Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Opoia and Ramaroa No. 2 Block, Manukau District

Opoia and Ramaroa No. 2 Block, Manukau District.

1861. 8 April.Manukau District.Tenei Pukapuka i tuhituhia i tenei i te waru (8) o nga ra o Apriera i te tau o to tatou o to tatou Ariki 1861 he pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku Opoia and Ramaroa No. II. whakaoti atu na matou na nga Rangatira me nga Tangata o Ngatiteata no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o a matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu ki a Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakaritea ai Price £385. hei whakaritenga mo nga Pauna moni e toru rau e waru tekau ma rima kua utua mai ki a matou e Te Herangi mo te Kuini (a e whakaaetia e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Opoia kei Ramaroa Manukau ko Ramaroa te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu ki a Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa o William N. Searancke tetahi o nga Kaiwhakarite Whenua. Ko nga rohe Boundaries. enei o taua whenua ka timata i Manukau ite ngutuawa o "Mata Kawau" rere tonu i roto i Mata Kawau ki Waiwata a haere noa i punga i te rohe o te whenua kua riro atu ki a te "Kuini" tae noa ki te Aria i konei ka ahu whakarunga i roto i te Ngaherehere ki Hikurangi a te Papatairite a Whareroa i konei ka ahu kewaha i runga i te rohe kua oti te ruri me te tuhituhi ki tenei Pukapuka ki te repp o Awakauhia puta noa kewaha ki Manukau, haere tonu ki te taha o Manukau tae noa kei Mata Kawau. Ko nga wahi enei ma matou ki Ramaroa ki te Reserves: For Kerei Aihepene, 50 acres. For Paikau, 50 acres. For Aihepene Kaihau, 20 acres. At the Point, 5 acres. Ngaherehere e rua Tekihana 50 eka o tetahi 50 eka o tetahi, ki waenganui o Omahuru raua ko Otohikawa 20 eka ma Aihepene.

Ma Kerei Aihepehe raua ko Paikau nga tekehina ki Ramaroa ki Mataiporohe tetahi wahi kia rima (5) eka.

Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—

Aihepene Kaihau.
Hori Tauroa.
Kerei Kai hau.
Ihaia Manga.

J. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.

page 347 Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te waru o nga ra o Apriera i te tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e ono tekau ma tahi (1861) nga Pauna moni kotahi rau e wha tekau ma rima (£145) Ko te utu whakaotinga tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utua mai ki a matou e Te Herangi moReceipt for £145, last instalment. te Kuini.

Nga Wai.
Kerei Kai hau.

Nga Kai-titiro—

J. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.

1854 no te 9 o Akuhata£35.— Payments made.
1857 no te 17 o Oketopa£150
"note 26 o Nowema£50
""" 3 ""£5
1859 no te 26 o Hanuere£20
"" "" "" £20
1861 note 8 o Apriera£105
£385.
Kua riro mai ki ahau i tenei ra te waru o Apriera 1861. nga Pauna moni £10 moReceipt for £10. oku wahi whenua katoa kei Katotauru i roto i nga rohe nei.

Te Warihi x tona tohu.
T. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.