Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Collected songs and legends from the southern Cook Islands

Collected songs and legends from the southern Cook Islands : notebook 9

Prefatory Notes

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:]

Alexander Turnbull Library MS Papers 4151*36. [In MsCopy Micro 0773 reel 04] Transcribed by Bob O'Brien in November 1995.

E Tapapa Teia No Anokura

Ki matatera, ki matatere, ko te tere i Aua e, Tangiia taku ariki, ko te matatira i aua, Tangiia taku ariki, kite matatera i aua, ko nga kaua ko te kura punounou, e rere iaku tira, kia apoapo te vaa o te Mango i Tahiti, e kai e pai, Tangiia taku ariki, ka raranga oki au i to au vaka, ko Tahiti nui ko Maengarue, kua ue ka ue i Tahiti, tikina, ko te rauka mai ei i reira te pekapeka i tuaoro au, Io ue ia pare, ia Koro akata, ia Tangiia, e koutu ko matai au, tei Tahiti, tei Punaauia, tei reira to tu ranga e te rangitapu, kia ato ia to are kia maru kia maru a Tangiia taku ariki, i akapakia ra te manu i runga e, ka pa ra te manu i runga e Piroke akaruirui rangi, tena ra a Vaeroa no uta no Tikura marumaru e Ono taku tane e.

E akapakia ra te ika i raro ka pa ra te Ika i raro, ko nga Nanue re ngare nga meitaki e rua, no Iva nui no Iva rai no Iva te pukenga, no te kirikiri no te rau ava no te moe a tupa e mea veu mai i te kau nga vaka o Iva e ono taku tane e, akapakia ra te manu i runga nei, ka pa ra ka pa ra te manu i runga ko nga Tarakapiti meitaki e rua, na tu, na engi te tiroaroa ra, to tetai vaevae, te mumengi? ra to tetai, te o ora na to tetai peau, te uuna na to tetai, te takiri na to tetai toe, te akapiki na to tetai, e rua aua nga manu ra, kia to io te ra ka mai veta ei kia tuku te ra ka aiai ka matatara aua nga manu ra, ko ano to Ruaunga, ka noo to Ruapou, e Ono taku tane.

For Children

Te tuatua ia Kae raua ko Tinirau.

Tera te tuatua. Taki oa raua e ariki Kae no Avaiki, E ariki a Tinirai no Motutapu, kua noo raua ki Matutapu kio Tinirau kua roa to raua nooanga, kua inangaro a Kae i te oki ki Avaiki, kua mariuriu te manako ka oki ki te enua, ei reira aia e karanga ai kia Tinirau ka aki aia ki tona enua kua karanga atura a Tinirau kare oou vaka e tae koe ki Avaiki kua karanga atura aia ko tama ika, te kave iaku ki Avaiki kia kite au i toku enua, kua akatika a Tinirau i reira, tera te Tinirau e tavi meitaki koe i a taua tamariki, auraka kae e takinga kino no te mea i tutu amanga ko te aerenga ia o Kae, na aua tama ika a Tinirau i kave. Tera to raua ingoa, ko Tutunoa tetai ko Tokomoututu tetai; puke Toora aua nga tama ika a Tinirau ra, ko te riro anga ia aua nga tama ika a Tinirau ra ei vaka ei kave ia Kae ki tonu enua, kua aere atura ratou na te moana e tae atura ratau ki te enua, kua aere atura na raro i te ava, kua tae aere ki te papaku, kua ngu nga ika i raro ake ia Kae, te karanga ra a Kae i reira, kavea te ariki ki uta, kua ngu akaau nga tama ika, te kapiki ra a Kae, apai na te ariki ki runga i te one maro, kia vaetata ra ki te papaku, kua poutakaiti aua nga tama ika ra. Ko te kapiki anga ia a Kae kia Avaiki e te tini o te mano, te rima ki te koe ma te toki, kua tau iri tauiri au i te tauta anga, i aku ika ki te moana, e te tini o Avaiki te rima ki te manga, kua poutakaiti aere nga ika, kua mate tetai, tera tei mate ko Tutunoa, ko Tokomoututu tei ora kua pou atura a Tutunoa i te kai ngaia e Avaiki, kua aere atura a Tokomoututu, kua aki atura ki Motutapu kia Tinirau, kia akura maira a Tinirau kua pakikokiko a Tokomoututu kua ui atura a Tinirau kua mate ainei a Tutunoa kua ngu atura a Tokomoututu, vaio atu kia koe tena aia ka kite kua aue atura a Tinirau ia Tutunoa, kua pou.

