia nei kia haina tia tuaruatia e kore e whakahengia e te ture no te mea ka tino mahia tikatia e page 24 nei pukapuka kirihipi i runga tonu i nga ritenga o te ture tera ra koutou e ki te i aua pukapuka ka tae atu hoki ki o koutou takiwa katoa mahi haere ia, te ra hoki e panuitia kia rongo koutou i nga korero o roto o aua kirihipi i te tuatahi, hei mea ra tenei e whai kaha ai tatou ki te tirotiro i o tatou ma te tawhito. Kati enei kupu ka marama hoki koutou ki te take i whakahokia tuaruatia ai te haina. |
2. | Me riro ma te kotahitanga o te iwi Maori e hanga he ture mo te iwi Maori me o ratou toenga whenua. Me mutu rawa te hanga ture a te Kawanatanga te Koroni o Niu Tireni mo nga whenua katoa o te Iwi Maori. Ko te take i peneitia ai tenei take kua tae inaianei ki te 27 tau e tu ana te kooti whakawa whenua Maori ka rua te kau ma whitu tau hoki te Paremata o Niu Tireni e hanga ture ano mo nga whenua o te iwi Maori e ki te ana tatou i roto i nga tau katoa kua mahue ake nei nui atu te he o aua ture e kai mai ana aua ture i o tatou whenua i te tau kua mahue ake nei kua korero nga Roia e rua tekau ki te aroaro o te komihana i tona nei e te Kawana kia haere ki te uiui i nga Maori i nga Pakeha kia ratou whakaaro mo nga ture whenua Maori ki ana aua Roia nui rau a atu te he o nga hanga na ture, mo nga whenua katoa o te iwi Maori. Kei roto ano i tenei pukapuka nga korero aua roia nei me o ratou ingoa, e tino ki te tonu ana hoki tatou kua ma te tatou i nga ture e mahia ana mo tatou whenua e kore e taea e au te whakaatu atu marama kia koutou i roto i tenei panui ana ma te o tatou engari e mohio ana ahau kei te mohio koutou. Mehemea ki te riro ma tatou ma te iwi Maori e hanga he ture mo tatou me o tatou whenua e kore tatou e mate me o tatou toenga whenua tera ano tatou e roa e tirotiro ana ki nga wahi whenua e to enei kia tatou i enei ra, ko to tatou tino ma te nui hoki tenei ko te riro nga ketanga ma te tangata ke e hanga mai he ture mo tatou whenua ko tana e hanga ai i te ture ko nga ture e kaha ana ki te. Mea kia hokona kia Retia kia Moketetia ranei o tatou whenua kei roto i te mahi nga i aua tikanga kirunga i aua whenua ka riro tuturu aua whenua o tatou i aua Pakeha na ratou nei i hanga aua ture ki taku mahara kua marama mai koutou ki nga take i ki ai te hui o te kotahitanga o te iwi Maori i te Waipatu ma tatou ma te iwi Maori e hanga he ture mo tatou whenua. |
3. | Me mutu rawa te haere a te iwi Maori ki roto i nga kooti whakawa whenua Maori, nga tono katoa kua o ti te panui ki te Kahiti me unu katoa e nga tangata nara tou aua tono ki waho o te kooti. Ko nga ta ke i kia a i e taua Runanga nui kia penei he tikanga ma te iwi Maori katoa he me a kia kore ai eke mai nga ture kikino nga ture he ki runga i nga whenua o te iwi Maori. Nga ture i ki ara e nga roia erua tekau ra he ture he nga ture i mahia nei e te Paremata mo nga whenua Maori e tino mohio ana tenei Runanga nui he tika te kupu aua roia titiro i aua tikanga ki nga whenua i whakawakia i te tau 1865; ko te tau tuatahi tena i timata ai tenei mea te kooti whakawa i taiu a ture o taua tau i penei nga kupu i roto i te panui ara i te kahiti. He panuitanga tenei ki nga tangata katoa kia mohioai ka tu te kooti whakawa whenua Maori ki Heretaunga a te 14 o nga ra o Mache, 1865, ki te whakawa i nga whenua emaunei nga ingoa i te rarangi tuarua i raro nei ko nga tangata katoa e whai panga ana ki aua whenua me haere ki reira ka puta te karauna karaati ki nga tangata katoa e ki te a ana e te kooti he tika heoi ano he tino whakaoti nga te ra e kore rawa tetahi tangata epeke mai a muri atu. Kia mohio koutou ki tena tino kupu nui whakawarahara, mohio ana te ao katoa ki tena panui e haere ana aua kupu i roto i nga panui pakeha, i te tau 1886. Ka hanga tetahi ture ko te ingoa o taua ture ko te ture whakapumau take tika. Ka wahia e taua ture aua karauna karaati i ki ara e tana panui heoi ano Hetino whakaotinga tera e ko rera wa peke mai tetahi tangata i muri iho he ma hanga whenua o Aotearoa kua whakawa ki a kua pakaru aua karauna karaati kua uru etehi tangata he nui noa atu, kei whea i anei he kupu tuturu hei mohiotanga matatou ka whiwhi te iwi maori i te pai tera pea e penei mai te kupu a te tangata mo tenei korero he pai rawa te pakarutanga o taua karauna karaati i uru atu ai hoki matou ki roto e tika ana tena kupu. Engari ko taku i whaka heai ko te tikanga o taua kapu kaore rawa hoki i mohio te iwi Maori i roto i aua tau tera ka whakarereketia hoki taua