Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 14 — O Paopao Ma Le Faaagatai

page 128

MATAUPU 14
O Paopao Ma Le Faaagatai

E aliali mai foi lo latou atamai i o latou paopao; e sosoo ia le maota po o le laoa lavafai ma le paopao e meina‘i e le agaiotupu limase‘e. E tusa o le sefululima futu ia le umi o le paopao. E pau i tufuga alualu ma le maoa‘e ia sauniga o se ituaiga vaa e fau i lauvaa e le tasi a e lasi ia laufono e fesaua‘i mai le ta‘ele aga‘i i luga. E le to‘atele ia ni tagata latou te mafai ona faia lea galuega. A e ui foi i tufuga e le lautufuga foi aua e faapitoa le faiva i se to‘aitiiti lava. E saunia le ta‘ele i se laau e tasi pe atoa ia le lua sefululima po o le limasefulu futu ia le umi faatatau lava i le umi o le vaa e mana‘omia. E le faataatitia laufono, o le tasi i luga o le tasi; peita‘i e su‘ia faatasi itu o laufono i afa. E le ta‘ilia faagatasi ia laufono; e soosoo faatatau i le umi ma le lautele o fasi laupapa e maua. E leai se fua e na te togiina faatasi ia laupapa ina ia tutusa lo latou uumi ma le lautetele; so o se laupapa e mafai ona maua mai i matau-sogisogi o e tuu laau, e faamaumau lelei faatasi; ma, pulutia i pulu‘ulu ina ia malu le vaa atoa. Sa saunia ia faapapale laiti i itu i totonu o laufono latalata i pito. E mafiafia lava ia pito nei pe faaluaina le mafiafia o le laufono. E vilia ia ni pu i faapapale faatatau mo afa e fafau ai laufono mai le itu i totonu. E le aliali i fafo ia afa‘afaga; e lamolemole uma ia fafo ma e se‘iloga e matua tilotilo i ai ona iloa lea o sooga. E i ai ia nofoa, ma laau ma oa e mautu ai le vaa atoa. E ufitia ia le taumua ma le taumuli i laupapa; e teu ia le tele o meafagota i puoso. E i ai ia le nofoa i le taumua e saunia mo le alii, ma e masani ona vaaia ia alii o saofafa‘i i luga o le nofoa lea a o taualo le au folau.

page 129

Ai lava e tusa ia le lautele o se paopao ma le sefuluvalu, po o le tolusefulu inisi; o le umi pe sefululima i le limasefulu futu. A e le mafai ona palepalea ia le vaa pe a aunoa ma le ama. E sese ia le to‘atele latou te tusia ma lolomi ia ata o tagata Samoa o lo o taualo o latou paopao i ala e masani ai papalagi, o le u lea o latou tua i le mea e alu aga‘i i ai le vaa. E le faapea ia le aloga o le paopao po o le alia Samoa. E faasasaga tagata alovaa i le mea e aga‘i i ai le vaa, ma fe‘eli ai a latou foe. E tusa o le fa ia futu le umi o le foe e tasi. E i ai foi se la mo le paopao. E aoga tele ia le la pe a oo i aso savili. E faatafatolu ia le la, ma e faia i falafala. A faatu le la e u i luga ia le pito lautele o le la. A o nei aso, ua amata ona tauau atu ia la fala, ua suia e la ‘ie papalagi.

Sa masani ona fau alia e tagata Samoa e pei lava o tagata Fiti i le lua pe tolu tupulaga ua mavae. O aso nei ua taufaautulefao alia ma e seasea ona iloa se vaa e tele atu i lo le fu‘efua po o le sauatoa. E i ai foi ia uiuiga faapea ma vaaalo e mafai ona tauaveina tagata e sefululima e oo lava i le luafulu. E le o toe mamao ia aso e amata ai ona faa‘oa‘o tufuga Samoa i faiga fautasi po o tulula. E ma‘eu le mananaia o ia taumafaiga; o nisi vaa e taumua lua. E maua le limasefulu futu ia le uumi o ia vaa ma e tau‘avea le selau tagata. E le maua se fao e tasi i ia fausaga; mai le taumua e oo i le taumuli. E fausia mea uma faatatau i la latou tu tuai sa masani ai. E faaaoga ‘afa. E moni e le mata ‘aulelei ia ‘afa a e i ai ia le mea e viia ai ona e le ‘elea. E anagata foi. A lelei le faufauga o le vaa po o le paopao ai lava e tusa ma le sefulu po o le luasefulu tausaga o faaaoga.

E le valia o latou paopao a e teuteua i atigipule e tuutuusolo i le taumua ma le taumuli faapea ma le ama. O nisi vaa e ta se faatagata o se tagata, se ta‘ifau, se manulele po o se isi lava mea faapena i le taumua. O ia mea sa avea ma faailoga o atua o le nuu po o le itumalo, e o latou le paopao. E i ai foi i le vaa o le alii sili ia ni page 130 foafoa e faailoa atu ai le oo atu o le sa o le alii i lona nuu po o se isi foi nuu; i le ma lea e saunia foi e ilia pe a ui atu le vaa i gatai o nuu. E tuufesili ia tagata po o ai e ona le uiuiga o i gatai. O le naunau ina ia iloa atu ma ia iloa mai e matua ua‘i i ai ia loto o tagata i Polenisia e pei foi o isi vaega o le lalolagi. A latalata atu ia le uiuiga o alii i se nuu taua po o le taunuuga foi o le malaga, e ilia e le tagata ia le foafoa e faailoa ai i uta. E teu ia foe a le ‘auvaa ina ua tuta i le apitagalu ona alu ai lea o le tuli ususu.

Na faaigoa e le Tautai Farani e igoa ia Poukenivili ia tagata Samoa o TAGATAFOLAU po o TAUTAI; na uuna‘ia o ia i lea manatu talu ai lana vaai i tagata o le atunuu o feuuna‘i ma le matapoto i le faaagatai. E le taumate o le a vave ona oo i le manatu o so o se tasi e le masani ma le atunuu faapea ai lava ia tagata Samoa e avea ma e lauiloa i tautai femalaga‘i i Polenisia atoa.