E tae akera ki tetai tuatau, kua kimi ia atura te ravenga tera te ravenga kua akatupu ia atura tetai tokurua, kua aere atura kua na runga i tetai motu, ko aere ki Avaiki ka aere ki reira e rave i te pou tarekareka kia aere mai taua ariki ra, ma tona tini kia matakitaki kua raveia te au peu tarekareka, kua aere maira a Kae ma te tangata ki te matakitaki, kia tae ra Kae ki runga taua motu ra, ma te tangata, kua taka ke atura taua motu ra, Te varenga ua ra ratau ki te matakitaki i te au i akatangi ia ra. ki te ake ka kite ratau kua tae ratau ki Motutapu, kua aere maira a Tinirau, kua ui i te ara i ta ai aia i ona tama ika, kare e ki, kua roki ia aia e te tu ma tetenga, ei reira i karanga ai ki te tangata kia tapeka ia Kae ko te tapeka anga ia, tera te ravenga ka ta oraora ua, kare tama te takiri rava ia, akatai ra, kua tipu tetai mai kao rima, pera ua rai e mate ua atu taua ariki ra. Kua taua rai ki tetai ariki i akakite ia i roto i te tuatua tapu koia aki a Adonibezeka, kua maara au i tetai kapapa tuatua i roto i te puka a te au Akava [unclear: 1] e te irava 7. "Mei taku oki i rave ra kua pera mai te Atua i te tutaki mai iaku."

Te apenga a te au ariki ki kino e to ratau tu i te meameaau, e te takinga kino i te tangata, kua karanga ia e, e itu ngauru ariki i tipu ia to ratau mangamanga rima e to ratau mangamanga vaevae, e teia ariki nei koia a Adonibezeka. Kua pera ia rai teia ariki nei koia a Kae.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Tera paa te tuatua i tatia ariki nei

Tera paa te tuatua i tatia ariki nei e tangata ravakai koia a Kae e tangata i ika, ko tana angaanga ia i te au ra katoa. I tetai ra kua aere aia ki te i ika, kua roko ia aia e te matangi kua panu atura kua pae atura ki Motutapu kua rave atura a Tinirai no te mea e ariki aia, ko to raua takeoa anga ia, ko te ape ia o taua tuatua ra.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] E tuatua teia no te Akaipoipo

E tuatua teia no te Akaipoipo anga ia Aarona, ma Tui ma nga vaine, tera to raua Ingoa, ko Teupoko tetai, ko Mele tetai. Kua rave ia tetai turanga maata no taua akaipoipo anga ra. E maata te au kai ma te puaka katoa, tera te katoatoa anga i te puaka 154.- ko te puaka ia no taua akaipoipo anga ra. Tera ta Makea apinga no taua akaipoipo anga ra, 312 ma te Moni atu, tera te Tamaine vaine koia Tapuaiva 110. Tera ta Vakapora ma Kamoe apinga 298. Tera te vakatini apinga ma Isaaka 275, ko te katoatoa anga ia i te apinga i taua akaipoipo anga ra. kia akakatoatoa ia te rainga kua tae te 1149. Ko te rainga ia i te puaka ma te apinga no taua akaipoipo anga ra. E tama e, okotai aku akaipoipo anga tuke i kite au, ko te akaipoipo anga i te tamaine a Karika kia Te ariki tapurangi kua kite tikai au, na tetai oku metua tane i tipu te taringa i te puaka i runga i te ata o te kai, te tatau ia ra, te ra te katoatoa anga e rua mano, koia aki e 4000. tausani. ko Papehia te orometua ma Rio, ko taku akaipoipo anga tu ki i kite au.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] E akatara teia no te Tamaine a Rupe

E akatara teia no te Tamaine a Rupe koia a Tepaeru ariki ko tei riro ki te pai. Tera taua aka tara ra.

