Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Reports of meetings on Māori church matters, 1873, 1895, 1897, 1898, 1899, 1900, 1902, 1909.

Takiwa Whakarunga O Akarana. — Nga Mema o Te Minenga Tuawha o Te Hui o Te Hahi Maori o Te Taha Whakarunga o Te Pihopatanga o Akarana

page 21

Takiwa Whakarunga O Akarana.
Nga Mema o Te Minenga Tuawha o Te Hui o Te Hahi Maori o Te Taha Whakarunga o Te Pihopatanga o Akarana.

Ko Te Paraimete o Niu Tireni Te Upoko.*
Nga Minita:

Ven. E. B. Karaka, Atirikona o te Waimate.
Rev. W. Hoete Matete Hauraki.
Rev. Taimona Hapimana Waikato.
Rev. Nikoka Tautau Waikato.
Rev. Hare Maihi Ruarangi Kaipara.
Rev. Ranapia Mokeha * Hauraki.

* Kahore ena i tae ki te Hui.

Nga Mangai Reimana;

Wiremu Huihi Kopua.
Hori Emore Kopua.
Te Aoterangi Te Akau.
Te Para Te Karaka.
Maapi Pene Pourewa.
Pirimona Tuahangata Aotearoa.
Wiremu te Huia Parawai.
Tame Paraone Manaia.

Kotahi tekau ma iwa atu nga Mangai Reimana i whakaritea, heoi kihai i tae ki te Hui.

page 22

Te Tuhituhinga i Nga Mahi a Te Hui.

Ko te karakia i te Wenerei Aperira 25, 1900, Ra a Maaka, i te Wharekarakia i te 11 o te karaka; te hunga i te karakia e 45, te hunga i taogo i te Hapa Tapu 17. Ko te ohaohatanga £1 4s 6d., i tukua mo te perehitanga i nga Mahi o te Hui. Ko Atirikona Karaka te tumuaki. No te 3 p.m. ka noho te Hui, a ka oti te karangaranga nga ingoa o nga mema, ka kiia e te tumuaki he Hui e rite ana ki ta te ture i wnakatakoto ai, ka timataia hoki te mahi ki te inoi.

Te Whai-Korero a Te Tumuaki.

E hoa ma, e nga Minita me nga Mangai o te iwi. Tena koutou!

He raruraru no te Pihopa te tae mai ai hei tumuaki mo tenei Hui. I tono au ki a Atirikona Wirihi kia haere mai ia hei upoko, nona hoki tenei takiwa, otira kihai ia i ahei i te mea e tata ana tana haere ki Ingarangi. Na kona au e tu atu nei hei whakakapi mo raua.

Kahore e maha aku korero. I te Hui o te Atirikonatanga o te Waimate i te 4 me te 5 o nga ra o te marama nei i oti he kupu kia nekehia te Hui Topu mo te tau 1902. E rua nga take i pena ai:—(1) ko te kore putake nui e hui ai, (2) ko te nui o nga moni e pau ana i nga mema e haere mai ana i te Aupouri, i te Rarawa, i Ngapuhi. He taima rawakore tenei no ta Hahi Maori a e kore e tika kia whaka-paua hua-koretia te oranga. Kihai i whakaritea e Ngapuhi te wahi e noho ai te Hui Topu. Waihoki ki te takiwa ki runga nei e iti iti ana te mahi a te Hahi, na reira i puta ai te whakaaro me whakatatahi nga minenga o tenei Hui mo te rua tau—he tikanga kore hoki—ma koutou ano ia hurihuri; kei a koutou hoki te tikanga.

Ka pau nei te whitu o nga tau i mahi ai a Revs. Taimona Hapimana raua ko Nikora Tautau ki enei takiwa, a e rapua ana nga hua. Ki te korero, kua whakarerea te karakia Hauhau a kua hoki mai ki te whakapono Karaitiana. Tena; ka hia wharekarakia ka tu puta noa puta noa i Waikato? Ka hia kaikarakia kua whakaritea hei karakai i te iwi i te mea kahore he minita? Ka hia kaumatua kua iriiria? E tata ana ki te wha tekau o nga tau i whakarerea ai te karakia me te iriiri tamariki, a he tino whakatupuranga tenei kahore ano i iriiria, koia te patai na, ka hia kaumatua kua iriiria? Ka hia tangata kua whakaungia, e rite ana ranei mo te whakau? E neke haere ana ranei te hunga tango i te Hapa Tapu? Ka hia nga kura Ratapu tamariki ka tu? Ka hia moni ka puta hei whangai minita? Rapua i te aronga o ena patai te ahua o te Hahi; ma nga

page 23

mahi ka kitea ai nga hua. He tika te taenga mai o nga tangata ki te Karakia i nga huihui noa iho a te Maori, otira ko tetahi wahi anake tena o nga mea a te Hahi. He rau ano te rau, he hua ano te hua. E hoa ma! Kei ki koutou hei whakangakau-kore ena kupu aku, kahore erangi he mea kei whakamanamana noa hei whakaoho hoki.

