Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Maumaupaki Block, Coromandel District

Maumaupaki Block, Coromandel District.

1862. 27 November. Coromandel District.

Tenei Pukapuka

i tuhituhia i tenei te rua tekau ma whitu o nga ra o Noema i te tau o to tatou Ariki 1862 he Pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku whakaoti atu na matou na nga Rangitira me nga Tangata o Ngati Whanaunga no ratou nga ingoa e mau i raro

Maumaupaki.

nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o o matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu ki a Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri

ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga Pauna moni e rima rau e rima tekau ma ono kua utua mai ki a matou e Te Pirihi mo te Kuini (a e whakaaetia nei e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Waiau ko Maumaupaki te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu ki a Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei o whakarite ai

[ gap — reason: damage]

tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa o Te Pirihi Kaiwhakarite Whenua. Ko nga rohe enei o taua whenua ka timata i te awa o Waiau ka rere i

Boundaries. [2,225 acres.]

te raina ruri o te Mete i te ritenga o te kapehu 233° 0'—2530 riki 128° 15'—1435 riki— 126° 15'—7090 riki a Pukearea, haere tonu 119° 35'—214 riki -184° 0'—122 riki 159° 30'—9440 riki a Patuaraharaha 250° 0' 7370 riki, 21° 45'—219 riki 318° 0'—288 riki—348 0'—339 riki 296° 0' 589 riki—350° 30'—566 riki—322° 0' 315 riki a Puke hakoakoa 27° 0'—90 riki, 88° 0' 232 riki 58° 0'—275 riki—105° 0'-265 riki—66° 30'—277 riki—27° 30'-393 riki 37° 0' 211 riki 344° 259 riki—50° 0' 668 riki.18° 0—388 riki 40° 15' 319 riki 76° 15'—255 riki—17° 0' 306 riki—48° 30' 122 riki—17° 0' 307 riki 72° 15' 330 riki 97° 0'—187 riki 63° 0' 338 riki—91° 30'—500 riki 47° 10'—-247 riki—8° 20'—470 riki 35° 30' 216 riki—105° 30' 812 riki 115° 30' 347 riki 73° 45' 338 riki—99°-880 riki 109° 0' 650 riki—89° 10' 145 riki—156° 10' 295 riki 125° 30' 400 riki 163° 30' 170 riki 135° 10' 610 riki 120° 0' 77 riki ka tae ki te awa o Purunui haere tonu i roto o taua awa a te awa o Waiau haere tonu i roto o Waiau a tutaki noa ki te timatanga.

James Preece.
Maihi Mokongohi
Tamati x Herare
Maraea
He mi Mai hi
Matene x Weti

Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—

J W Preece.
Mary Ann Preece.

Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te rua tekau ma whitu o nga ra o Noema i te

Receipt for £556.

tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e ono tekau ma rua (1862) nga Pauna moni e rima rau e rima tekau ma ono (£556) Ko te utu tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utua mai ki a matou e Te Pirihi mo te Kuini.

Maihi Mokongohi.
Tamati x Henabe.
Maraea.
Hemi Maihi.
Matene x Weti.

Nga Kai- titirp

J. W. Preece.
Mary Ann Preece.