Other formats

    Adobe Portable Document Format file (digital text)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

The Ancient History of the Maori, His Mythology and Traditions. Nga-Ti-Whatua [Vol. IX]

Upoko II

page (2)

Upoko II

Amuri ahi ahi takoto iho ki taku moe
Na roto ana mai ko te wairua ia
Koutou, homai kia nohoia e au
Nga whare pae kei Nga-whanga, a tomokia
Atu te whare ia koutou a homai ana
Ko te Heitiki a te Hi-apo hei utu ra, e
Ma matou, e haurangi nei
I te awatea e i

page (13)

Te Parekura I Mata-Kohi
(Nga-Ti-Whatua)

I korero ano raua ko Waha aki aki i tena taenga ake ki Kaipara, i tana haerenga ake me tana taua ki reira.

Ko te kupu atu tenei a Kiwi ki a Te waha akiaki:

"Hai te kouma, apopo
E iri ana i te rakau
I Totara i a Hua"

a ka mea atu a Waha-aki aki ki a Kiwi, ka utua aua kupu kanga a Kiwi moua, ka mea atu aia ki a Kiwi:

"Kia penei apopo
To kouma, e iri ana
I te Puriri i Tau-whare"

Ka ki atu ano a Kiwi ki aia ka mea:

"E kore a Kiwi e mate
Ma Rehua i te rangi
E ki iho kia mate a Kiwi
A ka mate"

He kupu whakahi ara whakapehapeha era nana ki aua atua a kihai tena atua i korero ki aia i tona matenga nei, na kua rite ta Waha aki aki kupu i mea atu ai ki aia.

I whakairia ano te kouma o Kiwi ki runga ano o te rakau I kiia ra, a tare ana te kouma o Kiwi i runga i te puriri i Tauwhare.

He nui te toa o te hoko ono ra, otira he toa kau ratou ko te timatanga tenei o te tangohanga o Tamaki, a ka hanga tenei parekura, hoki ana te hoko ono ra ki Kaipara noho ai, a kihai ratou i roa i reira, ka turia ano te ope taua ki te patu ano i Te wai-o-Hua i Tamaki.

Ka haere ano te hoko ono nei, ka ma uta mai, a ka tae page (14)mai ki Pi-toi toi, ka eke i te waka, ka hoe mai, a ka tata ki oka, ka whakapapa nga tangata ki roto ki te riu o te waka a ka uhia ratou ki te harakeke kia ngaro ai, a tokorua nga tangata i noho puea ki te hoe i te waka, ko tahi ki te ihu ko tahi ki te kei, a ka hoe nei aua tangata tokorua i te awa o Waitemata ka puta ki Ngutu-wera, ka hoe a Te too, ka tae ki Wai-ariki, ki Taura-rua, ka tata ki Orakei, ara ki te one i Kohi marama, e hoe atu ana te waka ra i Tara-rua, a whakatakataka, a Toka-pu-rewha ka tata ki Kohi-marama ka u ki uta ka puta mai nga tangata o te Pa ki tatahi, ara ki te one ki te titiro i te waka i hoe mai ra, hua noa he waka hoe noa mai, ki reira, te aranga ake o te hoko ono ra I raro i te riu o te waka ra kei te patu i era e mataki taki ra i te waka ra, ka whati te iwi ra ki te Pa ka whaia ka patua haeretia a tomo tahi atu ana te taua me te tangata whenua ki te Pa, ka patua ra te Pa ra ka horo tera Pa a Kohi marama, ka haere tonu atu te taua ra ka tau ria te Pa i Toka-pu-rewha ka horo tera Pa, haere tonu atu ki te Pa i Whakatakataka, ka tauria tera a ka horo ka po te ra, ka noho te taua ra i reira ka moe, ao ake haere tonu atu te taua ra ka tauria ko te Pa i Orakei, ka horo tera, haere tonu atu ki te tau i te Pa i Tara-rua, ka horo tera, haere tonu atu ki te Pa i Maunga kiekie, tae atu ka po te ra.

Ko te mata ara o tenei Pa o Taura-rua koia nei ona kupu:

"Kaore nei a Te Huru
Kaore nei a Te Kaura
Tena a - ka riro
I te hau whakarewarewa
O Poki-poki
E kei mata pokere ana
E te araara
E ara, e ara e"

page (15)

Koia ra nga kupu e karanga ai te mata ara o taua Pa i te po, i te wa ki ano i tauria e Nga-ti whatua, ara e te hoko ono ra, a ko te tikanga a nga kupu o taua mata ara a taua tangata I karanga ai hei mata-ara mo taua Pa ra, e mea ana mo nga tangata o Ngati whatua i mate mai i a Kiwi i te kohuru ra i te Te-wai-tuoro, a ko Te Huru raua ko Kaura mo raua tenei rapunga utu e rapua nei e taua hoko ono taua nei, mo raua te take i patua ai te iwi nei, a Te wai-o-Hua e Nga-ti wha-tua, a i riro ai te whenua nei i nga iwi o Ngati whatua, a ka mate nei te iwi o te whenua.