He kupu ke tena. Kia rua ake tau ka mutu ta te Ropu whakaneke mohiotanga Karaitiana o Ingarangi whangai ia Taimona raua ko Nikora, a kei whea ra he oranga mo a ko atu? I ta tatou Hui ki Maramatawhana, i a Maehe 1899, i kokiritia te wero a Atirikona Wiremu. I mea ia ki te taea e nga tangata o tenei Pihopatanga, ahakoa Pakeha, Maori ranei, te kohi kia £2000 mo nga tahua whangai minita Maori mana e tapiri ki te £1000. Kahore ano au i rongo noa mehemea kei te whakaarohia taua mea. I puta ke atu i konei te tikanga mo tetahi kura kotiro Maori ki Akarana a haere ana te kai kohikohi i taua tau a mutu tonu atu i reira te whakaaro. He maha nga whenua maori kua pau te hoko, he nui te moni kua puta mai, e whakahawetia ana taua kura ina te homai etahi. Ara, ano e pena ana te whakaaro, mo nga pakeha ke nga painga o te Kura Kotiro Maori.

Kei te puare tonu nga takiwa minitatanga o Revs. Heta Tarawhiti raua ko Hohua Moanaroa, kua ngaro atu na. E kimi noa ana a te Pihopa ki etahi tangata hei whakakapi i aua waahi watea a kahore e kitea. Inaianei e kumia keetia ana nga whakaaro ki nga whenua, me nga tikanga whakahaere mo te taha ki te tinana me te mea kahore o te tangata wairua.

I tera Hui a tatou i whakaritea ko Apirana Ngata hei hinotamana mo te takiwa whakarunga o Akarana, ki te Hinota Pihopatanga, heoi kihai ia i tae i warea hoki ki te whakahaere i nga tikanga o te Kareti o Te Aute hei hapai i te Maori. Ma koutou e whiriwhiri ia tetahi atu tangata. I tae to Ngapuhi mema a nui atu te ahuareka o te Hinota ina tu ia ki te korero.

Kei te hangaa inaianei he wharekarakia e Ngatiporou ki Harataunga, hei whare ma ratou tahi ko o ratou hoa Pakeha. He Hauhau aua tangata i nga tau tata ka pahure nei.

Tenei tetahi mea hei whakahari ngakau, ara, ko te taenga o Rev. Perere Peneti ki te mahi i roto i nga tangata o nga takiwa o Taranaki. Ehara tana i te tirotiro kau ka haere ai, erangi he noho tuturu ki reira. Ki tana korero ko etahi e whakarongo ana, ko etahi e whakatuturi ana. Heoi e tumanako ana ahau, e kore pea e roa ka tae mai etahi Mangai Reimana o reira ki o tatou Hui. Me puta a tatou inoi ki ie Ariki o te kotinga kia whakakahangia tana pononga, kia homai hoki ki a ia te wairua mohio, e ahei ai ia te rui tika i te purapura, mana e manaaki te kupu kia whai he i a ia.

Ma te Atua tatou e tohutohu i enei mahi a tatou kia mahi tonu hoki ki a Ia i runga i te tika, i te pono, Amine.

page 24

Nga Motini.

1.

Na Rev. Nikora Tautau raua ko Wiremu Huihi:—

E whakapai ana te Hui ki te whai-korero a te Tumuaki, a e tono ana kia perehitia ki te pukapuka o nga Mahi.

Whakaaetia ana.

2.

Whakaritea ana ko Rev. T. Hapimana raua ko Wiremu Huihi hei kai-tuhituhi.

3.

Na Rev. W. H. Matete raua ko Tame Paraone:—

Kia whakanekehia te Hui Topu ki te wha tau ka hui ai, ara, mo te tau 1902.

Whakaaetia ana.

4.

Na Rev. W. H. Matete raua ko Wiremu te Huia:—

Ko te Hui Takiwa mo te tau 1901 me mine ki Hauraki.

Whakaaetia ana.

5.

Na Rev. N. Tautau raua ko Rev. H. M. Ruarangi:—

Kia whakapumautia he tikanga e tenei Hui kia tu he Huihuinga minita i nga wa e tu ai nga Hui Topu.

Whakaaetia ana.

6.

Na te Para, he patai:—

E pehea ana nga moni o te pariha o Hohua Moanaroa kua mate nei?

Whakahoki:—

Aua; me rapu.

7.

Na te Para raua ko Aoterangi:—

Me tu he kura tamariki ki te Akau.

Whakahoki a te Tumuaki:—

Me tono ki te Kawanatanga.

8.