Tena te kimi, ka kimi aua na ra e toro e te kimi ia veia raua ko Apetini, i to raua tuaine kua riro ki te pai a Te uira ma aa i e kave e te Metua ki te oko auri kua rauka te tia, Omai ki te enua, kia ei ake nga ariki, me ko ai kora te kite e. Tena a Tiaori i te taki i te kava, i te ere i te puaka, i te titiri i te akari, kua matakutaku Takitumu, ma te Auotonga, ko Puaikura te vaka ko te vaka i pui ia ki te rakau kava, te rere nei a te Puretu ma Kamoe, ki runga ki Mokoero, ki te ta ia Teve raua ko Teaori, kua oro na te ara. kua tapu arumaki, kua topa ki Titama, kua okioki au ki te pokipoki aere, ki te akamae au, ki te vavao taua, kua topa ki Turangi. I karanga mai oi a Tauariki. E tama e, ka akapua ua ake nei, omai te auri, kua tae taku riri, kua eke i te rangi, kua otaota ua akenei taku riri i te kai a Makea, kua inga veretini raua ko Taparau, kua ao i te kainga, kare i ora i ano e poreki? ki te ara nui ei kunei ra koe e ka ano au ra.

Perseverance

E tuatua no tetai tangata koia Karo, tera te tai ingoa o taua tangata koia a Tapaenoa. E aerenga tona e ngaka onge, kua aravei atura aia i tetai vaine te ko Pirita ra, kua akakoro aia i taua vaine ra ka ta, kua kitea maira aia tetai tangata koia Pari, kua oro maira i te arumaki ia Karo kua oro atura a Karo na runga i te tuaivi, kua akara atura aia kare ngai e ara ai aia, kua rere atura aia mei runga i te tuaivi ki raro i te riu kua ora atura aia. Tera paa te mea i ora ai aia, kua tautapa aia ki tona Atua kia ora aia kua akaora rai kua te Atua iaia, tera te tuaivi i rere ei ko te Aputarangi te ingoa i taua tuaivi ra. kare aia i akara ki muri kua akara ki tei tuatua ia mai e tona Atua Idolo. Kua tau paa teia tuatua mei ta te Atua i akakite kia Lota. " E aro kia ora koe auraka e akara ki muri i teia katoa nei ngai marena"& e akama ara ana tatau teia tuatua nei. kua oro a Karo kua ora, kua pera rai a Lota i te oro anga ki te maunga kua oro atura aia na tona Atua i tau turu iaia i kore ei au e mate.

Kua ape ia tuatua.

Bait for Ghosts

E tuatua teia no te Maunu Turuma. No te peu ta rekareka. Tera te ravenga, ka maani te kakau, ka atu te pare, ka iriiri ki te kaute ma te rauti para, ka tipu te koka, ka ta mou ki runga i te tangata te ka riro ei ma unu i te turuma kia tu, ki te tuatau i te po ei reira e rave ai taua angaanga ra. Kua tuku atura te tangata te ka riro ei maunu, kia aere aia ki te ngai tangata kore, ei reira te turuma tini aere mai ei, no te mea kua akarongo i te tuamu. Tera te amu. "Nanau mai te turuma tini i te ngangaere e, ta matau eiva e te ingo a atu nei." kia kite ra te turuma tini e reira e kukumi ei i taua tangata ra, kia kite ra te ta ngata i te ngaru anga i te taura, ei reira te tangata e ati ai i te akara, rakoia atu kua topa ki raro, kua mate, ei reira te tangata e reru ei i taua tangata ra kia ora, kua apai atura ki te ngutuare, e kia ora mai kua ui atura te tangata ki taua tangata ra i te turuma tana i kite, kua akakite maira aia i tona tangata mate i kite, kua akatika rai te tangata i te tuatua pikikaa a taua tangata ra, ko te tu poiri tena o te tangata, kua ope tina tuatua.

Nets

E tuatua no te ingoa o te au kupenga i Rarotonga nei.

