Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 18 — O Le Lagi Ma Mea O I Le Lagi

page 152

MATAUPU 18
O Le Lagi Ma Mea O I Le Lagi

E talitonu tagata Samoa faapea o le lagi na palasi ma solofa i se tasi aso ma taomia ai tagata uma, ona fetolofi lea ma sosolo i le eleele e pei lava o meaola pito maulalo i mea na fai. Na mavae ia aso ona tutupu ai lea o laau e i ai le masoā ma le veve ma laau faapena ma latou tetee le lagi i luga ma faaioga ai le mea o Teegalagi. A e ui lava i lena e le mafai ona tutusa‘o ia tagata, e taia o latou tumua‘i i le lagi; fa‘i foi o lena a e matua vevela tele ia le mea. Sa ui ane se fafine ma vai sa alu e utuvai i le tasi aso, ona fai atu lea o se tamaloa ia te ia ia aumai ia te ia se‘i inu a mole o ia i le fiainu, a e o le a na teena i luga le lagi ia matua maualuga lava ia le toe papa‘i i ai se ulu o se tasi. Fai mai le fafine i le tamaloa, “tetee muamua ia le lagi ona faato‘a avatu ai lea o ni ou vai.” Ona tu ai lea o le tamaloa ua uuna‘i i luga le lagi i ona tauau ma fai atu i le fafine po ua lea, a e fai atu le fafine e le‘i taitai lava; o lea na ia matua tulei ai i luga le lagi ma ua alu mamao ai i luga. Ua mamao i luga le lagi ona avatu ai lea e le fafine ia vai ma le tamaloa. A e faapea le tasi tala o le sau‘aitagata e igoa ia Tiitii na na tulei i luga ia le lagi. E iloga lelei le mea na tu ai o ia i luga o le papa; pe tusa o le ono futu le uumi o tulagavae.

2.

E ta‘u mai e uputuu faapea o aso la anamua sa feuua‘i ai ia tagata ola ma le lagi. Ai lava na fatu nei tala i le manatu e fepiita‘i faatasi ia le lagi ma le lalolagi i tafatafa‘ilagi. Na manatu latou e malolo ia le itu lea ma fesilia‘i ai foi ia le lalolagi i le lagi; o le mea lea o se malaga e sii page 153 mamao i isi motu e faapea le taofi ua sii atu i nisi vaega o le lagi. Ina ua oo mai ia tagata papalagi sa manatu ia tagata Samoa e o mai ia tagata ma o latou vaa mai le lagi. E oo mai i le aso e taua ia tagata papa‘e o papalagi, aua e tusa na papa mai le lagi.

A e fia maua mo mafaufauga ia ni mea faitino ma le mautu e faavae ai ia manatu. Ona o lea e mafua ai ia le mau uputuu e faaali ai ia ala eseese na uia e tagata i lo latou femalagaa‘i i luga o le lagi faapea ma lo latou o ifo mai le lagi. E faapea le tasi tala, o se laau mafala sa tu e oo lona tumutumu i le lagi. A o se tasi tala e fai mai o se asu faaniutu sa fe‘a‘ei ai tagata i le lagi. O se isi tala o le laau lea pe onosefulu futu lona umi. E taua le isi laau sa fai ma apefa‘i, ma e faasolosolo ai ia manu taufeu i vaega eseese o le laau; e to‘aitiiti lava ia tagata e sao mai i ia faalavelave. Muamua lava ia le vaega e tumu i manufetolofi ma mogamoga, ona sosoo lea ma le vaega e tumu i loi; sosoo lea ma le vaega e ufitia e loipoto uogo; i tua atu o lena e faufausasaga ai ia atualoa. E sosola mai ai lava tagata mai le vaaiga lena, ma e foi mai i le laueleele. A uma atu ia le vaega o atualoa ona oo atu ai lea i nisi lala e le o i ai ni mea. O lala ia e tautau ai ia tagata ma faatalitali matagi lelei e feula ai latou i le lagi.

3.

