Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

Waitotara-Okehu Block, Whanganui District

Waitotara-Okehu Block, Whanganui District.

1863. 4 July.whanganui District.Tenre Pukapuka i tuhia i tenei i Te Wa o nga ra o Hurae 1863, he pukapuka tino hoko tino hoatu, tino tuku rawa atu he whakaoti atu na matou na nga Rangitira me ngaWaitotara-Okehu. tangava o Ngarauru na ratou nga ingoa e mau i raro nei, a hei whakaatu tenei pukapuka mo mavou mo o matou whanaunga mo o matou uri ano hoki mo te tuhituhinga i o matou ingoa [gap — reason: damage] tenei pukapuka kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu ki a Wikitori, Te Kuini o Ingarangi ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini i muri iho i a, ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga pauna moni E rua mano e rima rau (£2,500,) kua whakaaetia kia riro mai i a matou otira kua riro mai ki a matou i te tekau ma tahi o nga ra o Mei 1859 nga pauna moni (£500), e rima rau na TeCash received, 11 Mar, 1859, £500. Makarini i homai ko te toenga ko nga mano pauna e rua kua whakaaetia kia homai ki a matou e Te Petitori, kai whakarite Hoko whenua i te whakaotinga o nga tikanga e mau nei i tenei pukapuku ko taua wahi whenua katoa i waenganui o nga awa e Okehu o Waitotara; ko nga rohe enei e maui raro ite pukapuka nei ko te mapi o taua, whenua kua Whakaahuatia ki tua o te pukapuka nei riro katoa te whenua nei me ona rakau, me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui, me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua, whenua o runga ranei o raro ranei o te mata o to whenua mo o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi kia mau tonu ki a Kuini Wikitoria ki ona uri ki ona ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu A he tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei pukapuka-kua tuhi-tuhia nei o matou ingoa me o matou tohu me nga ingoa hoki o etahi o matou kua tuhi-tuhia ki te mapi whakaahua o te whenua i tua o te pukapuka nei; a he tohu hoki ra tenei mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarangi mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei pukapuka kua tuhia nei te ingoa o te Petitoni kai whakarite hoko whenua. KoBoundaries. nga rohe enei o te whenua kua hokona nei e matou ka timata ki Okehu haere ma te takutai o te moana ki te puaha o Waitotara haere tonu i roto i te awa o Waitotara tae noa ki Karewarewa ka hoki mai i reira whakatemarangai i runga i te raina o Poata ki uta tae noa ki Rotoawa a ta noa ki te awa o Okehu a ka piko i reira ka anga mai i roto i te awa o Okehu tae noa ki te puaha o Okehu i te takutai o te Moana ka tutaki nga rohe i reira ko nga porowhita whenua kua pania ki te peta whero i runga o te mapi whakaahua o tenei whenua kihai i tukua e matou kia riro i tenei hokonga whenua koNative reserves. nga rohe o te porowhita o nga wahi e tapu ana ki a matou.
page 245
1.Te Tuatahi. Ko Okehu. Kei te takutai o Okehu tenei porowhita. (380) e toru rau e warn tekau nga eka ki roto Na Tuari raua ko Te Peina i ruri kei te tu ano a raua pou ruri.1. Okehu. [380 acres.]
2.Te Rua. Ko Pakaraka—Ko Puke Ngaio. Ko tona rohe ki uta ko te raina o Poata ko te rohe ki tai na Piripi raua ko Poata i ruri ko nga rohe ki tetahi taha, ki2. Pakaraka. [3,300 acres.] tetahi taha, kua raritia e Tuari ratou ko Piripi ma. Na Piripi raua ko Hare nga pou ki te taha ki te Raki na Rihari raua ko Motuarama nga pou ki te taha ki te Tonga. Ki roto i tenei porowhita (3300) E toru mano e toru rau nga eka. Ko tenei porowhita he porowhita nui i mua engari kua whakaititia e Te Petitoni inahia nei na Poata raua ko Piripi i hanga ai te raina whakaiti ko te raina ki tai.
3.Ko te Toru. Ko Nukumaru. Ko nga tangata nana i ruri tenei porowhita ko3 Nukumaru. [1,223 acres.] te Tuari ratou ko Hare ko Himiona e tu ana a ratou pou. Na Werahiko raua ko Hetaraka te pou ki te roto ki Waikato. Kotahi mano e rua rau e rua tekau ma toru (1223) nga eka, ki roto i tenei porowhita.
4.Ko Maneene. Na te Tuari ratou ko Piripi, Ko Horopapera i ruri kei te tu hoki4. Maneene. [58 acres.] ra a ratou pou ruri, E rima tekau ma waru (58) nga eka ki roto i tenei porowhita.
5.Ko Maraetoa Kei te takutai o Waitotara, Na Poata ratou ko Pirimona ko5. Maraetoa, [29 acres] Hakaraia i ruri na ratou nga pou. E rua tekau ma iwa nga eka ki roto.
6.Ko Perekama.. Kei waenganui o Waitotara awa o Ohie awa i ruritia tenei6. Perekama. [925 acres.] porowhita e Tuari ratou ko Hetaraka ko Hare na ratou nga pou i te taha ki Ohie, Na Rio, na Ihaka, na Hona nga pou ki te taha ki Waitotara. E iwa rau e rua tekau ma rima (925) nga eka ki roto i tenei porowhita.
7.Ko Auroa. No nga rohe o tenei porowhita i ruritia e Tuari ratou ko Kereti ko7. Auroa. [137 acres.] Teritiu, e tu ana a ratou pou ki te raha ki te Tonga ko Waitotara awa te rohe i te taha ki te Raki. Kotahi rau e toru tekau ma witu (137) nga eka ki roto.

I. E. Featherston.
(Te Petitoni.)

Piripi Raikauwhata.
Horopapera Te Peka.
Hiatata Moronui.
Rimitiriu Huai.
Ko te Peina Hura.
Ko Maka Toiapiti.
Paramena Tn Mauki x.
Hohepa te Uri x.
Rio Heaeatararigi.
Timoti Rehetakao x.
Weta te Kou.
Heremia Terapahiku.
Hapimana te Ouenuku.
Motu te Ika.
Natana.
Werahiko Taipuhi x.
Hori Kingi Te Anaua.
Neho Teka.
Heremaia io Rangi x.
Taimona Tamaiukia x.
Rora Aweahuru x.
Reupena te Tauria.
Operariko Rangihikitia.
Erana te Ao x.
Heroria.
Hoane Meti x.
Hori Kerei x.
Pehira Rebua.
Ruihi x.
Areti Kohi x.
Te Naeroa.
Wirihana te Rango.

Witness to the signatures and. marks on this Deed

Charles Wm. Broughton.

Ko maua ko nga tangata kua whakaritia e te runanga katoa o Waitotara o WanganuiReceipt for £2,000, last instalment. he kai tango i te utu o tenei whenua ara o Waitotara ka whakaae pono ki te rironga mat ki a maua i tenei ra i te wa o nga ra o Hurae 1863 o te rua mano pauna (£2000) ko te toenga tenei o te utu o tenei Whenua. Ko te utu hoki tenei i whakaritea e te pukapuka i tua nei kia riro mai Ki a matou katoa, e Te Petitoni mo Te Kuini Wiki toria.

Piripi Raikauhata.
Rio Hiaeatarangi.

Witness to the payment of the above-named two thousand pounds. (£2000)—

Charles W. Broughton.