1 Tera te kupenga mua, E tukanae. tera te roa i taua kupenga ra 100 tera te ika ka ei ki roto e Kanae. ka ape te tangata i te aere, ki taua kupenga ra, tae paa te tangata ki te 300 e te 400, e te 500, me aere ma apai i taua kupenga ra. Tera te rua o te kupenga ra. te kapiri ki taua kupenga ra. E rerekue, ka apai ua taua kupenga ra, ki runga i te ara uto kare e ku i te tai, ka rere te Kanae ki roto i taua rere kue ra. Ko tu tuatua ia no tei reira kupenga.
2 Tera te rua i nga kupenga. E Maroro, tera te mea i taiku ia ai taua kupenga ra ki te maroro, ko te kupenga ia e rauka ai taua ika ra e te au ika katoa, no reira i karanga ia ai e, e kupenga tuku maroro.
3 Tera te toru o te kupenga. E aki maroro te mea i taiku ia ai, e aki mataiti, no te rikiriki i te mata o taua kupenga ra. ka rauka te ika mamaata e te ika rikiriki.
4 Tera te a i te kupenga,. E Tavakau,tera te ika e mou, e au ika mamaata kareka te Nanue, e te Umi, e te Uo a e te Tetangau, e te au ika nunui katoa ra, kare e mata ika e toe i te rauka i taua kupenga ra.
5 Tera te rima o te kupenga e ui tavakau, e rauka rai te au ika nunui e te eui ika rikiriki i taua kupenga ra.
6 Tera te one o te kupenga e tiritoto, tera te tu o taua kupenga ra, ke toto aere ua na runga i te akau, tokorua ua tangata i tera tautai kare e rai, e ika mamaata ua te ka rauka i tera kupenga me tautai.
7 Tera te itu o te kupenga e tiripoko, e maata te tangata i tei reira tautai kareka 10 te tangata e te 20, e tae ki te toru ngauru, no taua tautai ra.
8 Tera te varu o te kupenga, e Tanoo, tera te roa o taua kupenga ra, e 6, ka aere na runga i te akau ka tuku aere ki raro i te avaava, ka rauka te ika mamaaata, e tautai na te arenga kikite ua, kare a te kamakura.
9 Tera te iva o te kupenga e Nariki, ko te kupenga tena, e 600 te mata, tera te roa e toru, e a te roa i tetai, ko te mata ra e 600, ko te kupenga tena no te ika tauira, kia tae ki te tuatau e au ei, te ika tauira ei reira e apai ei taua kupenga ra, ka rauka te ika taura e reira.
10 Tera te ngauru o te kupenga e pokipoki e kupenga ka aka tutu ki te ra ra toa tokorua tangata i tei reira tautai e ika mamaata ua te ka rauka i tei reira tautai e te ika rikiriki rai.
11 Tera te ngauru matai o te kupenga e Opai, e na te ramarama ia kupenga i te po, no te akatai pa no te aka ei ika tauira ko te ravenga ia i taua kupenga ra.
12 Tera te ngauru marua o te kupenga e taiti, okotai tangata i tei reira kupenga. Tera te ika e rai ka i taua kupenga ra, Maemae,e Patuki, e katoti, e panoko, Manini e kuku, ko nga ika ia e rauka i tei reira tautai.

E Tuatua No Te Au Ingoa Takurua Na Nga Ariki I Rarotonga Nei.

Tera te Takurua maata ko ta Makea. Tera te ingoa i taua Takurua ra, ko te Muri aa. Ko te Takurua tena e uipa ai nga mua vaka, ka ravi ei te peu tarekereka, te rere eva tipa, ko te ura, ko te tata ka ara, ko te rutu pau, ko te oro, ko te Moo, ko te ingo, koia te kapa, ko te kai i te kai, e kia ati taua au peu ra, ei reira e uri ei ki te kainga.

Ka ape roarai te au peu tarekereka i te rave ia i taua ra ra, e kia ati ia kua aere atura ki te kainga kua aere atura ki te Kari ei, kua rave atura i tera peu e tera peu. Tei roto i reira tetai peu viivii koia aki te akaturi, a te tane ki te vaine, e te akaturi a te vaine ki te tane, ko te tu ia i te akono anga i tei reira tuatau viivii e te akama. Tera tetai ravenga kino i taua, tuatau ra ko te noo puna rua, takitoru te vaine i te tangata akotai, taki rua ta tetai, takia ta tetai, ko tetai mea ia e tupu maata ai te pekapeka i te ngutuare, ko nga vaine te ka ta, ka ano ka tupu te taue tono maata i te ngutuari, ka ano ka maro i ta raua tane, ka manano tetai nana, ka pera rai tetai i te maro anga.

Foolishness

E tuatua teia no e tokorua tangata.