Sa talaina foi ia ni tala ofoofogia e uiga i le la e ui lava ina e le matua faigofie ona tatou talitonu i ai. Na mamafa le isi fafine e igoa ia Magamagai i le isi aso ona o le tilotilo i le la a o oso a‘e i le taeao. Na fanau o le tama na faaigoa ia Alo o le La. Na fai ava ia Alo o le La ona fai atu ai lea o ia i lona tina, “Sena e, a faapefea ea sa‘u meaalofa i lo‘u to‘alua? O lenei o le a oo mai le saga o le fafine a e faaleai sa‘u mea e faafesuia‘i.” Ona tuli ai lea e Magamagai lana tama o Aloolela i lona tama. Na alu le tama ma le fuefue tele na ia saunia mai le togavao e fai ma ana sele; ona a‘e ai lea o ia i se laau ma sele ai le la. Ona ta‘u atu ai lea o lana feau i le la. Sa fesili mai le la page 154 po o le a le mea e mana‘o ai o ia pe o le malaia pe o manu. A e tali atu le tama, o “manu”. Na mavae lea ona toe sau ai lea o le tama ma lona oso e saisai mai i le ato.

A ua i ai foi le isi tala Samoa e fai i le tama o Maui le avekariota a le La. Na le malilie ia Maui ma lona tina ona o le saosaoa o le malaga a le la, e faigata ona uma se feau a e maise le faalalaina o a la ietoga ma iesina. Fai mai e na ona oso a‘e le la, pulou tonu i luga ma goto faavave. Ona a‘e ai lea o Maui i le isi taeao po ma lana sele ma sele ai le la a o faatoa ala a‘e o ia i tafatafailagi i Sasa‘e. Na fiu le la i autafiti a e le mafai ona sola ese mai le matasele a Maui. Na fefe le la ina ne‘i fai fai te‘i ua mole, o lea na ia valaau mai ai ia Maui, “Se Maui ta fia ola, ta‘u mai po o le a le mea e te mana‘o ai. So o se mea e te fai mai ai o le a avatu lava.” Ona fai atu ai lea o Maui i le la, “Aua e te toe soona alu televave, e le mafai se feau ia te oe i lou faasaosaoa i sisifo.” A e tauapata solo le la ua toetoe lava a mole i le sele a Maui, ona toe fai mai lea o ia, “Ia ua lelei o le a ou le toe alu televave i aso o totoe o lo‘u olaga. A ia e alofa ma tuu mai ta ita.” Ona tuu ai lea e Maui lana sele a e faasola le la; e alu le la ma ua tausi lava si alii i lana upu ia Maui.

E avea le la ma le e vaaia ia le gasolo o itula. E vaevaea ia le po i vaega e tolu … valuapo, o le vivini muamua o moa ma le vivini faalausosoo o moa. Ona sau ai lea o le la. E i ai le oso a‘e o le la, o le tutonu o le la, o le tusipa o le la, ma le taugagaifo o le la, faapea ma le goto o le la. E manatu latou e malaga le la i lalo o le sami mai le itu i Sisifo ma maulu i lalo o le vasa tele e manu a‘e i le itulagi i sasa‘e i le isi taeao. E mata‘utia tele ia le fenunua‘i ma le vevela e vilia ai le suasami a o faimalaga le la i le itu i sasa‘e. O lea e avea ma fetuu tele ia le faapea o se tasi, ia goto se isi i le vasa ma ia sosopo ai le la aasa i ona luga.

O TAULAGA I TAGATA: E taua nei mea i uputuu mai anamua. E taua i ia tala le nuu o Papatea i le atusasa‘e page 155 e matua niuali i ana taulaga i tagata, e lafo i luma o le la. A ala a‘e le la e valaau mai o ia i sana mea‘ai, ma e faapena foi ona valaau pe a oo ina goto. Sa fai pea lea masani mo aso e valugafulu ona faasolo to‘aitiiti ai lea o le motu ma ua tauau ina leai ni tagata. A o le tama‘ita‘i o Ui ma lona tuagane o Luamaa na la iloa atu ma sosola ai i Manu‘a, a e paga le ulua o sala a lea foi motu i le la. E fia maua ia aiga uma lava seia soo ona toe alu ai foi lea o le faalua. E faata‘oto le tagata i luga o le laupaoga, ona sau ai lea o le la ma faaumatia. Na oo i le aso o Ui ma Luamaa; a o le tuafafine o Luamaa na oso lona alofa ia Luamaa ona fai atu ai lea o ia ia avatu muamua o ia e fai ai le ava o le la, a e tuu ia lona tuagane o Luamaa. Ona taoto ai lea o ia i lalo ma valaau i le la, “Se ua matua e faasaua tele na‘ua. Ia sau ina ai a‘u o le a uma le nuu nei ona e aina. “Na vaai mai le la i le tama‘ita‘i o Ui ma oso lona fia fai ava ia te ia, ona sui ai lea o lona fia ‘ai a ua fia fai ava o ia. Na uma ai iina le sala a le nuu e osi i le la, a ua fai ia Ui ma ava a le la. A e faapea le isi tala o Ui o le afafine o Tui Manu‘a, na tuu atu i le la e fai ma taulaga. Na talu mai ai ua magalo ia le sala a le nuu, na fai o ia ma faaola o le nuu.

