Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga kōrero a Reweti Kohere Mā

Nga Maunu Kakara a te Pākehā

Nga Maunu Kakara a te Pākehā

E Manu utaina atu ēnei kupu ki o parirau, hei haringa atu ki o marae e rere atu ai. I te mea kua tae ōku tau ki te 49 me tōku mōhio ki ēnei ika e rua o te moana, he kanae tētahi, he pātiki tētahi, ā, i runga i tōku mōhiotanga ki a rāua e kore to rāua tokorua e kai mai ki te matau ina hiia. No tēnei wā rawa, no te 18 o nga rā o Hurae, 1911, kātahi ahau ka kite i tētahi o nga nanakia nei e hiia ana e te Pākehā, arā te pātiki. Kaati, kite nei au ki te kainga mai ki te matau, e rua nga mea i mau mai i taua Pākehā i taua rā, i kite ai ahau i a ia e hī ana. E rua nga mea i mau, he mea hī ki te matau. Tērā pea ētahi tāngata e pēnei na te tūpono noa mai, kaore ehara i te mea tūpono noa mai, engari he mea āta maunu ki te maunu e rite ana mo te pātiki, he toke, ko nga toke ririki noa nei. Ahakoa e moe ana te pātiki ki te āta haria atu te matau me te toke, kai tonu atu. Kaati nei nga kōrero mo te pātiki.

page 185

Tēnā rā to iwi te Pākehā kei te rapu i te huarahi e raru ai nga mea katoa, tīmata mai i a tāua i te iwi Maori, ā, kua tae tēnei, ki te pātiki, kua kitea tōna maunu e raru ai au i te matau. Ko nga maunu tino kino a te Pākehā kei runga i a tāua i te iwi Maori, e hī ana kia raru tāua, he waipiro, he hoko whenua, me ērā atu mea e rite ana ki ēnei. No reira e te iwi Maori, kia tūpato ki nga maunu toke, tapahia atu, tapahia atu. Kia tū ai ōu waewae ki runga. Kei rite tāua ki te kāhui kau e whiua ana ki te mākete. Otirā e whakaaro ana au i te mea kua riro mai i a tāua nga tūranga nunui o te Pāremata, tērā ēnei maunu e kauparea atu i a tāua i te iwi Maori. Kaore ia he kai hōmai tonu i te toke nei i a hoko whenua. Taro ake, kua rite tāua ki te kāhui kau e haere ana i nga huarahi kia māketetia ki te Pākehā. E hoa mā, whakaaro mai a tātou uri kei riro pārau i ēnei raru. Otirā e kore pea te ngākau hia kai ki ēnei toke e taea te waewae.

Kaati i konei. Kia ora e te iwi.

Na H W Kaipo

Ko H W Kaipo he minita no Te Taitokerau. I minita ia ki Taranaki.

Te Pīpīwharauroa, 1911.

He whakamārama tuatahi: Ko te nui o Niu Tireni e 66,000,000 eka, otirā, i ēnei rā iti iho i te 4,000,000 eka anō kei te toitū ki te Maori, he maha tonu nga whenua kua riro na nga hoko, na nga muru a te Kāwanatanga i nga tau o te 1860. Ko te whawhai ki Waikato, ki Tauranga, ki Te Rāwhiti i nga tau 1860. Na te riri ki Waitara i whakaoho nga riri o muri iho. Otirā i mōhiotia ināianei ko te Kāwanatanga i hē, ā, kai te utu te Kāwanatanga ki nga iwi o Taranaki e $5,000 i te tau, mo ake tonu atu. I te mea kua kitea ko te Kāwanatanga i hē ka mārama he hē te murunga i nga whenua o te Maori. E utu ana te Kāwanatanga ki Waikato o $5,000.—Reweti T Kohere

He whakamārama tuarua: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti Kohere engari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 162, Oketopa 1911. Whārangi 10, ko 'He Mea Tipua'. Ko nga kōrero hoki kei te mau tonu ki te tuhinga a H W Kaipo.—Nga Etita page 186