Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1896-1899

Taite, te 24 o Hepetema, 1896

Taite, te 24 o Hepetema, 1896.

No te hawhe-paahi i te rua karaka ka noho te Tumuaki ki runga ki tona nohoanga.

Ka mutu te karakia.

Ka whakahaerea ko etahi Pire me etahi atu mea, ka tae ki te—

Pire Rahui I Te Takiwa O Te Urewera.

Ko Timi Kara (Hon. Mr. Carroll).—E te Pika, i te takotoranga o tenei Pire ki te aroaro o tenei Whare i mua page 79ake nei, i whakaae te Whare kia tukuna atu te Pire ki te Komiti mo nga Mea Maori kia whiriwhiria e taua Komiti. Ko tenei, kua tae te Pire nei ki te aroaro o taua Komiti, a kua ata whiriwhiria e taua hunga nga tekiona katoa o te Pire. Kua whakaurua etahi rarangi hou ki roto ki te Pire e taua Komiti, a kua pai ake te ahua o te Pire i tona ahua o te tuatahi. Ko te aronga o tenei Pire he whakatuturu i tetahi rahui ki to wahi o te koroni e mohiotia nei ko te takiwa o Te Urewera. E ono rau e rima tekau mano nga eka e ekengia ana e tenei Pire. Kua oti nga ruri teihana o taua whenua, a kua kitea e hara i te whenua pai hei whakanohonoho ki te tangata, penei me etahi atu wahi o te koroni nei. Ko taua whenua he maunga anake tona nuinga, a e hara i te oneone momona rawa. Otira ahakoa kaore i tino momona tona oneone tenei ano ona rawenga, ara, he whenua ataahua; he whenua ia tera e matakitakitia e nga manuhiri e whiti mai ana ki tenei motu; a he wahi pai hoki hei kainga tuturu mo te iwi Maori, hei nohanga mo ratou i runga i o te Maori tikanga o mua. Ki reira a ratou mahinga kai, tenei whanau me tana piihi paku, i nga taha o nga awa. Ka maha nga whakatupuranga e nohoia ana taua whenua e te iwi o Tuhoe; a, i te mea hoki e hara i te whenua e pai ana mo te roherohe hei paamu, hei whakanohonoho ranei ki te tangata, na reira a Tuhoe i tino hiahia ai kia rahuitia taua wkenua hei kainga tuturu mo ratou me te iwi Maori. E te Pika, i runga i nga hiahia o Tuhoe, whakaae ana te Kawanatanga ki te hurihuri i a ratou putake i whakatakoto ai ki to matou aroaro, a ko te Pire e takoto nei i roto i te Whare nei te otinga o ta te Kawanatanga. Kia taea ai te whakatutuki o nga kupu i whakaaetia i waenganui i a Tuhoe raua ko te Kawanatanga me paahi e tatou tetahi ture, a koia tenei ko te Pire nei. Ko te mea tuatahi hei mahi ma te Pire nei, ina paahitia e tatou, he whakatau i nga tangata mo ratou te whenua, a he hoatu ki a ratou i etahi tiwhikete mo o ratou whenua; a e taea ai tera me whakatu he kooti hei kimi a hei whakatau i nga tangata mo roto i nga tiwhikete. Otira, kia rite ai ki ta nga Maori i hiahia ai, tera e whakaturia tetahi kooti motuhake mo taua takiwa, ara, kia tokowhitu nga Komihana. Tokorua o aua Komihana ka whiriwhiria i te iwi Pakeha; tokorima hei te iwi o Tuhoe, ara, me kowhiri mai i roto i nga tangata nona te whenua. He mea ata whakaaro ano i penei ai te ahua o te kooti mana e whakatau nga whenua o Tuhoe a i rukea ai te Kooti Whenua Maori, notemea hoki kaore kau he paanga o te iwi Pakeha ki runga ki aua whenua, a ko te kimihanga me te whakataunga i nga tangata mo aua whenua me haere i runga i nga ritenga me nga tikanga Maori, a waihoki, na reira ka whakaritea i roto i te Pire nei me tangata Maori te nuinga o nga Komihana, notemea kaore kau he tangata i tua atu i te Maori e rite ki tona te matau ki te tohutohu mai i nga tikanga e pa ana ki nga whenua Maori. Na, ko tetahi, kua kite tatou i te huhua noa iho o nga raruraru kua pa ki nga whenua Maori i tipu ake i te Kooti Whenua Maori me ana whakahaere, na reira, koia tenei etahi o nga take i rukea ai taua Kooti i roto i te Pire nei, a i whakaturia ai tetahi atu kooti mana e whakatau nga whenua o roto o te rohe o Tuhoe, ka rahuitia nei e te Pire nei. Na, kia tau nga rohe o nga wawahanga, o roto i te rohepotae o Tuhoe, ki ia hapu ki ia hapu, hei reira ka tahuri nga Komihana ki te whakatau i nga tangata mo ia wahanga, a ki te whakanohonoho i nga ingoa o i ia whanau o i ia whanau ki roto ki nga ota me nga tiwhikete. Kia mutu tera mahi, me tahuri nga Komihana ki te kimi a ki te whakatau i nga hea o ia whanau o ia whanau i roto i nga poraka, a muri iho i tera me whakatau nga hea o ia tangata o ia tangata i roto i ia whanau. Ka hoatu e te Pire he mana ki nga Komihana e ahei ai ratoa ki te whakatu Komiti mo ia poraka, a ma aua Komiti e whakahaere nga mahi me nga raruraru e tupu ake ana i roto i ia poraka whenua, me ia hapu me ia whanau, ara, nga mea e pa ana ki te whenua. Kia tau nga tangata mo ia poraka mo ia poraka, hei reira ka riro ma nga tangata o ia poraka e whakatu nga Komiti Poraka hei whakahaere i ia poraka. Na kia tu nga Komiti Poraka, hei reira ka kowhiria mai i roto i ia page 80Komiti Poraka kia kotahi te tangata, a ko aua tangata i kowhiria mai ra hei Komiti Nui mo te Iwi o Tuhoe, a ka tukua atu ki taua Komiti Nui etahi mana e taea ai e ratou te whakahaere nga raruraru nunui e pa ana ki nga whenua katoa o roto i te Rohepotae o Tuhoe. Ko nga whenua e tika ana kia tangohia mo nga rori, kua whakaaetia era e Tuhoe. Tenei hoki kua whakaaetia kia 400 eka e riro i a te Kuini hei turanga whare manuhiri a mo etahi atu mahi. Ko te hoko ko te reti me te mokete i te whenua ki nga Pakeha noa kua tino araia e tenei Pire, kia kore ai aua tu mahi e uru atu ki te takiwa o Tuhoe.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a Timi Kara, me titiro i nga pukapuka reo Pakeha o te Paremete.

