Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga kōrero a Reweti Kohere Mā

Te Mate Nui o Waikato

Te Mate Nui o Waikato

He Whakaahua ātaahua i Haehaea e te Pākehā

Ka nui nga kupu whakamihi e whakapuakina ana i ēnei rā mo te noho pai o te Pākehā rāua ko te Maori. I te kaha o te whakahoahoa o nga iwi e rua, ka amuamu tētahi tangata o Ahiterēiria mo tēnei āhuatanga; ki a ia kua whakahī rawa te Maori. I te rīria tēnei Pākehā e te Pākehā anō mo ana kupu pokanoa.

He tika tonu te noho pai o te Pākehā rāua ko te Maori i ēnei rā. Ko te mea nāna rāua i paihere ko te aroha mo te urunga o te Maori ki te whawhai, me te toa o te Maori ki nga mahi tākaro arā ki te purei putupōro.

Ahakoa rā tēnei āhuatanga, e kore te ngākau e wareware ki te āhua o te noho a te nuinga o te iwi Maori i ēnei rā. Kua riro kē te nuinga o te whenua i te Pākehā me te nuinga hoki o te mana tangata. Rere ai taku wairua ki te mātakitaki i o tāua iwi huhua, ā, kite iho au i nga taone nunui, i nga taone huhua noa atu o te Pākehā, i ana pāmu ātaahua, tēnā ko te Maori me mahi nui ka kitea e piri ana ki nga taha ngahere, ki nga tapa a tai o te moana. Kua whakatōririki te Maori, kua raungaiti. Ka tangi rā te ngākau me Oriwa Korimete i tangi rā ki tōna iwi i ngaro notemea,

Kotahi anō ariki kei te pupuri i te whenua katoa.'

E eke ana mo te Maori nga kupu a Korimete notemea kotahi anō ringa Pākehā kei te pupuri i te whenua katoa, ā, ko o tāua toenga whenua kei te whātorotia mai e taua ringa kaha, e taua ringa roa, e taua ringa mau.

He aroha nga kōrero mo te takiwā o Waipā me ōna iwi. Ko te whenua kei te toitū tonu, ko te Maori ia kua kore. Kaua e tirohia hētia mai ēnei kōrero, he puputanga ake no te aroha o te ngākau i hamumu ai te reo, ā, ko te āhua o Waipā ko te āhua anō tēnā o ētahi atu takiwā Maori.

Ko nga kōrero nei, he mea tango mai no te pukapuka a Hemi Kāwana (James Cowan), he Pākehā aroha ki te Maori. I huaina tana pukapuka ko te, 'Old Frontier', no te tau 1922 i tāia ai. Ko te mihinare tuatahi ki te noho ki Te Awamutu ko Te Ahiwera (Rev. B. T. Ashwell) i te tau 1839, engari ko te tangata ia nāna te Rongopai me ōna hua ātaahua i whakaū ki roto o Waipā ko Te Mokena (Rev. John page 76

Morgan). Ko tāna, ehara i te mea ko te kauwhau anake i te Rongopai engari ko te whakaako anō i a Ngāti Ruru, i a Ngāti Maniapoto ki te ahuwhenua. Me i kore nga mahi pai a Te Mokena i tukitukia e te whawhai i te tau 1863, ko ēnei iwi hei tauwira mo te mahi ahuwhenua ki ērā atu iwi Maori katoa.

'Ko ta Te Ahiwera i whakaako ai ko te taha wairua anake, otiia ko ta Te Mokena, i whānui tana titiro mo te āhua o tana mahi. I whakaakona e ia te Maori ki te ngaki i te whenua; i tiria e ia he rākau hua; i whakaakona te iwi ki te whakatupu i te witi, ā, ki te huri i te witi hei parāoa ki a rātou mira wai. Na runga i ana tohutohu i tana tauwira, ka aro nui nga iwi Maori o Te Awamutu, o Rangiaowhia, o Kihikihi, o Orākau, ki te ahuwhenua, ki te rui i te witi, ki te whakatupu rākau. I mua atu o te whawhai ki Waikato i mīharo rawa nga Pākehā i tae ki Waipā, i to rātou kitenga i te koraha e takoto ana nga pārae witi, nga māra taewa, kānga, ā, ko nga whare he mea ata whakarārangi mārire te tū i nga waharoa, me te taumarumaru iho anō o nga pātītī me nga āporo, kaore he kāinga i hapa i te mira wai, hei huri i te kai pukahu nei i te witi hei parāoa.'