Tera to raua ingoa, ko Mauu tetai ko Amaro tetai, tei Avaiki teia tuatua nei. Te aere nei raua, na te ara nui o Toi no te mea e ara roa. Kua aere atura aua nga tangata ra, e tae atura ki tetai ngai, tei reira tetai puna vai, tera te ingoa i taua puna vai ra, ko te Taka e te vai, kua kapiki Mauu i reira ki tona oa koia Amaro, ka inu ta ua i te vai, kua tuatua maira Amaro, e inu koe i te vai, kare au e inu, kua akaruke atura raua i tu reira vai, kua aere atura raua na te ara, e tae atura raua ki tetai ngai tei reira tetai vai, tera te ingoa ko te meitaki o te vai. kua kapiki atura a Mauu ki te oa koia Amaro, teia te vai ka inu taua, kua tuatua maira te oa, e inu koe, kare au e inu, kua akaruke atura raua i tei reira vai kua aere atura raua na te ara metua koia rai te ara nui o Toi, e tae atura raua ki tetai ngai tera te ingoa i taua ngai ra ko te puna ia ruea, ko te vai opeinga teia o te vai e aere ei raua no te ngai motu taa ko te kapiki anga openga teia a te oa, kia Amaro, ka inu taua i te vai, ko te vai rongo nui ia taua ngai ra koia te puna ia ruea, kua tuatua maira te oa kare au e inu kare au e kaki ana e inu ko koe ua ake te inu, kare au e inu kua tuatua maira a Mauu, te mua te area kino ia taua, ko te inu anga ia o Mauu i te vai no roto i te puna ia ruea, tera te tuatua a Mauu, "Otira aki! Ka ora, kare e mate, no te mea kua inu i te vai no roto i te puna ia ruea, ko te akaruke anga ia i te vai, kua aere atura, raua, e tae atura ki tetai ngai, kua rokoia a Amaro e te pukaka, e te vera?, ko te kapiki anga ia ki te oa, e Mauu e ka mate au, omai tetai vai noku, kua karanga atura a Mauu, kare aku vai, kua tuatua maira Amaro, e ruaki mai koe i te vai i roto ia koe, kua tuatua mai ra a Mauu, kare au e pa, i aere mai aki taua i te ngai o te vai, ka inu koe, ko te mate anga ia o tangata ra. E rua tuatua e tau no teia tuatua nei. Ioane 7.37; Maseli 5. 11.12.13.14

Wages of Sin

E tuatua teia no tetai tamaiti e keia kai ki o te metua, kare te metua i kite, e na taua tamaiti ra i keia te kai i to raua kainga kua manako te metua e, na tetai ke i keia, no te mea kua tapu te enua, kua raui te kai no te takurua, kua kimi atura te metua i te tangata i keia ia ai kare rava i kitea, ko te purepure anga a te metua kia mate te tangata i keia i te kai i taua kainga ra. E tae akera ki tetai ra, kua aere atura te tamaiti ki te rama maroro, te purepure ua ra te metua i uta, kare aia i ka ii ki te tamaiti te mate kia oki mai ra te rama maroro ki te ava, ki te ngai e uru ei, kua rere te Mango ki runga i te vaka, kua apuku ia atura taua tamaiti ra, e mate atura. Kua riro atura te rongo ki uta i te metua, e kua mate to tamaiti, ko te maara anga ia o te metua e ko te tamaiti rai te keia i te kai i te kainga ko te aue anga ia o te metua ki te tamaiti. No reira i tou ei i te pee.

Tera te pee o taua tamaiti ra, no te metua i tou.

1 E matangi arara ki te marangai tivare a Tukura ra ki te tautai moana e, kua noo ki te ra e.
= Ariki ruere, e nui mai te ngara ki te enua e te tama e, ko te takura i kapea ko to oku nei aroa e.
2 E matangi arara e, ki te marangai, e matangi arara ki te marangai, kua tumu rua ki te maro ko te matangi ia o te maroro e takiva i te moana e kua noo ki te ra e
= Ariki ruere, nui mai te ngara ki te enua e te tama e, ko te taku rua i kapea to oku nei aroa e.
3 Akarava ana e i to moana, akarava i to moana, ko te tua nui o to tupuna o Kau e, ei vaka ki te enua, kua noo ki te ra e.
= Ariki ruere, nui mai te ngara ki te enua e te tama e, ko te taku rua i kapea e, to oku nei aroa e.
4 Ko te au ia e mei Taeta, ko te kupa ia mei Auneke, ka roroku ki runga i to kiri e te tama e, kua noo ki te ra e.
= Ariki ruere, nui mai te ngara ki te enua e te tama e, kua noo kite ra e.
5 Tangi oveove e, i te ara nui, tangi oveove i te ara nui, ko te amu ia a te tamariki ka ngarue ki tai i Oneroa e te tama e, kua noo ki te ra e.
= Ariki ruere, nui mai te ngara ki te enua e te tama e, ko te taku rua i kapea to aku nei aroa e.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] The next amu does not seem to be part of the previous story.