Na te Para, he patai:—

E kore ranei e ahei kia noho a Taimona Hapimana a Nikora Tautau ki Hopuhopu?

Whakahoki a te Tumuaki:—

E kore, i te mea e noho raruraru ana taua whenua inaianei.

9.

Na Rev. Nikora Tautau, raua ko Maapi Pene:—

Kia motuhiahia mai te 4 eka i te Kopua ki te Hahi. Ko Hone Omipi te Kaitiaki. Taua poraka ko Kopua No. I.

Whakaaetia ana.

page 25
10.

Na Rev. W. H. Matete raua ko Rev. Nikora Tautau:—

Me haereere nga Minita ki nga takiwa o etahi minita. Ma nga pariha e whakaaro te haerenga mehemea he mea karanga.

Whakaaetia ana.

11.

Na Rev. W. H. Matete raua ko Rev. N. Tautau:—

Ko Mita Karaka hei Hinotamana mo te taha whaharunga o te Pihopatanga ki te Hinota o Akarana.

Whakaaetia ana.

12.

Na Rev. T. Hapimana raua ko Rev. W. H. Matete:—

Me whakaputa mai nga moni i kohia mo te kura kotiro i te Peeke, a me hoatu kia Atirikona Karaka a nga ra o Oketopa.

Whakaaetia ana.

13.

Na Rev. H. M. Ruarangi raua ko Tame Paraone:—

He whakapai tenei kia Revs. T. Hapimana raua ko N. Tautau me o raua iwi katoa mo te nui o to ratou atawhai i nga mema o te Hui.

Whakaaetia ana.

Ko nga moni ena i kohikohia e te Hahi Maori o te takiwa whakarunga o Akarana i te tau 1899.

Parawai.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Ohaohatanga 3 15 1 Waina 7 6
Horoi, puruma whareka. 17 0
Perehi Mahi Hui 5 0
Mahinga pere 2 6
Minita 16 0
Toenga 1 7 1
£3 15 1 £3 15 1
Maramatawhana.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Ohaohatanga 2 5 6 Patu pere, puruma 2 11
Ra waho 8 10 0 Whakaora wharekar. 5 0 5
Tahua whangai minita 8 2
Toenga 5 4 0
£10 15 6 £10 15 6
page 26
Manaia.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Moni toenga 9 14 Papa 1 14 0
Ohaohatanga 3 18 0 Nera, Raka 8 0
Ra waho 16 9 6 Peita, Horoi whareka. 4 2
Kawe Rongopai 2 0
Tini mo te wharekar. 11 6 4
Kamura 9 0 0
Reimana 2 0 0
Toenga 5 7 9
£30 2 £30 2
Haranui.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Ohaohatanga 2 16 1 Tahua whangai minita 19 7
Moni toenga 2 4 Toenga 4 0 10½
£5 0 £5 0
Orakei.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Ohaohatanga 2 8 2 E toe ana 3 1 0
Moni toenga 12 10
£3 1 0 £3 1 0
Pourewa.
riro mai. £ s. d. riro atu. £ s. d.
Ohaohatanga 6 12 11 Mo wero a Atiri. Wir. 1 3 3
Horoi Wharekarakia 10 0
Perehi Mahi Hui 5 0
Tuku paanui me te waina 2 0
Pau i te Hui 3 2 7
Toenga 1 10 1
£6 12 11 £6 12 11
page 27

Ko nga Tangata ena o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Akarana i te tau i mutu i a Hepetema 30, 1899.

Takiwa. Nga Minita. Kai-karakia. Tangata e tae ana ki te karakia. Tangata tango hapa. Tamariki i iriiri. Marenatanga. Tupapaku i nehua. Kohikohi.
£ s. d.
Pareagarenga 1 9 350 150 34 1 12 19 0 6
Ahipara 1 7 318 76 11 7 10 21 3 11
Kaitaia 1 10 320 65 17 5 14 21 17
Oruru 1 13 280 120 17 4 11 18 2
Hokianga 1 14 372 142 24 4 11 18 0*
Waimamaku 7 274 74 15 6 8 2 17 9
Kaikohe 1 10 949 105 37 25 19 11
Waimate 1 12 430 105 27 7 9 11 8
Whangaroa 1 10 330 74 57 7 9 6 18 9
Paihia 1 12 427 66 24 2 12 14 1 11
Whangarei 1 5 260 25 16 19 4 11 9
Wairoa 1 12 380 106 24 2 7 249 5 11
Kaipara 1 6 320 41 11 1 6 12 16
Hauraki 2 22 775 69 102 19 52 13 8 1
Waipa 2 6 1124 9 14 2 19 1 17 3
Waikato 2 3 295 15 4
Taranaki
16 158 7204 1215 434 67 199 £424 19 4
page break

* Kihai etahi i homai ki te Hui.

† Kahore e mohiotia.