Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

Te Hua Block, Grey and Bell District

Te Hua Block, Grey and Bell District.

Tenei pukapuka tuku whenua i tuhituhia nei ki Ngamotu i tenei ra ara i te toru (3) o1854. 3 March.Grey and Bell District. nga ra o Maehe i te tau o to tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e rima tekau ma whaTe Hua. (1854) He pukapuka tino whakaae pono namatou na nga rangatira me nga tangata page 26katoa o Puketapu o Ngamotu ara o Ngatiawa e mau neinga ingoa ki tenei pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri katoa e whanau mai i muri i a matou kia tino tukua rawatia tetahi wahi o to matou whenua ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki nga Kingi Kuini ranei o muri iho i a ia ake tonu atu. A mo to matou whakaaetanga kia tino tukua rawatia tenei wahi o to matou kainga e whakaae ana hoki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi mona kia utua ki amatou mo taua whenua nga paunaReceipt for £2,000. moni e toru mano (£3000) takitahi e rua nga mano (£2000) o aua moni kua riro maiBalance to be left for purchase of land. ki a matou i tenai ra na te Makarini raua ko te Kupa i homai ka waiho te mano kotahi e toe ki a te Kupa takoto ai hei hoko whenua mo matou me ka oti nga ruri te whakahaere.Boundaries. Ka timata te rohe o te whakarua ki tai ki te Whioa ka haere ki uta i runga tonu o te rohe i a te Pere ka u ki Komore katahi ka haere i te wai o Mangoraka ka tae ki te Matapuna o Mangoraka ka whakapiki atu ki te tuawhenua mau rawa atu ki te parirauReserves. o te maunga o Taranaki ko nga wahi Tapu enei kei Paraiti tetahi e rima tekau eka (50 acres) kei te Hua tetahi kotahi rau eka (100 acres) kei Tapuirau tetahi e rima tekau eka (50 acres) kei Upokotauaki tetahi e rima tekau (50 acres) Heoi ano nga wahi Tapu mo matou ki roto ki te whenua kua tukua e matou i tenei ra ko nga wahi katoa e whakaarohia e matou hei ngakinga kai mo matou me hoko rawa e matou me ka oti nga ruri ko te tikanga mo nga whenua me ka hokona e matou kotahi tekau nga hereni 10/ mo te eka kotahi A e whakaae ana hoki a te Makarini raua ko te kupa kia purutia e raua te whenua kia oti ra ano o matou wahi te whakarite ka tukua atu ai ki nga pakeha Heoi kua oti i a matou te hurihuri te mihi te poroporoaki te tino tuku rawa i tenei kainga o a matou Tipuna tuku iho ki a matou me ona awa me ona manga me ona roto me ona wai me ona rakau me ona otaota me ona kohatu me ona wahi pari me ona wahi ataahua me ona wahi kino me nga mea katoa ki runga ra nei o te whenua ki raro ranei o te whenua me nga aha noa iho o taua whenua ka oti rawa i a matou te tino tuku rawa atu i tenei ra e witi nei he whenua pumau na matou ki a Wikitoria te Kuini o Ingarangi ki nga Kingi Kuini ranei o muri iho i a ia ake tonu atu. A mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o roto i tenei pukapuka ka tuhia iho e matou o matou ingoa me o matou tohu a mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarangi mona ki nga tikanga katoa o roto i tenei pukapuka ka tuhia iho e te Makarini raua ko te Kupa nga kai whakarite whenua o te Kawanatanga o Nui Tireni o raua ingoa.

Donald McLean,
Land Commissioner.

G. S. Cooper,
Sub-Land Commissioner.

Raniera te Ngaere x.
Matiu x.
Ko te Tahana.
Rawiri Waiaua x.
Hone Ropiha te Kekeu x.
Te Waka x.
Poharama te Whiti x.
Hone Ropiha Utuhia.
Mohi Tamingara x.
Tare Karira x.
Ko Wiremu Paneta.
Ko Meri Paneta.
Hone Meihana.
Ko Rora Meihana.
Arama Rangiaitu.
Ko Huria.
Ko Hona.
Rora Houpanga.
Pirika Wekanui.
Teretiu.
Paora te Kopi.
Ko Hona Tauhira.
Ko te Haina Ketu.
Ko Hohepa Kohota x.
Te Watene x.
Ko Tamati Waka.
Hare Reweti x.
Mataora x.
Tepine.
Manihera Skipper.
Hakopa Tikorangi x.
Rawiri Putaputa.
Hapimana Korokaha.
Mere Ngarongokahau.
Rawinia Tawiri.
Timotiu Tute.
Neha Marangai.
Ringatahi.
Ko Hohaia.
Hone Wetere Puruhare x.
Nopera Upokope x.
Ihaka Ngaiwiweherua x.
Ko Apiata ko te Wia.
Hori Kapo x.
Ko Karena Waitene x.
Hemi Ngamokomoko x.
Piripi.
Timotiu x.
Paratini Taeke x.
Karoraina Ihi x.
Tamati Te Kawau x.
Ani Ngaheru x.
Henare Paura x.
Kepa x.
Tari x.
Rihi Paura x.
Te Wirihana Kawea x.
Turi te Haurongomai x.
Pumipi.
Ko te Meiha.
Ko Hopa.
Ko Ihaia.
Hone Tahua.
Ihaia x.
Te Poihipi Hukiki x.
Wati x.
Reweti.
Wiremu Tamihana te Ahoaha.
Ihaka te Ngohe.
Hetaheke.
Henare te Rongoake x.
Tehira Teihipataua x.
Ihimere Poutakatu x.
Hohaia Tatuamuka x.
Ripora Parehura x.
Repika Haumariringi x.
Enoka Kaumoana x.
Ihakara Tetata. page 27 Toaea Waho.
Timo.
Arama Karaka x.
Taituha Ngata x.
Raniera Waitara x.
Pehimana x.
Karena x.
Te Koeti x.
Karaka te Ranginui x.
Tamati Te Kawa x.
Hoani Mangareporepo x.
Pita Werohu x.
Matiu te Ronganuku x.
Hopa te Uruotu x.
Taituha te Rangikawiwini x. Hami Haiana x.
Te Rangi Kawhiwhini.
Ko Ropoama Koau.
Ko Apera Kama Tonora x.
Ko Hamiora Teraro.
Horopapere Wakairi x.
Hone Wetere Tuhaka x.
Tamati te Ito x.
Wiremu Tahana x.
Purakau x.
Poharama te Whiti x.
Hoera Eruera.
Eruini.
Kepa Hira.
Para Harata.
Ihaia Riria.
Hopa Mata.
Kowiri.
Te Ngahuru.
Riria.
Heneri.
Ko Paratene.
Ko Hohua Paratene.
Ko e Watene.
Ko Wetere.
Ko Arapata.
Ko Mikia.
Ko Rora.
Ko Meri.
Ko Harata.

Kai titiro ki enei homaitanga utu me enei tuhinga ingoa—

Charles Brown, Superintendent.
Josiah Flight, Resident Magistrate.
W. Halse, Commissioner of Crown Lands.
Albert Beetham, Surveyor.
James Ritchie, Clerk to the Bench of Magistrates.
I. Newton Watt.
Oct. Carrington, Government Surveyor.

Rawiri Haukoti x his mark.
Ko Ropatia x his mark.
Ko Hamuera Kopu x his mark.
Te Hemera x his mark.
Ko Tare x his mark.

Witness to marks

H. Halse, Sub-Inspector, New Plymouth.