Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Omawake and Wiroa Block, Bay of Islands District

Omawake and Wiroa Block, Bay of Islands District.

1856. 26 February.Bay of Islands DistrictNa ko tenei pukapuka tuku whenua i tuhia i tenei ra i te 26 o nga ra o Pepuere i te tau o to tatou Ariki tahi mano waru rau rima tekau ma ono (1856) he pukapuka whakaae pono na matou na nga rangatira me nga putake o te oneone kia tukua tetahi wahi o to matou oneone kia Wikitoria te Kuini o Ingarangi ara ki te Kawanatanga hei Omawake. whenua oti atu mo nga pakeha ake tonu atu ko te "Wiroa" ko "Omawake."

Nga kaha o te whenua.

Ko nga kaha koia enei. Ka timata i te kaha tawhito o nga pakeha i te wai o te Boundaries. "Whiringatau" i te "Wairere o Taraunuhia ka haere i te taha o te hauraro i te tino awa o Puketotara rere tonu a tae noa ki te whakamatenga o te Wai o "Rakau" i te taha ki te Hauauru mei reira ka rere tonu a tae noa ki te kaha whakamutunga mai o te wahi i tukua kia te Karaka (Clarke) otira ko te "Kiripaka" tae atu ki te wai o "Mangakaretu" ka tae ki konei ka whawhati ka ahu ki te tonga i te taha tonu o te wahi i hokona e te Karaka a tae noa ki nga kohatu nunui te ingoa o aua kohatu nunui ko Nga "Karere a Kupe" ka haere tonu tae noa ki te Repo i te whakamatenga o te wai o te "Awahe" ka whawhati i reira ka ahu iho ki te marangai ka rere tika tonu i runga o te Niho ka poka i runga i te taha ki te koraha o te ngahere o Karekahu a puta atu i te Rere i runga ake i te wahi tapu o Toko ma i te Ropu Kauri i runga ake i te whakawhititanga o te ara kata o Waipapa ka tae ki te tino whitinga ka ahu whakararo ka, haere i te kaha a Ngapuhi mo te wahi tapu o te "Wiroa" he mea tohu haere ki te Burial ground and lands formerly sold to Europeans excluded. kohatu a puta noa. Ko te wahi tapu ka oti te kape ki waho ka haere a pa noa ki te kaha timatanga i te wai o Taraunuhia a i te kaha ranei o te whenua i tukua kia te Hapa. Ko nga whenua i tukua ki nga pakeha i mua ka oti te kape ki waho o tenei hokonga whenua.
A no te mea kua tino whakaae pu matou kia tino tukua tenei pihi whenua ki te Kuini o Ingarangi kua tukua mai e ia kia matou e wha rau pauna moni (£400) na te. Receipt for £400. Henare Kepa i homai ki o matou ringaringa na tetahi.o nga kai whakarite whenua o te Kawanatanga o Nui Tireni A ko te tohu o to matou whakaaetanga o te rironga mai hoki o nga moni koia tenei ka oti nei o matou ingoa me o matou tohu te whakapiri ki tenei pukapuka i tenei ra i te 26 o nga ra o Pepuere 1856.

Ko Mohi Tawhai x.
Ko Wi Hau x.
Te Kapuamangu x.
Ko Makoare.
Ko Wi te Mara x.
Ko te Rata Hongi.
Ko Pero.
Ko te Wiremu Kauea.
Ko Eruera Paru.
Ko Tamihana Paru.
Ko Kingi Wiremu Tareha.
Ko Te Pakira x.
Ko te Koki x.
Ko Huirua x.
Ko Meka x.
Ko Wi Kaitara x.
Hamiora Hau.
Pareene tamaiti a Makoare.

H. T. Kemp,
Dist. Commissioner, Bay of Islands.

page 44

Kai Titiro—

William Davis, Merchant, Waimate.
Edwd. Williams, Farmer, Waimate.
Charles Hargraves, Merchant, Waimate.

I meatia ki te Waimate, Peiwhairangi Nui Tireni
i te 26 o nga ra o Pepuere 1856.