Ko tētahi mahi nui a Te Mokena he rui i te whenua ki te karaihe, ki te koroa. Ko tana kuri tana hoa rui. I herea he pūtea ki te kakī o te kuri, ā, na kuri i whakangahorohoro nga purapura. I haere te rongo o te karaihe a Te Mokena ki te whenua katoa, i huaina ai ko 'te karaihe mihinare.'

I tuhituhi e Te Mokena ēnei kōrero. Nui atu te kaha o te whakatupu witi ki Waikato. I Rangiaowhia anake e 450 nga eka kua kapi i te witi, ā, i tīmatatia te whakatupu i te oti, i te pārei. He tokomaha o nga Maori kei te whakatupu rākau hua, ā, kua tini noa atu a rātou rākau, arā he pītiti, he āporo, he pea, he paramu, he kuini, he aramōna, he nui hoki te kupere. Kaore te putiputi i pīrangitia e nga Maori, e kī ana rātou kāhore he kai o te putiputi, he moumou taima te whakatupu putiputi. I te mea ka tū he mira wai hei huri parāoa ki ētahi o nga kāinga ka whai hoki tētahi atu kāinga kia tū he mira wai māna. Ka tauwhainga te āhua, ā, nawai rā, ka kapi te whenua i te mira. Ko te utu o te mira $300 tae atu ki te $600. I utaina te parāoa ki te waka, ka heke nga waka i te awa o Waikato ki Waiuku, i Waiuku ki Manukau. I eke te utu o te witi o Rangiaowhia, i hōkona ki ākarana ki te $600 i te tau. He moni tino nui tērā i ērā rā. I te wā o te keri kaura ki Kareponia (Amerika) ki Wikitōria (Ahiterēiria), i te tau 1849 tae atu ki te tau 1852, i tae nga page 77

parāoa a nga Maori o Waipā ki Hana Paraniko (Amerika) ki Merepana hoki.

I te tau 1859 ka tae a Dr Ferdinand von Hochstetter ki Te Awamutu. I pikitia e ia a Kakepuku; no tana ekanga ki te tihi, ka puta i a ia ēnei kupu:

'Pēnā tonu me te mapi te takoto o nga whenua mōmona o Rangiaowhia, o ōtawhao; i oti katoa te mahi. Kotahi tekau nga roto ririki i taua e au i te raorao. E toru nga tihi whare karakia i kōkiri ake i roto o nga pātītī, o nga āporo. I whakamīharo au i taku kitenga i tēnei āhuatanga i te tuawhenua noa atu o Niu Tireni.'

Ko te āhua tēnei o Waipā i nga rā o Te Mokena i mua atu o te whawhai. Kāhore au i te hiahia kia nui rawa aku kupu mo te whawhai. I uru a Ngāti Maniapoto ki te whawhai i Taranaki, ā, he nui o ēnei iwi i mate. I te mea kei te ohooho tonu te kiri o te tangata, ka puta he raruraru i waenganui i te Kāwanatanga me Waikato. I hanga e te Kāwanatanga he rori ki roto o Waikato. No ēnei rā ka noho a Te Koohi ki Te Awamutu, ka tīmatatia e ia tana nūpepa, 'Te Pihoihoi Mokemoke', hei hoa tautohe ki ta Patara Te Tuhi pepa, ki 'Te Hokioi'. I tukitukia e nga Maori te whare tā o 'Te Pihoihoi Mokemoke', i peia hoki a Te Koohi. Ko te murunga tēnei o te ahi. I mate te Maori engari i kitea te tino toa o te Maori. I kitea ai te tino toa o te Maori, i kitea ki te riri ki Orākau, i aranga ai te ingoa o Rewi Maniapoto. Ko te whakaahua ātaahua i mātakitaki mai rā a Hockstetter i te tihi o Kakepuku, i tino paruparutia, i takakinotia e te whawhai. I murua e te Kāwanatanga te whenua, i tukua hei kāinga mo nga hoia. Kua riro katoa tēnei whenua ātaahua, i uhia nei e Te Mokena rātou ko ōna iwi Maori, ki te witi, ki te rākau, ki te kānga, ki te taewa, ae kua riro katoa i te ringa kaha o te Pākehā. Kua ara nga taone nunui o te Pākehā, kei te rerewe, tēnā ia ko nga iwi Maori, ko te iwi kāinga kua memeha, kua raungaiti.

Na tēnei whawhai ka momotu kē nga iwi o Waikato i te Kāwanatanga, i te Pākehā, ā, i te Hāhi, notemea no te Pākehā te Kāwanatanga, no te Pākehā hoki te Hāhi. Ko wai oti e kore e mamae? Kua tino mārena ināianei ko te Kāwanatanga i hē i te whawhai ki Waikato, he hua nei hoki no te whawhai ki Waitara i te tau 1860. Ko wai, ko wai oti e kore e mamae?

