Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

He Pukapuka Na Te Runanga. Poneke.

Whare o Te Hupariteneti, Poneke, 24 o Noema, 1856

Whare o Te Hupariteneti, Poneke, 24 o Noema, 1856.

E hoa,

He korero taku ki a koe mo totahi mea kia meatia e te Kawanatanga. Koia tenei, ko te tuhituhinga i nga ingoa o nga tangata maori ki roto o te Pukapuka-rarangi-ingoa o tenei wahi.

No roto i nga tau 1854-55 i whakaurungia etahi, otira, kahore i whakaarohia, no te mea i torutoru rawa ratou. Heoi, no tenei tau ka apitia etahi atu: inaianei kua toru te kau ma rima o nga ingoa tangata maori kua uru ki roto o taua Pukapuka-raranga-ingoa.

No te marama o Aperira kua pahure atu ka puta mai nga ingoa o nga tangata i Otaki e wha te kau ma iwa (kei roto ano i tenei te pukapuka nga ingoa): mei kaua te mahi a Ika kua whakaurungia aua ingoa. Na Te Hira Ahitana taua pukapuka i homai ki a Ika—e korerotia ana hoki nana taua pukapuka ingoa i tuhituhi. Kua oti Te Hira Ahitana te whakarite hei kai tuhituhi mo nga ingoa o nga kai karanga mo tera wahi mo Otaki. Nana i mea ki a Ika he rau noa iho nga tangata maori e tuhituhia e ia i roto i te tau e haere ake. Nonaianei hoki ka mea a te Harawira, Ahitikona, he tokomaha nga tangata maori o Otaki, me nga wahi tutata o reira, e tuhituhia. E korerotia ana hoki, e pera ana te whakaaro mo etahi atu wahi o tenei pito o te motu nei.

Na, ki toku whakaaro, he tikanga tenei no etahi kia whakaititia a te Pakeha wahi i roto i te whiriwhiringa e takoto ake nei, kia waiho te nuinga i roto i te ringaringa o te maori, otira, o etahi o nga Mihanere. Kua tupu ke kikonei he ngakau whakaoho ki runga o tenei tikanga, a e nui haere hoki ia ki te kahore e riria e te Kawanatanga. Ka taea ra tenei tikanga e nga taha erua. Ki te pai nga pakeha noho kia mahi pera, ka tuhituhia hoki e ratou nga tangata maori me ta nga Mihanere, ka arahina mai ai ki te whiriwhiringa pera me te kahui hipi. Na ka tupu he totohe, kei nga pakeha noho te raneatanga o te moni, ka riro i a ratou te nuinga, otira, e rite tonu te kino o nga hua.

Na, kia kaua ai nga Pakeha e tango atu i tenei patu he e homai ana ki a ratou, ka tuhituhi atu ai ahau ki a koe, kia wawe ai e te Kawanatanga te whakarite i tetahi ture e kore ai tenei mea.

Ka whakaaro nei ahau ko te mana kua tukua ki a te Kawana mo te whakaritenga i nga Ture o te whiriwhiringa ka whai tikanga ia hei whakakahore i tenei mea whakatupu raruraru i waenganui o te Pakeha, o te Maori.

Naku, &c.,

(Tuhia)

I. E. Featherston,

Hupariteneti. page 2

(Tenei te pukapuka no roto.)
Ko nga tangata o Otaki.

Aperira 21, 1856.

Ko Mohi, Te Wharewhiti.
Ko Aperahama, Te Ruru.
Ko Hanita, Te Wharewakatea.
Ko te Kingi, Te Ahoaho
Ko Parakaia, Te Pouepa
Ko Pita, Te Pukeroa
Ko Hori Kihiringi, Nga Whare
Ko te Wari, Takere
Ko Heta, Kianga
Ko Kopa, Tahaia
Ko Piriku, Ngahuka
Ko te Kepa, Kirikiri
Ko te Hira, Katihiku
Ko Paraone, Toanguia
Ko Akatihe, Tipao
Ko Tepeuaha, Punia
Ko Tamati, Puhiwaero
Ko Hura, Tehiraho
Ko Taituha, Tamipehi
Ko Ihaka, Ngamura
Ko Wiremu Tamihana, Temanewha
Ko Kaio, Tepehimu
Ko Amarama, Tetokomako
Ko te Manihera, Tepaewaka
Ko Maika, Takakore
Ko Petuha, Ngaki
Ko Tereturu, Kahoe
Ko Anaru, Heretaunga
Ko Kiriona, Te Rangikatutua
Ko Wereta, Rarua
Ko Tiopira, Tearu.
Ko Kotua
Ko Tumumahue
Ko Paraone, te Manuka
Ko Pita, Te Rakumia
Ko Puhikaru
Ko Peniamine, Teaunui
Ko te Hemara, Tetewe
Ko Mukakai
Ko Pirimana, Te Pahu
Ko Enoka, Te Puehu
Ko te Kiro, Rangaika
Ko Hemi, Hare
Ko Natanahira, Te Pahake
Ko Takuwha, Te Kapahuka
Ko Henare, Rangitukia
Ko Noa, Te Maruao
Ko Porokoru, Kapeto
Ko Takioinoa