Reports of meetings on Māori church matters, 1873, 1895, 1897, 1898, 1899, 1900, 1902, 1909.
Te Whaikorero a Te Tumuaki
Te Whaikorero a Te Tumuaki.
Eaku teina o te Iwi Maori, ki aku hoa aka-te-Hahi, ora rawa toku ŋakau i te mea kua hoki mai au ki roto ki to tatou pihopataŋa ata iriiri ai i ŋa tikaŋa e neke haere ai te raŋatirataŋa o to tatou Ariki kaiakaora, o Ihu Karaiti. Mana tatou e tohutohu ki tana Wairua Tapu. I a au i tawahi tino ŋahau rawa ki a au i toku kiteŋa ai he nui ŋa taŋata i Iŋarani kei te tino manaaki i ta tatou mahi i roto i te Maori. He patai tonu mai ki te ahua o tenei iwi o te Maori i ŋa wahi katoa i tae ai ahau. Ma reira ka mohiotia ai he akaaro tonu mai ta te iwi i Iŋarani ki te Maori.
Ka akaaturia maua ko Mrs. Neligan ki te Piriniha o Weiri raua ko tona hoa wahine. Ka patai mai tera kei te peea te ahua o te iwi Maori, me te Wikitoria Kura mo ŋa kotiro Maori, me te ki mai kia akaaturia mai ki te iwi Maori ki te kura hoki tona maharahara tonu ki a ratou. I mea mai ano hoki te tino Pihopa, to Katipare, i ana patai mo te ahua o te Maori, a, hari tonu au i a au e akapuaki ana ki a ia, ki te tokomaha noa iho hoki, i te page 5mau o te tokomaha o to tatou iwi e mau ana ki te akapono. Nui ake taku koa i taku korerotaŋa atu i te manaakitaŋa a te Atua, i Tana mahi tohu ki ta tatou mahi a Waikato, i Taranaki. Ko tetahi mea tena e tino ora ai toku ŋakau, he [gap — reason: damage]hak[unclear: a]pa i Waikato, i Taranaki. Ka ata akaaro au ki te aroŋa o te mahi i aua takiwa i mua tata ake nei, me te ahua rereke inaianei e manako nei i te Roŋopai. Ka nui taku akaetai ki to tatou Matua i te Raŋi mo Tana aroha mai. Otiia he nui ano te mahi e toe nei, he ahakoa ka utua mai a tatou inoi, ka manaakitia te mahi. He mahi ki Tana mara waina. Ka ora te ŋakau i te ahua o te, mahi a ŋa wahine e mahi mai nei. Kei te hiahia matou kia tu ano etahi atu are mihinare, otiia me ata iriiri te akaaro i te mea tika e taea ai. Ko te mea e tino ora ai te ŋakau mo tena mahi wahine ko te putaŋa mai o etahi kotiro o te Wikitoria Kura hei hoa mo aua wahine. He mea tena e akaetaitia, ara, kia tu te Maori tonu hei minita, hei kai-mahi, ahakoa tane, ahakoa wahine, ki to ratou ake iwi. Kua oti i a koutou a Make Wiremu te poiri hei hoa mo Te Hokena. Ki taku mohio e kore e taro kua koutou ki a Te Hokena ki to tatou hoa pai.
Kahore ano au kia roŋo noa ki te aroŋa o te moni oraŋa mo te mahi Maori, heoi, ki taku mahara, e kore rawa e mutu te uaua o te Maori kia ora ai te mahi, hauŋa ia te taŋata, te wahine eŋari he moni hoki.
Tetahi akaaro nui i tenei tau mo Niu Tireni mo te Hahi katoa hoki ko te kotahi rau tau tenei i a Aperira 5 nei o te anautaŋa mai o Pihopa Herewini, o te taŋata akahara, o te Pihopa tuatahi o Niu Tireni. Kei te akamaharahara ratou i Iŋarani i te anautaŋa mai o tera taŋata akaharahara. Na, me ai akaaro ano ki taua rau tau te Maori, koia hoki te tino hoa aroha, te Hepara o te Iwi Maori.
Kia tau te manaakitaŋa a te Matua, a te Tama, a te Wairua Tapu, ki ruŋa ki ta koutou mahi.