Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

Ruataniwha (South) Block, Province of Hawke's Bay

Ruataniwha (South) Block, Province of Hawke's Bay.

Tenei pukapuka tuku whenua e tuhituhia nei i tenei ra i te rua tekau ma rua (22) o1856. 22 March.Hawke's Bay. nga ra o Maehe i te tau o to tatou Ariki kotahi mano e waru rau e rima tekau ma ono 1856. He pukapuka tino whakaae pono na matou na nga rangatira me nga tangata oRuataniwha South. Ngati te Whatuiapiti e mau nei nga ingoa ki tenei pukapuka mo matou mo a matou whanaunga me o matou uri katoa e whanau i muri iho i a matou kia tino tukua rawatia tetahi wahi o to matou whenua ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki nga Kingi Kuini ranei o muri iho i a ia ake tonu atu.
A mo to matou whakaaetanga kia tino tukua rawatia tenei wahi o to matou kainga
Receipt for£1,000
Paid to Hapuku100
£1,100
e whakaae ana a Wikitoria te Kuini o Ingarangi mona kia utua matou ki nga pauna moni Kotahi te mano e rua rau takitahi (£1200) Kotahi te mano takitahi (£1000) kua riro mai ki a matou i tenei ra na te Kupa i homai Kotahi rau takitahi i homai e te page 506Makarini ki a te Hapuku i Akarana. Ko te rau kotahi e toe nei ka homai ki a matou a te tau e haere ake nei.
Boundaries Ka timata te rohe i te ngutu awa o Rakautihia ka anga mai ki te rawhiti mau rawa mai ko Taumata o te Makohu, Turanga pata, Taopo, Pukeiahu, te Kaha Koreke, Tukipo, te Waiahora, Taumata o Wakaori, Taumata o te Heuenga, ka heke ki Tukituki, ka rere i roto i te awa mau noa atu ki te rohe tawhito, ka rere ki runga ki taua rohe mau rawa atu ko te Whare o Hineitaia ka rere atu ki roto ki Makaretu, tutaki noa ki Rakautihia. Ka mutu.

Heoi, kua oti i a matou te hurihuri te mihi te poroporoaki te tino tuku rawa atu i tenei kainga o a matou tupuna tuku iho ki a matou me ona awa me ona wai me ona roto me ona ngaherehere me ona hiwi me ona parae me ona wahi ataahua me ona wahi kino me ona tarutaru me ona rakau me ona pohatu me ona mea katoa kei runga ranei o te whenua kei raro ranei o te whenua me ona aha noa iho o taua whenua kua oti i a matou te tino tuku rawa atu i tenei ra e whiti nei hei whenua pumau tonu iho ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki nga Kingi Kuini ranei o muri iho i a ia ake tonu atu.

A mo to matou whakaaetanga kia tino tukua rawatia tenei wahi o to matou kainga kua whakapirihia e matou o matou ingoa me o matou tohu.

A mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarangi mona ki nga tikanga katoa o tenei pukapuka kua whakapirihia iho te ingoa o te Kupa, Kai whakarite whenua mo te Kawanatanga o Nui Tireni.

G. S. Cooper,
District Native Land Commissioner.

te Hapuku Ika o te Moana x.
Ropata x.
Tawhara x.
Tupurupuru x.
Kuini Hineipaketia x.
Kerei Tanguru.
Ko erena Mekemeke x.
Karepa x.
te Waka ruhi x.
Aomahuta.
Hawhene Makutu.
Patahipa x.
Panapa te Ngarengare x.
te Watene x.
Matiria Waikura x.
Te Hira te Rotoatara x.
Hamuera Koroneho.
Natima x.
Ripeka x.
te Manihera te Kaitoha x.
Hereatara x.
Ihaia Poroutawhao x.
Hutana Puawhe x.
Horomona Wakarongo x.
Eria x.
Makarini Rohi x.
Hataraka Morehu x.
Iharaira te Riaki x.
Karepa Parengoto x.
Wehi Peihiana te Rore.
te Patuare x.
Nikera taungakore x.
Irihapeti te Waiariki x.
Ngauru x.
te Hauwaho x.
Tane x.
Rewatahi x.
Pahipa x.
Kaipuha x.
Waihi x.
Nanoa x.
Rora Poneke x.
te Kepa Taupuhi x.
Hohepa Tuteiwirau x.
Rihara Ikiki x.
Waira te Marae x.
Te Harawira Takuao x.
Katerina Ngahopi x.
Makariri Tungane x.
Hapurona Mohika x.
Raharuhi Kouka x.
Ripeta Muruki x.
Teotira te Haurangi (2 yrs.) x.
Towhare x.
Patoromu Tamanoho x.
Mehaka Puhi x.
Ripeka Hekeheke x.
Maraea Te ana x.
Riwai Tawa x.
Pipi Hineitihi x.
Rapana Tangiotea.
Ropata te Nohu x.
Mereana te Hei x.
Piripi Waikoi x.
Irihapeti te Mehi x.
Mahinui x.
Wiremu Toke x.
Hona x.
te Uamairangi x.
Hamuera Puku x.
Hakaraia Taiamai x.
Paneke x.
Horopapera Haruru x.
Roka Ringawhati x.
Hine Rangiia x.
Pirihira Puau x.
Horiana x.
Renata Pahau x.
Paora Kopakau x.
Pipi Tupurupuru x.
Komene Te Rarowaipapa x.
Tamihana Ngakai x.
Waione.
Hanita te Maero.
Nirai Potae.
Pirika.
Eria te Waerenga x.
Manuera te Irimatao x.
te Whiri x.
te Paratene x.
Arihi Karanema x.
te Hapuku (Mokopuna) x.
Hatana x.
Atareta Tawhara x.
Tua x.
Te Wao x.

Nga Kai titiro ki tenei homaitanga moni, me enei tuhinga ingoa—

J. B. Williams, Clerk to Crn. Ld. Commissioner, Napier.
Henry Groom, Police Constable, Napier.

page 507