kupu no te mea e (oati) ana te ahua o te tikanga o taua kupu, he take nui tenei hei whaka titiro i o tatou nga kau mo nga mea katoa e hanga ana e te pakeha he ture mo nga whenua o te iwi Maori, tenei ana titiro tatou kapewheatia nga whenua pena, kua hokoa ki te pakeha akuanei kaori e tukua kia whakawa kia ki taua ture; ko te take nanga moni iho koa ai taua whenua i whakarereke. Mehemea he tino whakaaro ki nga tangata tika ki te whenua i mahue ki waho i taua karauna karaati i hanga ai taua ture penei ka whaia ano te panga o te hunga tika ki taua wheua i hoko nara a kawaihotia ano ko te panga o te hunga i hoko mo ta pakeha nana e nga moni ko nga tangata iuru hou atu, me riro ano i aua tangata o ratou nei panga. |
4. | Me mutunga nga a teha katoa o te Iwi Maori o nga motu e rua o Aotearoa me te Waipounamu te haere ki roto i nga kooti me whakakahore rawa te a teha e haere. Ko te take i penatia ai nga ateha i whai kaha ai te kooti ki te noho ki te whakawa mehemea kaore he ateha e kore rawa e whakawa koia te take e ki anei kati nga ateha te haere ki taua mahi. Whakaaromai koutou e nga ateha o nga hapu page 25 katoa o Aotearoa me te Waipounamu ki nga kupu a to koutou Iwi Maori he nui hoki no nga ma te kua kitea i peneitia atu ai koutou. Ahakoa he kupu tenei e mohiotia ana kaore he ora e puta hohoro maie pera me te ora i roto i te mahi ateha he ahakoa me aroha tatou ki te kupu a to tatou iwi kotahi no te mea katahi ano te whakakotahitanga o nga Rangatiratanga katoa o nga motn e rua nei i penei ai nga tikanga he nui nga hiahiatanga o nga Rangatiratanga o nga motu nei i mua ki a whakakotahi kaore i penei me tenei kati i te mea kua whakaae nei te nuinga o nga tangata o enei motu e rua ki a whaka-kotahi i runga i te haina a tena tangata a tena wahine a tena tamaiti i tona ingoa ki roto i nga puka-puka kirihipi hei e mea kiatuturu ai te nei kupu te kotahitanga. Tera pea e mea mai aku hoa kua kotahi noa atu te Twi Maori i te Rongopai o Ihu Karaiti nana i whakakotahi, e tika anara tena kupu, ko tena kotahitanga ko te mutunga o nga kino i waenganui i a tatou ko te ata nohotanga o nga Iwi Maori. Engari ko nga whakahaere a nga Rangatiratanga o ia hapu o ia hapu o te Iwi Maori rereke tonu t tetahi hapu i ta tetahi kamea tetehi hapu me mutu te kooti kaore tetehi hapu e whakaae, ka mea tetehi hapu me mutu te pooti mema ki te Paremata kaore tetehi hapu e whakaae atu ki te kupu a tera hapu. Ka mea tetahi hapu me mutu te hoko whenua kaore tetahi hapu e whakarongo atu ki tera kupu i. Ka mea tetehi hapu me mutu te Riihi me mutu te mokete kaore rawa etehi hapu e whakarongo ki enei kupu, na e aku hoa mo enei tua hua o nga tikanga te whakakotahitanga e kia nei kia whakakotahi nga Iwi Maori katoa, kia kotahi ai te kupu penei tatou penei katoa pera tatou pera katoa, kaore te whaka-hau ki te whawhai, e heke nei te toto i roto i enei kupu e mea nei, penei tatou pera tatou engari pera tatou i runga i nga tikanga e tupu ai he ora mo tatou me o tatou uri i muri i a tatou e toe ai hoki o tatou toenga whenua, koia tatou nei i enei ra. E hoa ma e nga Rangatiratanga o nga motu e rua nei tangohia tenei tikanga e koutou whakahaere kia tuturu hei tikanga mo koutou hapu i raro ia koutou, kua nui noa atu nga wha atakoto ra nga tikanga i runga i tenei motu i nga tau kua mahue ake nei ki muri kaore i tupono tetehi o aua huarahi i mahi ara ki ta tatou ki ta te Iwi Maori i tumanako ai ko tenei huarahi e whakahaere a nei inaianei kaore rawa i tatatata ki te taha o era take i mahi ara e nga iwi o te motu nei, i nga tau kua mahue ake nei no te mea e mahia ana tenei i runga i nga ritenga o nga ture i whakamana e te Iwi Maori me te Kuini o Ingarangi i te tau 1840. E tino mohiotia ana i naia nei mehemea ki te kore e taea e tatou te mahi nga ritenga o tenei take inaianei kei ngara o a tatou uri i muri ia tatou mehemea ratou ka whiwhi i te matauranga ka whiwhi hoki i te ora. Ka haere ta ratou huarahi mahi mo nga mate i mahia nei i o tatou ra marunga i te huarahi e meatia nei tatou kia whakakotahi koia tehiahia nui i roto i te ngakau kia rite tonu mai o tatou whakaaro ki te tautoko i tenei ritenga. |
5. | I whakaaetia whakatuturu rawa e te Runanga nui me te Runanga ariki kia kohia he moni e nga hapu katoa o te Iwi Maori o Aotearoa me te Waipounamu ko aua moni hei whakau i te Tuate kotahi-tanga hei whakahaere i te mate e pehi nei i te Iwi Maori ara i te Tiriti o Waitangi i takahia nei e nga mahinga o muri iho me te Rarangi 71 matahi. |