Ka nohoia te kainga e te taua, a noho tonu iho a tae noa mai ki enei ra, koia a Ngatiwhatua i whakaaro ai, e kore e tika kia hoki noa te tahi hapu o Ngatiwhatua i aua whenua nei, me noho tuturu tonu iho, whai hoki e kore e tika kia hoki noa te tahi hapu o Ngatiwhatua ki tera whenua tupu ake a o ratou tupuna ki Muri-whenua, i te mea kua riro taua whenua i te iwi ke a kua tuturu ta ratou noho i reira, e kore te iwi nei a Nga ti whatua e kuare e mohio ana taua iwi nei ki te whakaaro, he mea hoki he nui te whenua a tenei iwi i raro i Muri whenua, i Hokianga I Mangonui i te Wai-roa, a kahore taua iwi nei i mea ki aua whenua nei kia riro i a ratou i enei ra, he mea hoki he iwi ke kei runga e noho ana. E hara i a aua whenua ra i te mea tango i taku ringa i mahua pai atu i au, he mea whakarere marire atu e au, a he mea tango haere mai e Ngatiwhatua nga whenua i Hokianga a Maunga-nui, a Kaipara, a Wai te mata mai ano. He mea patu haere mai nga tangata, me te rohe rohe i te whenua ki au ki oku hapu katoa, i au mai ano i Maunga-nui, a Tamaki mai ana. Heoi ka mutu enei korero.

Put in account of taking of Mangere Pa and of dog skin mats put on the .......... in front of the Pa to .......... the .......... (See "Interpretation for Gov G" Page 63. See Page 5 of Mss made by .......... now herewith.)

page (16)

Whakapapa O Nga-Ti-Whatua
(Uri-O-Hau)

Two black and white diagrams showing the whakapapa from Tumu tumu-whenua to Waita and Paikea and from Ue ka haerea and Tara na moa to Manuka, Paraone and Hira.

page (17)

Nga-Uri O Hau Moe(Mae)-Wa-Rangi
(Nga-Ti-Whatua)

A black and white diagram showing the whakapapa from Hau moe wa rangi to Wiremu Pomare, Hone Pomare, Iritana and Ihipera Tiaho.

page (18)

Whakapapa O Te-Kawe-Rau
(Te-Aki-Tai)

A black and white diagram showing the whakapapa from Maki to Makareta, Henare Tawhia and Henare te kahu.

Ka haere a Te Raraku (see M.S.S. Page 17 of this) ki Waitara ka moe i to reira wahine ia _____ ka puta he wahine ko _____, he tane ko _____ (son)(m) a ko ona uri ena ko Rere tawhanga whanga, ko Takarotai.

page (19)

Whakapapa O Te-Kawerau
(Te-Kawe-Rau)

A black and white diagram showing the whakapapa from Te au o te whenua to Hoani tuiau.

page (20)

Te Take O Te Whenua I Ho Teo I Kai-Para
(Nga-Ti-Whatua)

Ka moe a Rongo-mai puritia i a Takare, a he mea kohuru a Rongo-mai puritia e te tahi o nga iwi i Kai-para me te tahi rangatira ano me Rearea, he mea kohuru ano e taua iwi ra ano, na ratou ra hoki i kohuru a Rongo-mai-puritia, a na Tanga-roa i takitaki te kohuru o aua rangatira nei, a he mea tuku ki a Tanga-roa te takiwa o Hoteo ki aia hei utu mo tana mahi whakaea i te mate o aua rangatira.

Ka moe a Pokopoko whiti te ra i a Tangihanga-roa, ka puta ko Te-au-kumea he wahine, me Hape-tenga-nau-ui he tane, me Kai-pango he tane, me Teko he tane, me Ora-iti he wahine, me Tai-paharu he tane, me Tai-tetere he wahine.

Ka moe a Te-au-kumea i tana wahine, a ka puta a Karo-wharo he wahine, ka moe a Karo-wharo i a Kai-kiri-paraoa, ka puta ta raua potiki (kahore te ingoa o taua potiki i maharatia), ka moe taua potiki ra i a (kahore te ingoa i mohiotia) ka puta ta raua potiki ko Ahi-tere, me Kai-ngaro, ka puta te potiki a Ahitere ko Poari, ka puta ta Kai-ngaro ko Hori Tohe-tai.

