Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Waikiekie Block, Mangonui District

Waikiekie Block, Mangonui District.

1850. 3 May. Mangonui District.

Ko

te tuhituhinga o tenei pukapuka

i te ra o Mei te Tua toru o te tau o to tatou

Waikiekie.

Ariki kotahi mano waru rau e rima tekau ka whakaae ahau a Nopera Panakareau Rangatira o Wikitoria kia tukua atu ma te Kuini o Ingarani mona Waikiekie i Mangonui E toru te kau ma rua Ekara nui atu nohi nohi iho ra nei ko nga Utu enei i hokoa ai taua whenua ki a Kuini

Victoria

E rima Pauna i hoatu nei e Te Waiti e te Kaiwakawa o Mangonui nokonei ka tukua atu nei ki a

Victoria

ki a te Kuini o Ingarani,

Boundaries. [32 acres.]

ki te Kingi, Kuini ranei o muri i a ia ake, ake, ake, taua whenua me nga aha noa iho, aha noa iho o tenei kainga, ko ona rohe koia enei Ko te kaha ki te Nota kei te Awa o Mangonui kotahi mano e ono rau e rima te kau kopenunga mekameka (1650) e hono ana ki te whenua o

Bergham

raua ko

Murphy

e wha rau kotahi te kau kopenunga mekameka (410) a kotahi mano kotahi rau e ono te kau kopenunga mekameka (1160) Na e hono ana ki te whenua o

Thomas

raua ko

Phillips

. Ki te Ita, ki te Hauta Ita E toru rau e ono te kau kopenunga mekameka (360), e hono ana ki te whenua o te Kuini E whitu rau e wha te kau kopenunga mekameka (740) e hono ana ki te whenua o

Bergham

raua ko

Murphy

e rua mano e waru rau e rima to kau kopenunga mekameka (2850). Na e hono ana te taha ki te Weta ki te whenua o

Butler

e rua mano e toru rau kopenunga mekameka (2300) e hono ana ki te whenua o

Flavell

kotahi mano e rua rau e rima te kau kopenunga mekameka (1250) a kotahi mano kotahi rau e rima te kau kopenunga mekameka (1150) a kotahi, mano e ono rau kopenunga mekameka (1600) a ki te taha o te awa o Mangonui e rima rau e rima te kau kopenunga mekameka, A ko te wahi i waiho ma Nopera e rua te kau ma waru iari te whanui te roa. Whaihoki ka

Other interests surrendered.

whakaaro ahau ki nga Pauna E rima kua riro mai i a hau mo tenei kainga kua oti nei te tuhituhi ka whakarerea ea hau taku paanga katoa ki te whenua katoa ki te taha Nota o te rohe anga atu i te "Rere" ki te po o

Bergham

ra te ara o Taipa tae noa ki te Rua Karamea marere noa ki tatahi ki te Tai pari—kua tuhituhia te ahua o te oneone ki tua nei. Tirohia.

Nopera Panakareau x.

I te aroaro o—

Chas. Maxwell.
Wm. Butler.
Karipa.

Receipt for £5.

Kua riro mai i a hau i a Nopera Panakareau i a te Waiti nga Pauna e rima kua tuhituhia nei ki roto ki tenei pukapuka; ka tuhituni nei ahau i toku ingoa i tenei ra i te Toru o Mei i te tau o to tatou Ariki, kotahi mano waru rau e rima te kau.

Nopera Panakareau x.

I te aroaro o—

Chas. Maxwell.
Wm. Butler.
Karipa.