Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

A compendium of official documents relative to native affairs in the South Island, Volume One.

Ngatitoa Deed of Sale

Ngatitoa Deed of Sale.

Tenei Pukapuka tuku whena, e tuhituhia nei i tenei ra, i te 10 o nga ra o Akuhata, i te tau o to tatou Ariki kotahi mano e waru rau e rimu tekau ma toru 1853. He pukapuka tino whakaae, na matou na nga Rangatira, me nga tangata o "Ngatitoa" mo matou, mo o matou whanaunga me o matou uri katoa, e whanau i muri iho ia matou kia tino tukua rawatia o matou whenua i te "Waipounamu," hei whenua pumau ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki a nga Kingi, Kuini ranei o muri iho i a ia, a, ake tonu atu.

No. 509.Deed of Sale.£5,000.Ngatitoa Tribe.Ceding all rights in the Middle Island.Receipt of £2,000 acknowledged.Executed 10th Aug., 1853. A, mo taa matou whakaaetanga kia utua, kia tino tukua rawatia enei whenua e whakaae ana a "Wikitoria te Kuini o Ingarangi, kia utua matou, ki nga pauna moni E rima mano takitahi £5,000, e rua mano o aua moni kua riro mai ki o matou ringa ringa i tenei ra, na Te Makarini i homai. Na ko nga mano e toru e toe ake nei, e utua mai ki a matou tahi ko nga tangata o Ngatiawa, o Ngatikoata, o Ngatirarua, o "Rangitane," o "Ngaitahu," e uru tahi ana ki aua whenu[gap — reason: damage], ho aua mano e toru £3,000 e wahia te homaitanga ki a matou tahi ko aua iwi tataki rima te rau pauna takitahi i roto o te tau kotahi, a, taea noatia te paunga i te ono o nga tau, kei a Tihema kei a Hauuere ranei te homaitanga o anei rau erima, ia tau, ia tau, a tapeke noa ano enei mano e toru £3,000.

Na, ko te paunga rawatanga tenei o a matou whenua katoa ki tera moutere, ka oti nei i a matou te tuku, te tino whakaae, me ona Rakau, me nga Roto, me nga Wai, me nga Kohatu, me nga mea katoa, o runga ranei o te whenua, o raro raro o te whenua, me nga aha noa iho o aua whenua ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi, a ake tonu atu.

Na, ko etahi wahi mo o matou whanaunga e noho ana ki runga i aua whenua e whakaae ana a Wikitoria te Kuini o Ingarangi kia whakatapua mo ratou, i roto o. enei whenua kua oti nei to tuku. Otira kei a te Kawana tonu te whakaaro mo nga wahi whenua e whakatapua mo nga tangata Maori o roto o tenei tukunga whenua me etahi wahi ano hoki, hua oti nei te whakarite e te Kawana hei whenua mo etehi Rangatira o matou.

A, mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o roto o tenei pukapuka kua oti nei te panui mai ki a matou e Te Makarini, akuanei, ka tuhia iho o matou ingoa me o matou tohu tapu, a, mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarangi ki nga tikanga katoa o roto o tenei pukapuka ka tuhia iho ko te ingoa o Te Makarini te kai whakarite whenua.

Donald McLean, Land Commissioner.
Ko Rawiri x Puaha.
Ko Tamihana Te Rauparaha.
Ko Hohepa x Tamaihengia.
Ko Matene Te Whiwhi.
Ko Horopapera x.
Ko Ropata Wainui.
Ko Wi Te Whawharua x.
Ko Tamati Waka.
Ko Rawiri Waiteri.
Ko Nopera.
Ko Rawiri Pihama.
Ko Haupokia.
Ko Eraia Te Haranui.
Ko Paraone.
Ko Pitiroe.
Ko Horomona.
Ko Hoani Okoro.
Ko Hoani Riki.
Ko Hohaia Pokaitara.
Ko Rene.
Ko Te Karira.
Ko Tangahoe.
Ko Te Tawiri.
Ko Te Hiko.
Ko Tangia
Ko Hopa.
Ko Romai Roka.
Ko Manupiri.
Ko Rawiri Ngawaka.
Kaiwakaru.
Ko Teretu.
Tamahana Te Poihi, Nelson.
Ko Paramena.
Ko Epiha.
Ko Hone.
Ko Hori Tunui.
Ko Taipu.
Ko Hirini Te Wanga.
Te Wirihana.
Te Komanga.
Ko Roma Ruru.
Te Mokena.
Te Karehana.
Ko Eruera.
Ko Ika.
Ko Tuaimatarehu.
Ko Winiata.
Ko Patera.
Ko Hoani Pikiwera.
Ko Pita.
Ko Piri Kawau, Native clerk.
Ko Pita Te Koikoi.
Ko Te Whata.
Ko Aperahama.
Ko Nopera Kaoma.
Ko Te Wahapiro Paramatia.
Ko Rangiuira x Rangitoipi.
Ko Te Kuini x Topeora.
Ko Ria Kingi.
Ko Topeora (Rangihaeata's daughter).
Ko Oriwia.
Ko Wikitoria.
Pete Nicol.
Ko Naihi.
Ko Mereana.
Ko Pera Ngahui.
Ko Te Toi.
Ko Riria Marore.
Ko Hira.
Ko Kataraina.
Ko Riria.
Ko Te Parehuia.
Ko Amiria.

Ko nga kai titiro—

Alfred Domett, Civil Secretary.
S. Carkeek, Collector, H.M. Customs.
H. T. Kemp, Native Secretary.

page 308