I muri i a Karo-wharo, ko Kari he tane, ko Matire he wahine, ana ko Koringa, ko Kiri.

I muri i a Matire ko Tara-mai-nuku he tane, ko Paka he wahine.

Ko Maki te matua o Manuwhiri, ka moe i a Pari-taka-rangi, ka puta ko Tu-roa, ka moe i a Kahikatea-roa, ka puta ko Turangi tana ko Te-awa, tana ko Maeaea, me Kupapa, tana ko Tewera, tana ko Urunga, ko Kiri, ko Maki, tana ko Toka, ko Teata, tana ko Peraniko.

Ka moe ano a Kahikatea-roa he tane ano ka puta ko Tengere, me Kupe, ka moe a Kupe i a Rua-nui, ka puta ko Tu-nui me Hawera.

page (21)

Ka puta i a Tu-nui ko Kahu-pupara, tana ko Hau-tutu, tana ko Arama Karaka Hau-tutu, tana ko Wi Karaka.

Ta Hawera ko Porotaka, me Hapeta.

He tuna mokai whangai ta Manuwhiri, a i noho taua tuna nei i aia i te wai i Te-taita, a ko te ingoa o taua tuna nei ko Whakatau-te-oro, a ko te ingoa o te whare matoro o Manuwhiri ko Kirihorea.

page (22)

Te Whakapapa O Hiki-Tangi-Ao
(Nga-Ti-Whatua)

Ka moe a Hiki-tangi-ao i a Pao-kowhatu me Tarakihi, ka puta ta Pao-kowhatu ko Akau-o-rongo he tane, ka moe aia i a Pare-maru-ata, a ka puta ko Hao-kainga me Rangi-tuke, ka moe aia i te wahine tuatahi me Wai-taia, ka puta a te wahine tuatahi ko Tai-hanga-rau raua ko Whaka-ana, ta Whaka-ana ko Hao-kainga tamaiti, ka moe aia i a Whakatau ka puta ko Pou-aute, ka moe aia i a Ereatara, tana ko Matini.

Na te wahine tuarua a Rangi-tuke a Wai-taia ko Tareha, tana ko Paihawa he wahine, ka moe aia i a Kainga, ka puta ko Kiri-whakairo he wahine, ka moe aia i tana tane tuatahi ko Ranginui, ka puta ko Hau-tutu, ka moe aia i a Wai-ariki ka puta ko Awa, ko Nganaia, ko Heke-ua, ko Mata-hua me Whakamoeariki, ka moe aia i a Tane-kore, ka puta ko Wheru, ka moe aia i a Hotu, ka puta ko Wi Tipene.

Ka moe a Awa i a Kahu-pupara, ka puta ko Hau-tutu, ka moe aia i a Whau, ka puta ko Arama Karaka Hau-tutu.

Ka moe a Nganaia i a Tauwhia, ka puta ko Te-wana, ko Maruia he wahine, ka moe aia i a Hou-tahi, ka puta ko Hiku-wai, ka moe i a Moki ka puta ko Riwia, ko Rau-ihi, ko Tamaki.

Ka moe a Heke-ua i a Te-whakakahu, ka puta ko Paikea.

To muri mai i a Heke-ua, he wahine ko Tao-maui, ka moe aia i a Mara, ka puta ko Toko-o-te-rangi. Ka moe aia i a Kiri-ora ka puta ko Tina, ka moe aia i a Mahu i te tamahine a Heke-ua ka puta ko Te-toko.

Ka moe ano a Kiri-whakairo i tana tane tuarua, ka puta ko Kopua, ko Hana, ka moe aia i a Tarehu ka puta ko Hine-wera, tana ko Wepiha Te-wai.

page (23)

Ka moe ano a Kiri-whakairo i tana tane tuatoru, ka puta ko Poi-heke, tana ko Taua, tana ko Tarewa, ka moe aia i a Manuka.

Ta Tarehu ko Topuru, tana ko Noho, tana ko Ereatara.

Ta Takare ko ko Taki-haere, ka moe aia i a Pake, ka puta ko Kahu-nui tana ko Whare-korimu tana ko Hori Te-more.

Ta Muri-whakaoho ko Pakihi tana ko Pakihi tamaiti, ka moe aia i a Taroti.

Ta Haki ko Whakatare, tana ko Matini, ko Tarati.