Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

(Enclosure in No. 182.) — Seventy-Mile Bush (Agreement to sell), Wairarapa District

(Enclosure in No. 182.)
Seventy-Mile Bush (Agreement to sell), Wairarapa District.

[i roto i te reo Pākehā]

Werengitana, Oketopa Oketopa 5 1871.
1871. 5 October.Wairarapa District. He Whakaritenga tenei kua tuhia e nga tangata e mau ana o ratou ingoa ki raro iho nei he tangata Maori o Nui Tireni kua kiia ki raro iho nei ko nga kai tuku i tetahi tahaseventy-mile bush(Agreement to sell.) me te Waihina Rangatira a Kuini Wikitoria i tetahi taha. No te mea ko aua kai tuku e tino whiwhi ana e whai wahi ana e tata ana hoki ki nga wahi whenua kua oti te whakaatu ki raro iho kua pania hoki ki to whero i te mapi kua whakapirihia ki tenei pukapuka ara, ko Kaihinu Nama 1 22,000 eka, Kaihinu Nama 2 19,000 eka, Mangaohao Nama 1 23,000 eka, Mangaohao Nama 2 8,000 eka, Manawatu-Wairarapa Nama 1 (Eketahuna) 6,000 eka, Manawatu-Wairarapa Nama 2 (Mongorongo) 15,000 eka Manawatu-Wairarapa Nama 2a (Pukahu) 6,000 eka, Manawatu-Wairarapa Nama 2b (Pahiatua) 15,000 eka Ngatapu Nama 1, 4000 eka me Ngatapu Nama 2 7,000 eka, a kua whakaae hoki ratou kia hokona atu aua wahi ki taua Kuini Wikitoria mo nga moni, kotahi tekau mano pauna, hei utu mo taua whenua i runga i nga tikangaPrice, £10,000. kua oti te whakaatu ki raro iho nei. Otira kia mohiotia ko nga wahi whenua kua oti te whakaatuatu ki raro iho kua oti hold te whakaahua i te mapi e mau nei ki tenei pukapuka ko aua wahi ka waiho ki waho b nga tikanga o tenei hoko whenuaLands excluded. ara ko tena wahi o Manawatu-Wairarapa Wahi Nama 1 (Eketahuna) kei te taha o te awa o Makakahi e whakaarotia ana nga eka o roto ka kotahi mano eka (1000) rahi ake iti iho ranei, ko tena wahi hoki o Manawatu-Wairarapa Wahi Nama 2b (Pahi Atua) e takoto ana i te huinga o nga awa o Makakahi me Mangatainoko e whakaarotia ana nga eka o roto ka kotahi mano (1000) eka, rahi ake iti iho, me ena wahi hoki o Mangaohao Wahi Nama 1 e mohiotia ana ko nga wahi porohita a Peeti te Awe Awe Mikaera te Rangiputara me Ihaka te Rangimauriora e whakaarotia ana e rima rau e toru tekau (530) eka o tetahi, E rua rau e waru tekau ma iwa (289) eka o tetahi, e rua rau (200) eka o tetahi, mana e rahi ake iti iho ranei me tena wahi hoki o Mangaohao Wahi Nama 2 e mohiotia ana ko te porohita a Huru, whakaarotia ana ona eka e toru rau e rima tekau rahi ake iti iho ranei, Ko tena wahi hoki o Ngatapu Nama 1 kei te taha o te awa o Mangaone e whakaarotia ana ona eka E rima rau rahi ake iti iho ranei tetahi ko tena wahi o Ngatapu Nama 2 e tata ana ki te parae ki Taketake a whakaarotia ana ona eka e rima rau (500) rahi ake iti iho ranei.
Kua whakaaetia ikonei ara:—
1.Ko aua kai tuku e whakaae ana kia hokona me taua Kuini Wikitoria e whakaae ana hoki kia hokona kia tangohia e ia katoa aua wahi whenua kua oti te whakahua ki runga ake nei, hui katoa nga eka o roto e tae ana ki te kotahi rau e rua tekau mano e ono rau e toru tekau ma tahi eka rahi ake iti iho ranei, haunga ia nga wahi porohita ko ena kaore i hui mai ki roto a e mohiotia ana taua whenua ko te Manawatu Wairarapa Wahi tetahi ko te Ngaherehere e whitu tekau maero e takoto ana i roto i te Porowini o Werengitana mo nga moni.
2.Ka ono rau e iwa tekau ma rima pauna o aua moni kua utua a he whakaaetanga tenei ki aua moni kua utua kua tangohia ko nga toenga ka tangohia i te whakaotinga rawatanga o te Pukapuka tino tuku i te whenua.
3.Ko aua kai tuku e whakaae ana kia tuhia kia whakaotia kia meatia hoki kia tuhia kia whakaotia o nga tangata katoa e tika ana kia pera tetahi pukapuka tino whakatika whakaoti rawa i te tuku o aua wahi whenua ki taua Kuini Wikitoria kia riro marama kore raruraru atu ko taua pukapuka ma te tangata e hoko ana e tango ana i te whenua e utu te mahinga.
4.E pai ana kia tangohia e taua Wikitoria te Kuini inaianei ano taua whenua kua oti te whakarite i konei kia hokona.

Erihapeti Wakamairu.
Tiheirangi x her mark.
Wiremu Matai.
Ereni te Awe Awe x her mark.
Neri Puratahi.
Pehira te Aokautere x
his mark.
Urapana Pakaha x his mark.
Horomona Paro.
Te Koeti Harakoa.
Wetere Taeore x his mark.
Wi Waka Kahukura.
Marakaia Tuwaroa.
Wi Tinitara.
Tapatu Matene.
Mateni Ruta.
Karaitiana te Korou.
Peeti te Awe Awe.
Hanita te Awe Awe.
Henere te Herekau.
Wata Tohu. page 388 Huru te Hiaro.
Hoani Meihana.
Mikaera te Rangiputara x his mark.
Rorana Pehi x his mark.
Epiha te Rimuri.Ngakuku x.
Patoromu te Kaka x his mark.
Ihaka te Rangi x his mark.
Hamuera Maraetai.
Ihepera Hanita x her mark.
Henare te Mahukihuki x.

S. Locke, J.P.,
on behalf of the Government of New Zealand.

Signed by the said Parties in the presence of

James Grindell, of Napier, Hawke's Bay, Licensed Native Interpreter and of
Richard Booth, Wellington, Settler.