Te whakararangitanga a Herepete Rapihana i nga take nunui paahitia ete Komiti Te Kotahitanga i tu ki Papawai, ite 14 o Aperira, 1897
Pukapuka-Mihi
.gif)
Pukapuka-Mihi.
Ki to matou Kuini Atawhai; kia Kuini Wikitoria. He mihi aroha atu tenei na to Iwi Maori o Niu Tireni ki a koe, ki to matou whaea Rangatira, kaiawhina hoki i raro inga whakaae-tanga o "Te Tiriti o Waitangi."
Tena koe i raro ite atawhai o te Atua, Nana nei ou ra i whakaroa e noho ana i runga ite Toroona o ou Tupuna. A, e tino tumanako ana matou, ou tamariki aroha kia whakaroaina atu auo ou ra e to tatou Matua ite rangi,
Ko Niu Tireni hoki to tamaiti tnatahi i whanau mai nei ia koe i muri iho inga, ra o tou whaka-Kuinitanga. A, Ka inoi atu nei hoki matou kia koe kia ata whaitia e koe to Iwi Maori e noho nei i enei motu i raro i to Mana. Hemea pai, he mea nui rawa hok:, hei tohu mo te roanga ou ra e Kuini ana mo matou kia pai koe kite whakaae i tetahi tikanga rahui >tuturu, e toeai te morehu o o matou whenua hei wai-u mo to Iwi Maori ake, ake; Inakoki, ote timatanga mai ano ote Koroni tae mai ki naianei nui atu ite ono-tekau miriona nga eka kua riro atu ite Pakeha me te Karauna, e rina ano miriona nga eka nai atu iti iho ranei e toe ana ki to Iwi Maori inaianei.
Kei te hiahia ou Iwi Maori ki te mahi oranga ano mo ratou i runga i nga huarahi mahi ahu whenua, a ko nga wahi kaore e taea e matou te mahi, kei te whiakaae matou ki te reti atu i runga i nga huarahi whaka-nohonoho tangata.
Engari, kaore o Iwi Maori e hiahia ana kia riro atu nua morehu whenua i o matou ringaringa, he mea kua tino mohio matou heoi nei ano to wai-u mo matou, me o matou uri ake, ake,
Kua kore hoki nga raruraru i oho ai nga ngakau o nga iwi e rua i nga ra o mua, kua noho pai inaianei i raro i to Maru pena hoki inga tini iwi i raro i to mana e tatua nei ite ao katoa, ki te tatua ote Rangimarie.
Heoi, kia ora koe ete Kuini! Ma te Atua koe e manaaki, e tiaki me teu Whanau, me ou Minita, me ou Kia-Whakahaere katoa i raro i to Mana,
E Ihowa Tohungia A Te Kuini.
.gif)
Motini.
Herepete Rapihana—
Take Tuatahi kia whiriwhiria etenei komiti te kupu kia whaka whitia Te Pire Tono Mana Motuhake ate Kotahitanga ki ingarangi Ite nei watono. (Paahitia ana e Te Komiti,)
Motini Nama 2.
Hone Heke Ma Herepete Rapihana—
Konga Kirihipi kei waho atu ano, kaore nei ano i takoto ki roto ite ringa ote Kawanatanga Maori o "Te Kotahitanga onga Iwi Maori" me tono kia whakatakotoria ki te aro aro o tenei Komiti e noho huihui nei i Papawai, Wairarapa.
I kokirihia te Motini e Hone Heke (ma H. Rapihana) ra roto i Te Tiamana, ki te aro aro ote Komiti, a whakaaetia ana e te Komiti. No reira i whakacaua ai te Tiamana ote Komiti nui ote Huihuinga iaia e noho hui hui ana kia tuhia eia he pukapuka, ki nga tangata kei ia ratou nei aua Kirihipi e takoto ana, kia tukua mai aua Kirihipi ki te aro aro o tenei Komiti, me tuku mai kite ingoa o Te Tiamana ote huihuinga o "Te Kotahitanga onga Iwi Maori,"
Taare Tikao,
Papawai,Greytown North,
Wairarapa,
Motini Nama 3.
Konga Kaute moni katoa ote kohikohi 2/- (rua hereni) ma te tangata, tanne, wahine, hei whakawhiti i Te Pire tono mana Maori, ki ingarangi, i whakahaua nei e te Huihuinga o "Te Kotahitanga," i tu nei ki Ratoroa ito tau, 1895, kia kohia, me tono he Kape onga Kaute aia, Komiti kohi moni aia Komiti kia tukua mai ki te aroaro o tenei Komiti nui e noho huihui nei i Papawai, Wairarapa
Nga mea hei whakaaturanga ma nga Tiamana onga komiu kohi Moni.
.gif)
A mehemea kaoro ano i tu noa he Komiti Kohi moni —me whakatu he Komiti kia (whitu) nga tangata mo taua Komiti a ma taua toko whitu e whiriwhiri he Tiamana mo ratou.
Ko te Komiti ma te Iwi, ma te Hapu, ma nga Hapu ranei e whakatu, i tetahi hui e karangatia e ratou mo taua mahi.
Ka tu nga Komiti Kohi moni, ka tu hoki he Tiamaua, ma taua Komiti e whakarite ana tangata kohi moni. Kite oti te kohi te takiwa a tetahi Komiti, ko reira te Tiamana tuku ai i nga moni i Kohia ki roto i tetahi Peeke pakeha, whare Poutapeta ranei i raro i tenei ingoa,
Trust Account for the Confederated Assembly of the Maori Tribes of New Zealand:—
He ingoa whakatau noa enei (1.) Tamati Trustees
He ingoa whakatau noa enei (2.) Wiremu Trustees
He ingoa whakatau noa enei (3.) Hare Trustees
Whakamaoritanga.
He Kaute, he moni e Tiakina ana ma 'Te Kotahitanga onga Iwi Maori o nui Tireni:—
(1.) Tamati Nga Kai tiaki
(2.) Wiremu Nga Kai tiaki
(3.) Hare Nga Kai tiaki
Take hei whakaaturanga mai mate Tiamana ote Komiti Kohi Moni.
Ki te oti ia Komiti Kohi Moni te whakatu me tona Tiamana, hei reira me tuhi tonu mai te Tiamana ote Komiti Kohi Moni ki te Tiamana ote Komiti Nui o "Te Kotahitanga" e tu nei i Papawai, Wairarapa — ki tenei ingoa.
Kia Taare Tikao,
Tiamana ote Komiti
Nui o Te Kotahitanga
onga Iwi Maori.
Greytown North,
Wairarapa,
Motini Nama 4.
Kia Whiriwhiria etenei Komiti kowai ma ngatangata hei whakawhiti ite Pire Tono Mana ate Kotahitanga ki Ingarangi, a Tokohia hokiaua Tangata, I tonoa e Hone Heke kia whakanukuhia te motini nama (4) a Herepete Rapihana, kia poto mai nga Rangatira e ngaro atu nei ki Poneke.
page 7.gif)
A mehemea ka hiki tenei huihuinga, hei reira me tuku aua Kirihipi me nga Kaute Moni kia,
Hamiora Mangakahia,
Whangapoua,Hauraki.
Te Tumuaki ote Komiti nui ote Kawanatanga Maori o Te Kotahi tanga i noho nei ki Taupo. Na konga mema katoa ote Kotahitanga hei awhina ite Tiamana otenei Komiti me Hamoira Mangakahia hei kawe i enei pupu [unclear: wheka]hau ki roto i o ratou takiwa katoa,