Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Poroporoaki ki a Hone Heke, M.P
Poroporoaki ki a Hone Heke, M.P.
Haere, haere, haere rā, e Heke, haere i te aro o te tini, o te mano, haere atu, haere atu, haere atu e te nui, haere atu e te wehi, haere atu e te mata tangata, haere atu e te poito whakarewarewa o te kaharunga o te kupenga a te Iwi Maori.
Tēnei e te hoa, te mihi kau atu nei, te tangi kau atu nei, ki a koe i tēnei taha o nga pae maunga, i tēnei tarawāhi o nga wā moana, ki tōu tinana ka riro atu na i a aituā. E taea koa e tāua, e te hoa, te pēwhea i te toki a mate e tua nei i te tangata ki te pō.
A tēnā pea rātou kei te mihi mai, kei te pōwhiri mai ki a koe, ā, kei te whakamanawa mai hoki. 'E, e ia! I haramai koe i te iwi nui, i haramai rā koe i Pōneke, i te rerenga o te wairua, o te tangata, o te oneone, ki te pō. Kāti māu e kii atu, 'E koro mā e, kai te korikori anō te iwi, inahoki rā na kua eketia e te Maori motuhake ētahi o nga taumata whakahirahira o te iwi atua nei o te Pākehā.'
Heoi rā kei te āmiomio noa te whakaaro. Aue, taukiri, e Heke e ei! Ka ngaro koe i nga marae o te Werengitana Hōtēra, e tū ai koe i roto i o iwi maha, hautū ai, ka ngaro anō hoki koe i roto o te whare wānanga. He ahakoa, e kii ana to tipuna a Rawiri, e kore te tamaiti e hoki mai ki a ia, engari ko ia e haere atu ki te tamaiti, me koe, e kore e hoki mai, engari ko mātou e haere atu.
Hoki atu e Heke, nga uru rākau ki Pōneke rā,
Kei tata mai koe, tauwehe rawa i to tinana,
He hira tohou mate kei te parekura i a Noa,
Arā kai whea he haerenga, he wairua pō kia tangi au
Te tū tahi atu he wairua haere e, i.
Tuahiwi page 124
Kaiapoi
Pepuere 26, 1909
He whakamārama: Ko nga kōrero nei kei roto i Te Pīpīwharauroa nama 132, Maehe 1909. Whārangi 3. Arā atu te roanga o tēnei poroporoaki a Tuta, he wāhi poto i mahue atu.—Nga Etita
[150]Koroahue: Ko te hōhonutanga tēnei o te pouri kei te ngā i te ngākau mamae.
[151]Henare Tomoana: He rangatira no Heretaunga, no Whatuiapiti. He tangata piripono. I uru ia ki nga whawhai ki a Te Kooti Rikirangi. I tū ia hei mema Pāremata i te tau 1874 ki 1884. I te tau 1898 ka tū ia mo te whare o runga tae noa ki tōna matenga.
[152]Taitoko: Ara Meiha Keepa rangatira o Wanganui. I whakawhiwhia ia e Kuini Wikitōria ki te hoari.
[153]Wahawaha, ko Meiha Ropata Wahawaha rangatira o Ngati-Porou. I whānau i te tau 1807 i mate i te tau 1897. I whawhai ia ki te Hauhau, ki a Te Kooti Rikirangi. Mai i te tau 1887 tae noa ki tōna matenga i noho ia ki te Whare o Runga. I whakawhiwhia ia ki te hoari e Kuini Wikitōria.
[154]Taiaroa arā Hori Kerei Taiaroa no Ngaitahu. He tino rangatira nui. I tū ia hei mema mo te Waipounamu i te tau 1871 ki 1879. I te tau 1881 ki 1885 ka noho ia ki te whare o Runga.
[155]Te Kakakura arā Wiremu Te Kakakura Parata, he rangatira no Ngātiawa no Ngātitoa. I tū ia hei mema i te tau 1872 ki 1876. I hinga ia i a Hoani Nahe.
[156]Tame Haeretoa Parata no Ngaitahu me Ngāti-Māmoe. I tū ia hei mema mo Te Waipounamu i te tau 1885 ki te tau 1911. I noho ki te Whare o Runga i te tau 1912 ki 1917.
[157]Ropata te Ao, no Ngātiraukawa. I tū ia hei mema mo te Taihauaru i te tau 1884 ki 1894. I muri iho i a ia ka tū ko tana taina ko Te Puke hei mema i te tau 1894 ki 1897.
[158]Tuta Nihoniho, He rangatira no Ngāti-Porou. I mate tōna pāpā a Henare Nihoniho i te whawhai Hauhau i Mangaone, i te tau, 1865. He tangata tino mātau ki te kōrero. I tuhia e ia he pukapuka mo te whawhai Hauhau ki te Tai-rawhiti. Ko tana tino whawhai i te ao nei mo Waipiro Poraka. Ko te mutunga ko ia i hinga. I mau pū rawa nga taha e rua, a Te Aowera me te Whānau-a-Iritekura. I taihaere a Tuta, ā, mate atu ki te whenua.