Kaore pea he tamaiti o Waikato hei tangi i nga papa whare o ōna tīpuna, me Oriwa Korimete i tangi rā ki nga papa whare o tōna iwi i page 78

memeha. Inā na te tangi māna;

Sweet Waipā! Parent of the blissful hour
Thy glades forlorn confess the tyrant power
Here as I take my solitary rounds
Amidst thy tangling walks and ruined grounds
And many a year elapsed return to view
Where once the cottage stood the hawthorn grew
Remembrance wakes with all her busy train
Swells at my breast and turns the past to pain'
'Waipā ātaahua! Matua o te hari nui
Ma ōu waerenga takoto noa e whakaatu
te mana o te ringa kaha
Inā rā au e tirotiro noa nei, he mea mahue
I nga ara ururua, i nga māra kua tukia
A, he maha tau, ka hoki mai nei
Kia kite i te papa o te whare, me nga rākau
Oho ana te ngākau, powhiwhi noa
Hotu ana te manawa, mamae ana
Inā hoki whakamuri te mahara.'

Na Reweti T Kohere

Rangiata

East Cape

He whakamārama tuatahi: Ferdinand von Hockstetter: He tangata mātau no Ahitiria, he mārama i tōna ingoa hoki, he nui te toto Tiamani i a ia. He minita tōna matua, ā, i ako hoki ia hei minita. I whiwhi ia ki te tohu Doctor of Philosophy. No muri mai, ka ako i te āhua o te hanga o te whenua arā i te geology. No te tau 1857 ko ia tētahi o nga tāngata tohunga i haere mai ki Niu Tireni i runga i te kaipuke ko te Novaro te ingoa. I ū rātou ki ākarana. I tonoa ia e te Kāwanatanga ki te kimi i nga wāhi waro, ki te titiro i te āhua o te whenua. E waru marama rātou ko ōna hoa i haere ai i te mata o te whenua. No tēnei wā ka tae ia ki Waikato, ka pikitia e ia a Kakepuku, i mārama ai tana mātakitaki i nga raorao o Waipā. I haeretia anō e ia te Waipounamu ā, nāna te awa hukapapa i Waiho i tapa ki te ingoa o tana kīngi arā Francis Joseph Glacier. Tokorua nga Maori i mauria e ia ki Iūropi, ā, tae rawa ki Rānana. Nāna anō ēnei Maori i whakahoki mai ki Niu Tireni me ta rāua perehi pukapuka o aua tinihanga i kite ai i Niu Tireni. E $525 te moni i utua e te Kāwanatanga o Niu Tireni mo tana pukapuka. No Hūrae 1884 ia ka mate. Ko tētahi ōna hoa hūrapa whenua ko Von Haast, he tiamana anō engari no Niu Tireni tēnei page 79

tangata. Ko tētahi tangata rongonui anō o Ahitiria i tae mai ki Niu Tireni nei hūrapa ai ko Diffenbach. Tokotoru ēnei tāngata he toto Tiamani katoa, ā, ahakoa he hūrapa whenua ta rātou mahi, kore rawa i whāwhā ki nga whenua o te Maori i te wā e wātea ana te whenua. Rerekē te Ingarihi kāhore i aro ake ki nga mahi mātauranga, ko to rātou tino hiahia he apo whenua. Na te Ingarihi i muru a Waipā me te nui o te whenua. Reweti T Kohere

He whakamārama tuarua: Kaore ēnei kōrero i uru atu ki nga nupepa Maori. Na Reweti tonu i tuhi.—Nga Etita

He Kupu Tāpiri

Kua tuhituhia noatia atu e au ēnei kōrero, na konei me apiti atu ēnei. I whakaae te Kāwanatanga he hē te murunga i nga whenua o Waikato. Kotahi anō ta te Harawira kōrero na ētahi Pākehā o ākarana i whakaoho te riri ki Waikato, hei take e murua ai nga whenua. Na te Kāwanatanga Reipa i whakatau mo nga tau tuatahi kia $6000 i te tau he utunga na te Kāwanatanga ki Waikato, hei muri atu e $5000 i te tau mo ake tonu atu. Ka kitea te kino o te kōhuru o te Pākehā i te Maori i murua tonutia ko nga kāinga noho. Ko te kāinga o Te Puea i huaina nei e ia ko Tūrangawaewae, he mea hoko mai nāna i te Pākehā, 10 nga eka, he whenua tūmatakuru. Koiana i nui ai te aroha o te tangata, Maori, Pākehā ki a Te Puea. Reweti T Kohere