Parikino Block, Whanganui District.
Tenei pukapuka i tuhia i tenei i te tahi o nga ra o Hanuere
i te tau o to
1868. 1 January.Whanganui District. tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e ono tekau ma waru he pukapuka tino
hoko tino hoatu tino tuku rawa atu he whakaoti atu na matou na nga
rangatira
Parikino. me nga tangata o nga iwi nei o Ngapautama o Ngatituera o Ngatihinearo o
Ngati
page 248hine o
is Ngatituhekerangi,
o Ngatitukorero, o Ngatihinga, o Ngatihou, o Ngatipuru no ratou nga ingoa e mau
nei i raro a hei whakaatu tenei pukapuka mo matou me o matau whanaunga me o
matau uri ano hoki mo te tuhituhinga i o matou ingoa ki tenei pukapuka Kua
whakarerea rawatia atu ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki ana uri ki nga
Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai o muri i a
ia hei whakaritenga mo nga moni ka tuhia iho ki tenei pukapuka ma te Petatone ma
te kai whakarite Hokowhenua e homai ki a matou i runga ano i nga tikanga utu e
man iho nei te tuhituhi ko taua wahi whenua katoa i te takiwa ki Wanganui i te
Porowhinui o Poneke e huaina ana Ko Parikino ko nga rohe enei e mau nei i raro i
te pukapuka nei me ana rakau me ana kowhatu me ana wai me ana awa nui me aua
roto me ana awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei
i te mata e te whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga
katoatanga ki taua wahi Kia mau tonu ki a Kuini Wikitoria ki aua uri ki ana
ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu, a, hei tohu mo to matou
whakaaetanga ki nga
Boundaries. tikauga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia o matou ingoa me o matou
tohu ki tenei pukapuka A hei tohu ano hoki tenei mo te whakaaetanga a te Kuini o
Ingarangi mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei pukapuka kua tuhia nei te
ingoa o Te Petatone Komihana mo te hoko whenua Ko nga rohe enei o te whenua kua
hokona nei e matou Ko te rohe ki te taha Hauraro ko
Wauganui Ko te rohe ki uta
ki te taha tonga ko Mangawhero Ko te rohe ki te taha ki te Rawhiti ka timata i
te puau o Whauteihi ka tika haere i te raina wea Ko te rohe ki te taha Hauauru
ka timata i te puau o Mahitihiti ka tika haere i te raina wea Ko nga eka o taua
whenua e kiia ana e—mano eka ko te ritenga tenei o te utu He utu auo to te wahie
whakaritea ana hei taone he utu ano to waho i te taone Ko te wahi mo te taone
Kei te taha tonu o
Sold at acreage rates for town and suburban lands. Wanganui Kotahi maero te roa kotahi maero te wanui ko nga eka o roto e
ono rau e wha tekau ko to utu e rima pauna mo te eka ko te utu mo nga whenua i
waho o te taone kotahi hereni me te hikipene mo to eka. Na ko te ritenga utu
tenei e kore e tangohiatonutia nga moni engari kei te teratanga o tena wahi o
tena wahi ki nga tera Kawanatanga hei reira ka whakaputaina ai nga utu mo nga
wahi kua teratia. Kia teratia te eka o te taone hei reira ano ka puta ake to
rima pauna ki nga Maori waihoki kia teratia te eka o waho hei reira ano ka puta
ake to kotahi hereni me te hikipene ki nga Maori he pena tonu a pau katoa te
whenua nei te hoko. Na ko te ritenga tenei mo te mauo pauna kotahi kia tangohia
ko tena kia rite i te tuatahi i nga teratanga katahi ano ka wahia atu
Native reserves. nga monioia teratangao ia teratanga Na konga wahi enei kua porohitatia
hei whenua rahui mo matou i roto i nga rohe ka tukuna atu nei ki a te Kuini Kei
te taha ki Mangawhero e rua nga porohita kotahi mano eka o tetahi o tetahi kei
te raina ki Mahitihiti tetahi kei te raina ki Whauteihi tetahi kei te taha ki
Wanganui ko te Arero-o-te-uru Kotahi rau eka ko nga wahi ngakinga i
Wakauru-awaka i te taha ki Whauteihi kotahi tekau nga eka ko nga porohita i te
taone. e rua nga pihi huihuia aua wahi e ono eka me to koata me te motu
Kahikatea e kiia ana e wha tekau nga eka. Heoti ano nga porohita. Na ko matou ko
nga rangatira me nga tangata katoa nana tenei pukapuka kua tino whakaae ki tenei
ritenga utu hei tikanga tuturu koia matou ka tuhituhi ai i o matou ingoa me a
matou tohu.
Hakaraia Korako.
Aperahama Tahunuiarangi.
Peira Ngarori.
ParamenaTe Kiore x tana tohu.
Repeka Utaarangi.
tahana taiuru.
Na Hihera.
Ruruhira Tanemate x tana tohu.
Hori noema.
Hori
Kerei paipai.
Haimona Teaooterangi x tana tohu.
Te Wirihana Wairehu
x tana tohu.
Signed by Hakaraia Korako, Aperahama Tahunuiarangi, Peina Ngarori,
Paramena Te Kiore, Ripeka Utarangi, Tahana Taiuru, Manihira Ruruhira Tanemate,
Hori Noema, Hori Kerei Paipai, Haimona Te Aooterangi and Te Wirihana Wairehu,
before me—
Walter Buller, Resident
Magistrate, Wanganui.
Anaru Ngamanako x tana tohu.
Te Moro Tawhana x tana tohu.
Apera Tepaea.
Karena Temanaotawhaki.
Kerei hemoata.
Hoani
Maka.
Tamati Reina.
Piripi Te Aokapurangi x tana tohu.
Epiha
Taika x tana tohu.
Mohi Tukino x tana tohu.
Nehanera Te Kahu x tana
tohu.
Te Huatau Te Pineke x tana tohu.
Meretene Te Matetahora x tana
tohu.
Kawana Paikai x tana tohu.
Aperahama Ruhe x taua tohu.
Hakopa Te Raho x tana tohu.
Tare Te Ruangahau x tana tohu.
Hori
Kingi Te Anaua x tana tohu.
Meteria Te Ahurangi x tana tohu.
Wikitoria Te Kepa x tana tohu.
Mawae x tana tohu.
Tarete Mawae x
tana tohu.
Ropoama Rakei.
Ripeka Mawae x tana tohu.
Hone
Ngapuhi x taua tohu.
Peterangira x tana tohu.
page 249 Hone hira katoariki.
Maraea Huruhia x tana tohu.
Hipora Te Maro x tana tohu.
Te Hore
Kaiahi x tana tohu.
Metekingi Rangawhenua x tana tohu.
Rora Mete
Takorangi x tana tohu.
Horopapera Pukeke.
Te Kepa Te Wheurio x
tanatohu.
Tarake Tamihana.
Natanahira Te Piki x tana tohu.
Peti
Kohi x tana tohu.
Henare Rangiahua x tana tohu.
Petera Te Naihi x
tana tohu.
Tatiro x tana tohu.
pehira panapa.
Witness to above marks and signatures—
W. Buller, Resident Magistrate, Wanganui.