4.

O nisi o paneta e iloa e le atunuu. E ta‘ua mea uma o i le lagi o fetu se‘i vagana ia le la ma le masina. O venusi e faaigoa o le fetuao po o le fetuafiafi. O Maresi e igoa o Matamemea; o le faaputuga fetu e ta‘ua o le auso teine e to‘afitu e iloa i le faaSamoa o le Lii po o le Matalii. O le fusi o Oraione e taua o le Amoga. O le faaputuga fetu e masani ona taua e papalagi o le milky way e igoa lea i Samoa o le Aniva, po o le Aolelo, po o le Aoto‘a. O fetu e felelei solo, e pauu mai i nisi paneta i le vanimonimo (meteors) e taua e i latou o fetu ati afi. A o nisi paneta e iloa o malaga i le lagi ma si‘usi‘u uumi e taua o pusaloa, aua e pei o ni asu uumi.

E tele tala tau uputuu a Samoa i le masina pei foi o isi page 156 vaega o le lalolagi. E i ai le tala o le asiasiga a ni tagata se to‘alua na alu i le masina, o le igoa o le tasi o Punifaga a o le isi Tafaliu. Na a‘e le isi i se laau ma oo ai i le masina a o le tasi sa alu i le asuasu faaniutu. Ua tatou faalogo foi i le tala ia Sina ma lana tama, fai mai ua leva ona i ai i le masina. Fai mai le tala sa le iloga le mea e ta i ai ona lima i le sasaga o ana u‘a e fai ai lona ofu. O aso tonu ia o lo o vevela le oge i le nuu. Na oso a‘e le masina, ona vaai atu lea o Sina ma na manatua ai foliga o se ‘ulu; o lea na ia pupula atu ai i le masina ma faapea, “Se, o le a e nofo mai iina a e le se‘i aumai oe e ai a‘e e si a‘u tama a mole i le fia‘ai.” A o le masina na ‘a‘asa tu lona ita i le faalemigao a Sina ia te ia ma lona mana‘o. Na sau le masina i lalo ia Sina e le ina ia ‘aina o ia a e ua ave ia Sina ma si ana tama. Na aveola ai foi ma le sa‘afa atoa ma le upeti i le masina. O lea a oo ina atoa le masina ma ua tepa i ai ia Samoa valevale ona latou faasolo ai lea ona matau ia foliga o Sina ma si ana tama faapea ia le upeti, e tusa o le tala.

E fai ia le masina ma le e vaaia ia le gasolo o tausaga. E vaevaea ia le tausaga i masina malama e sefululua, ma e iloa i masina ta‘itasi i o latou igoa, i le atunuu atoa. A e ua i ai foi ia ni eseesega itiiti e iloa i nisi tu, e i ai ia se atua e tapua‘ia i lea va i tausaga. E faapea le tala i aso anamua sa masani ona faaigoa ia masina i igoa o atua sa tapua‘ia i ia lava aso. A e o atunuu faapenei e le i ai ni a latou mataugafetu mautu, o lea e matele ai ina fefaatataua‘i a latou matauga ma e oo mai i nei aso e tutusa lava.

IANUARI sa faaigoa o Utuvamua aua e amata ai ia eliga ufivao, e le‘i matua ia faatoaga ufi toto i aso ia.

2.

E faapea le taofi o nisi o le pogai o Utuvamua o le uso tama o Utuvamua ma Utuvamuli na sosola mai i le lalolagi mai le taua tele sa faia i le lagi. O lea na latou o mai ma aumai ai le tau matagi ma le timu.

3.

O le faamatalaga lona tolu e faapea o le uso e to‘alua page 157 o Utuvamua ma Utuvamuli, na sosola i le lagi mai le lalolagi i le taua. Na tele tagata na fasia ma liu mauga ai i vanu. Na iloa atu e tama ia le mea ua tupu ona fetagisi ai lea ma le tagitu‘i; o le faanoanoa tele o tama na ala ai ia le matagi ma le timuga o aso e pa‘utonu ia Ianuari.

