Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

[Pukahu]

[i roto i te reo Māori]

Tenei Pukapuka i tuhituhia i te tekau o nga ra o Hurae kotahimonoe waru rau e ono1867. 10 July.Hawke's Bay. tekau ma whitu. Na Hone te Wharemako, karauria Tama i Whakakitea te rangi,Ruahine. Enoka te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Peni te Puna, me Te Hira Pirika, he tangata maori no te Pakipaki i roto i te Porowhinihi o Haku Pei i roto i te Koroni o Nui Tireni, o te taha tuatahi, me Wikitoria Te Kuini o Ingarangi, o te taha tuarua. E whakaatu ana, mo te whakaarotanga ki nga moni e Toru mano e ono rau (£3600) ki taua Hone te Wharemako, Karauria Tama i whakakitea te Rangi, Enoka te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Peni te Puna, me taua Te Hira Pirika, kua utua e taua Wikitoria Te Kuini o Ingarangi, ko te whakaaetanga hoki teneiReceipt for £3,600, total payment. o te rironga mai o aua moni. Ko Ratou ko taua Hone te Wharemako, Karauria Tama i whakakitea Te Rangi, Enoka te Rau, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Peni te Puna, me taua Te Hira Pirika, e tino tuku ana, e whakaoti ana, e whakapumau atu ana ki taua Wikitbria te Kuini o Ingarangi, ki nga Kingi, Kuini ranei, katoa ano hoki o muri iho i a ia, ki ana ranei e tuku atu ai, katoa o taua piihi, wahi whenua ranei i roto i to tatou Porowhinihi o Haku Pei nei, i roto i to tatou Koroni o Nui Tireni, ko tona rahinga i te ruritanga Kotahi mano e iwa rau e rima eka hira atu iti iho ranei, kei Pukahu, i roto i te takiwa ki Ahuriri i roto i te Porowhinihi o Haku Pei, ko tona ingoa i mohiotia ai ko "Pukahu," a, ko tona nama he Rua tekau ina rima N (25N) ko tona rohe i teBoundaries. [1,905 acres.] taha ki te Hauauru haere ki te Rato ko te awa ko Awanui, me te awa ko Ngaruroro, i te taha ki te Hauauru whaka te Rawhiti, ko te whenua ko te Awapokahou, e ono mano e wha rau (6400) riiki, i te taha ki te Rawhiti ko tetahi awa paku, me te whenua o Rapata Poata haere atu ki Hikahika, a, i te taha ki te Tonga whaka te Rato ko te whenua ko Taurangakoau, kotahi tekau ma toru mano e wha rau e iwa tekau (13490) riiki, me te awa ko Te Wheturaririki heke atu ki te Awanui, ko te rohe timatanga hoki tenei. Kua tino whakaatutia hoki i te mapi e mau nei i tetahi taha o tenei pukapuka, me o matou ritenga, me o matou take, me o matou paanga katoatanga ki taua wahi whenua. Kua whakapumautia atu taua wahi whenua ki taua Wikitoria te Kuini o Ingarangi, ki nga Kingi, Kuiui ranei o muri iho i a ia, ana, a ratou ranei e tuku atu ai. Na, kua puritia,Native reserve. [55 acres.] kua kapea ano hoki i roto i tenei tukunga ki taua Hone te Wharemako, Karauria Tama i whakakitea te Rangi, Enoka te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Peni te Puna, me taua Te Hira Pirika o ratou uri, a ratou kaiwhakarite, nga kaitango i o ratou tuunga, a ratou ranei e tuku atu ai Katoa o taua piihi, wahi whenua ranei, ko tona rahinga i te ruritanga e Rima tekau ma rima (55) eka hira atu iti iho ranei i te taha ki te Hauauru whaka te Rato o taua whenua kua oti nei te tuku, ko ona rohe, i te taha ki te Hauauru whaka te Rato ko te Awanui, i te taha ki te Rawhiti ko te Hekihana ko tona nama he toru tekau ma rua (32) kotahi mano e waru rau (1800) riiki, i te taha ki te Tonga whaka te Rawhiti ko tetahi rori nui e toru mano kotahi rau e iwa tekau ma tahi (3191) riiki, i te taha ki te Tonga ko te Awa ko te Wheturaririki, kua oti ano hoki page 550te tohu i runga i te mapi e mau nei i tetahi taha o tenei pukapuka, kua maakatia ki te kara kakariki. Na hei tino mo te whakaaetanga o aua tangata o te taha tuatahi kua tuhia nei o ratou ingoa me o ratou tohu. A, hei tohu mo te tino whakaaetanga o Kuini Wikitoria kua tuhia e Tanara Makarihi tona ingoa.

Hone Te Wharemakox his mark.
Karauria Tamaiwakakiteaterangi.
Te Kokox his mark.
Eru te Wakaruakox.
Enoka te rua.
Rawenata.
Peni tepuna.
Hira Pirika.

Witness this tenth day of July 1867—

F. E. Hamlin, Native Interpreter, Clive.

Jno. Curling, J.P. of the Colony of New Zealand.