Tera tetai amu no te etene.

Te pa to kura i vao ake, te pura nga i te maenga no maua e, ko te piripiri tatara moa e, e tu enua tei maunga e rata mura tei roto iaku ra, e tuputupu ra tei ia Karanga e, kaore au e noo ki te pae ra o taku tane, ei te maunga toku kopapa i te rimu kura ia Tekoe e kia tupu te mataora i runga iaku e taku tane kia vaetata ua mai te pu ange a taua, kia au nga meri taku tomo nga ki roto e.

Want Care in Training Children

E tuatua teia no tetai Tamaiti, tera tona ingoa ko Kiro, e tamaiti, na te Pau. Kua taia e te metua, tera te ara,e meika i kotia e te tamaiti, ki te umu kai a Tekariei, kua riri te metua, kua aru atura ki te pae umu, kua papa i taua meika ra ki runga i te umu, kua aue atura te tamaiti, no te mea kua akama i te rai o te tangata i te kariei, no te mea kua mamae tona ngakau, e tama meika taau tama, kua tu akera taua tamaiti ra kua aere, e kua rave atura i te ae, aere atura ki taatai, kua toto atura i te vaka, kua ae atura i te moana, e kia tae ki te po varu, kua tae atura ki te enua, tera te enua ko Manuae, kua noo atura ki reira, tera te metua te akamate aere ua ra i te aue ki te tama no te mea kua mate, kare i kite e. kua ora, e tae akera ki tetai ko varu kua oki maira taua tamaiti ra ki te enua nei, tei te akamate ua te metua kua ati takere te pee i te tau e te metua,. Ko te tu teia o te metua manava kino i tana tamaiti no te mea e ravenga akama tana i rave.

Tera te pee o taua tamaiti ra.

1 E iki mataiapo ki are muu Atua e, ko taku ara ia.
= Uri ake te metua nei, kaore nga tama e ringa oki te oro na Kiro e ngara ko te teina ka oki ma ana koe e
2 E iki e, iki mataiapo, kia are muu Atua e, kia iri mau ki te ua kura e ngaki Atua, ki to ona Atua kia Tangiia nui e, ko te Atua e rere ana i te ao tu, ma te ao tea ko neneva ngi ko nga upoko turua ua, e aere ake a te upoko mae turuki ko taku ara ia.
= Uri ake te metua nei, kaore nga tama e ringa oki te oro na Kiro engara ko te teina ka oki ma ana kae e

Tera te ua, i taua pee ra.

1 E utu marae ko Vaerota, Atua ma na Tangaroa e, Omai tama ki uta e.
= Teria ki uta o te enua kia kite ake te mata ia Kiro omai tama ki uta e.
2 E Atua ie ra ko mai te kura e, ko mai te kura mai ana, te tama i te potuatini e, tapu ki mua o Vaerota e ii te kura i Manuae, e tia ake au no te Atua no Tangaroa omai tama ki uta e.
= Tiria ki uta o te enua kia kite ake te mata ia Kiro omai tama ki uta e.
3 Rirerire ko te vaka eke no nga Atua ka eke oke? aku tamariki to ko toru e, e koro nga paa kiro e, kia tae tika ki te rangi roa ki te kainga e Tutava ke omai tama ki uta e.
= Tiria ki uta o te enua kia kite ake te mata ia Kiro omai tama ki uta e.
4 Rirerire, e riri oki e taku tama e tangata ke, riri [unclear: Atua], e eiva ko te tamaki naringa oki te oro na Kiro e, e ngara ko te teina ka oki mai ana koe e.
= Tiria ki uta o te enua kia kite ake te mata ia Kiro omai tama ki uta e.

Tera tetai manga amu.

Uiri ua e taku taeake ki te Atua ei tauturu ei noau, kare koe i topa ko te tai, no te rave i tana angaanga koe, no te taki koe i o rima e tupu ki te pae katau, no te akara o mata ki te ngai i maringi ei te toto o Wiliamu i taia ki te etene.

Ghost Tales- Spirits

E tuatua teia no Teara atua Kiikii.