4.

E ta‘ua foi le masina lea ia Atuatele, aua o le masina lea e tapua‘i ai tagata i le atua lea. E taua foi le masina lea i nisi nuu o Tagaloatele, ona o le ala lava e tasi.

FEPUARI: E taua lea masina o Toeutuva, aua e toe eli ai ia to ufi i ia aso. E taua foi faapea o le masina lea e toe tasua ai i luga ia matagi ina ia afa. O le isi foi igoa o le masina lenei o Atuaiti, aua e tapua‘ia ai ia atua laiti i le va i tausaga lea.

MATII ua taua o Faaafu ona o le va i taimi lea e afu ai ufi faapea foi ma isi laau. O le tasi foi igoa o le masina lenei o Taafuna ona o le atua e taa faasauatoa i le nuu uma i aso ia. E taua foi le masina lea o Atuaiti aua e tapuai ai tagata i atua fale ina ia faamanuia mai i le aiga, ina ia faamamao ia fevaevaea‘iga o aiga faapea taua.

APERILA: E taua o Lo aua e a‘e ai le i‘a lea. E taua foi o Fanoga ia le masina lenei a e maise lava i le atusasa‘e.

ME: E taua o Aununu aua e manunu ai au o ufi. E taofi nisi e ta‘u faapea ona o saualii e tataa ai i le nuu i aso ia. E oo foi i i‘a o le tai e talitonu tagata e ulu ai saualii nei ma e matua feai tele ia i‘a i le va i tausaga lea. E iloga lenei masina i lona le lelei mo le soifuaga aua e sui ai le tau mai le tau susu i le tau mamago, o lea foi e faatetele ai ia le talitonu i mea faasaualii.

2.

E taua foi le masina lea o Sina ona e tapua‘ia ai Sina.

IUNI: E igoa ia Oloamanu, na faaigoa faapea ona o le malie o pesega a manu e fai i vaitausaga ia i luga o mea‘ai e tele. E tele fualaau i fuga o laau e i ai le gatae ma isi page 158 lava laau e i le aiga lea. E tosina e fualaau mumu o ia laau ia segavao, segamauu ma isi lava manu lele pese malie.

IULAI e taua o Palolomua. O le masina muamua lenei o le tauga o vaipalolo, e pei o isi vaega e taua o vaito‘elau. O le palolo o se anufe le laumaua lea e mapuna mai le iliti tai i lalo o aau mo ni aso se tolu i le tausaga atoa. E fai ma vaisu o tagata o le atunuu ia lenei figota, ona o lona tofolelei atoa ma le seasea ona maua. A tuai ona oso ia le kuata mulimuli o le masina malama ia Oketopa, ona ta ai lea o palolo i le aso e vaaia ai le kuata lea faapea ma isi aso e lua e sosoo ai. Afai a e vaaia vave ia le kuata mulimuli o le masina malama ia Oketopa ona faato‘a ta ai lea o palolo i le kuata mulimuli o le masina malama ia Novema. O le aso muamua lava po o le aso lona lua e pito tele ai palolo.

AOKUSO: E taua o Palolomuli. E na o le afa itula e tumau ai le palolo i le sami ina ua a‘e mai le ilititai, a o le‘i oso le la. E mou atu ma le toe iloa pe a oso le la.

SETEMA: E taua le masina lea o Mulifa, o lona uiga o le muli o tiapula. E vevela le la i ia aso ma e toe ai na o sina mea itiiti o le tiapula i luga o le eleele.

2.

O le i‘uga foi lenei o le tau e a‘e ai le i‘a e igoa o le Fa. O le tasi foi lea faamatalaga e fai i le masina lenei.

OKETOPA: E taua o Lotuaga. E mafua ona o le vaitausaga lea e tapua‘i ai tagata ia timu tele.

NOVEMA: E taua le masina lenei o Taumafamua aua e tele le mau i aso ia. E faia tausamiga o palolo ma tausamiga o maunu. E faia ia i maota o alii taua o le nuu.

TESEMA: E faaigoa le masina lea ia Toetaumafa, aua e amata iinei le ape o mea tausami. E faaleai ni mea‘ai seia oo ina le toe maua se mea e tasi talu ai ia matagi ma asiosio e i le masina lea