E tuatua mii no te metua vaine kia vaitata aia ki te mate, kua aue atura te metua vaine ki te tamaiti no te tau kai kore, e te pao tutui kore, e no te tapoki kore i te tamaiti, e kia mate ra te metua vaine, kua tae atura ki te po, kua oki akaao maira ki te rao nei taua metua vaine ra, ei tate kai na te tamaiti, tera te ingoa o taua metua vaine ra ko Tukanga, kua noo aia ki te ao nei mei te kitea kore ia e te mata tangata ko te tama ua tei kite, ko te oki nga mai ia, kua tau aia i te kai no te mea kua aere te tama ma te vaine ki te kariei, kua na aia ki te ngutuare, kua tau i te kai na te tama. Tera te tu i taua tuatua ra kia taka ia koe. Kua tau taua vaine ra i te umu, e kia ka kua aere atura ki te mea rautao ei tapoki i te umu, kua aere atura aia ki roto i te are, kua akanga roi, e kia vaitata ki te uru,kua aere atura aia ki vai, i te umu i te umu, kua tu atura aia ki te pae umu, kua kamo atura aia i te kai ki te itinga e ki te apunga, ki te apatonga e ki te apatokerau, kua ki atura te pae umu i te kai, ei reira aia e uru ei i te umu, e kua tuku i te kai raro i te umu, kare e mata kai i ngaro, ma te puaka atu, ei reira aia e tapoki ei, e kia tao, tera tana angaanga ko te pao i te tutui, ei turama i te tama ma te vaine. Pera ua rai i te au ra katoa.

E tae akera ki tetai tuatau, kua kitea taua ravenga ra, na taua vaine ra, no te mea kua a kino e te unonga i te oa o Tearaatua, tera te tuatua a te unonga ki te oa auraka e kai i te kai, e kai na te tupapaku, kia kite ra te aa i taua tuatua ra, kua kimi atura aia i tana ravenga. Tera taua ravenga pikikaa ra, kua kake atura aia ki runga i tetai rakau kia kite aia i te pae? a taua vaine ra, kia akara ra aia i taua ravenga ra ta taua vaine ra i vave? ra kua akatika atura taua oa ra i taua tuatua ra, e tae akera ki tetai ra, kua kake akaau atura taua oa ra ki runga i te rakau, e kua akara rai i taua mea ra, ina ra kia aere ki te umu taua vaine, kua kamo atura ki Iti, ki tonga, ki Tokerau, ki Apunga, kua ki atura te umu i te kai, e kua tapoki atura. E kia oti te te unu? i te tapoki, kua akara aere atura te mate? o taua metua vaine ra, e tangata te akara ua maira iaia. kua aere atura ki roto i te are kua aue atura, no te mea kua kitea taua ravenga ra ko te aue anga ia ki te tama, i te tau kai kore, e te pao tutui kore, e te akatapoki kore i te tama, no te mea kua kitea e te tangata, no te mea e vaine Kamakura te vaine, no reira i maata ai tona aue, kua aere maira te tama no te kariei mai, rakoia maira te aue ua ra, te metua vaine, kua ui maira te tama ki te metua vaine e koe i aue ei, kua tuatua maira te metua vaine, eiaa kua takinga kino korua iaku ma to [unclear: aa], kua kimi ravenga pikikaa korua ma to aa iaku, no te mea kua kitea taua ravenga nei, kua aue atura taua metua vaine ra ma te tama i reira, e kia oti ko te porokiroki anga ia te tama, ei kona kae te aki nei au ki te po, kua angi atura te metua vaine ki te rima o te tama ko te aerenga? ia o te metua vaine, kua noo atura te tama ma te aue ki te metua vaine. E tae akera ki tetai ra kua tupu atura te riri o te Teara ka te oa, kua aere atura e kuate atura i te oa e kua mate atura. Te apenga ia o taua tuatua ra.

Te Anau te Matatuorongo na ratau i ori Avaiki. Tero to ratau ingoa, ko Tiori, ko Tunatu, ko Tuoteate, ko Karaemura, ko Uki, ko Pana e ko Naea, Na ratau i ta ia Avaiki i tae mai ei ki Rarotonga nei ko te anau a Ngauri e Ngarara, ko tei mau ia ki runga i te enua.

No Atiu

E pee teia no tetai tangata ka ua ngua tona upoko i te vaiia e tetai tangata. Tera te ara e kena kainga, tera te tapere ko te Enui. Tera taua pee ra.

1 Ta ki na te Tupero mea, ka keu te tumu oro nuku, kua riri e, kua riri ua ra nei e, no Tukai taua, e ui te ara e.
2 Re, ui kia kitea e ta make e, te taua ra i te rangi, na Rongo ma Tane e teia ua ko te Marama kua neke a e ui te ara e.
3 Re, ui kia kitea e tamaki e, te taua ra i Avaiki, Naiu ma Kave au, e rima kerikeri no te ao e, e ui te ara e.
4 Re, ui kia kitea e tamaki e, te taua ra i vavau, na Puna-te kaiara, na Taopa tao vananga, ko te Iku ko te upoko i taikati i ra nei, e ui te ara e?.
5 Re ui kia kitea e tamaki e, te taua ua ra e kuporu, na Moteratea, e niania te toa e tokotoko ko Kaitaeake e, e ui te ara e.
6 Re ui kia kitea e tamaki e, e taua ra ia Avarua na Tangiia nui Tutapu aru roa, e vaio koe i Tahiti ki te au Marangatira ra e ui te ara e.
7 Re ui kia kitea e tamaki e, te taua i Avarua na Tau ma Rakei, taku rima tui ki nua kia Tamotukura e, pou ai atia ra. e ui te ara e.
8 Re ui kia kitea e tamaki e, te taua ia Atiu, na Taraapai ko te au ia Rongovei i kumi ai ange ai te enua e ui te ara e.
9 Re ui kia kitea e tamaki e, te taua i te Enui, na Tamatere tui ariki i vaia io ei ko te ipu kura i enua Manu e ui te ara e.
10 Re ui kia kitea e tamaki e, te taua i Makatea, te tiri ki vei [unclear: pa], kua ngarongaro noa e, ko te vai ranga tama ki i Orotou e ui te ara e.

Tera te ua i taua pee ra.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Ko te rongo kino i omai

1 Ko te rongo kino i omai e ui te ara e.
2 E ui kia kitea e tamaki e, te rongo i omai mei runga o Araki, teia ai tai rongo ia e te tama e, mei raro i te Enui e ui te ara e.
3 E ui kia kitea e tamaki e, te tangi ia ka noo ia, te tangi ia ki? uri tini ki tona are tangata e ringa ai to ngaro ia e te tama ingaro tuatau e ui te ara e.
4 E ui kia kitea e tamaki e, roromi ki te manava & te aroa o Akamaru ariki kua ngaro poina a Teatua te teva o te enua e ui te ara. &

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Tera tetai pee no tetai vaine

Tera tetai pee no tetai vaine, tera te ingoa i taua vaine ra, ko Tekuraiparekiiva. Tera te tumu i te ara ko te vareae a te Tane ki te vaine. Tera te ingoa o te tane ko Temarikiupoko, kua ta aia i taua vaine, ra, kua mate takiri, kua tau te metua i te pee, no te tamaine. Tera taua pee ra.

1 Taku aerenga i te Avatea, tuku ngara e, ke taku taku aroa e.
= Ariki rue re, Tekuraiparekiiva te vaine i angi ora ki tona tane taku aroa e.
2 I aere i aere ra koe i te Avatea e, taku noo ranga kainga e, ki te tuaroa e taku aroa e.
= Ariki rue re, Tekuraiparekiiva te vaine, i angi ora ki tona tane taku aroa e.
3 Ko mai karo atu au ki oou mata t toku tane, tara mai taku ara, e ara tane taku aroa e.
= Ariki rue re, Tekuraiparekiiva te vaine, i angi ora ki tona tane taku aroa e.
4 Ko papa mai ei te karanga e, te karanga koia a tona metua e, auraka ei ara kua vuvu? korero e, te vaine koia ki tona tane e, taku aroa e
= Ariki rue re, Tekuraiparekiiva te vaine i angi ora ki tona tane taku aroa e.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Tera etai amu etene no te aronga taito.

Tera etai amu etene no te aronga taito.
= E tari nga ua toku i akarongo kite tua toa i Parai tei runga roa oku ariki ita ua toku manava e.
= E piringa a mua i aku mata e ua akenei ki te tane tiki a te akava teia te meitaki tei muri ko te pia tikaia.
= Kare ra au e, te rere vare ua kite tane, koia teia matatu nei mate? ao ra te po e.
= Tutu ua au ra i taku anga, topa ua te ike i taku rima e mea poto te te? pati maunga o Enua ariki i te aere au e, auraka e riri mai e te Moko ti vaine, no te aere ke ua au no te tangi iaku tamariki no te aue aere e.