Ka mutu ta Timi Kara, ka tu ake ko Kapene Rahera, he whakahe tana i te Pire me nga mahi katoa a te Pirimia raua ko Timi Kara i whakahaere ai mo Tuhoe.

Ko Te Tamihana (Mr. R. Thompson).—Katahi ano ahau ka ata titiro i nga korero o te Pire nei, a ki taku nei ka nui te uaua o tenei Pire, me te kimi o te whakaaro he aha te take i homai ai tenei Pire e te Kawanatanga kia mahia e tatou. Otira, ko nga ture katoa kua mahia e tenei Kawanatanga mo te taha Maori ka nui te pakeke ki te titiro a nga tangata mohio ki nga tikanga Maori. Ka maha enei tau e whakauru ana tenei Kawanatanga i ana Pire mo te taha Maori, a te mutunga iho tera e murua nga whenua o nga Maori a ka waiho ratou hei rawakore. Ko tenei Pire he mea puta ohorere mai ki te Whare, a ko tona tino tikanga e hoatu ana i tetahi mana motuhake mo tetahi wahanga o te iwi Maori, Ko aua Maori ka ata wehea atu i nga Maori katoa o te motu nei, a ka tukuna atu ma ratou ano e whakahaere to ratou takiwa i raro i te mana o te Minita. A ko tetahi ko nga moni katoa e pau ana i runga i te whakahaerenga i taua takiwa ka riro ma te koroni e utu, ara, ma te iwi Pakeha raua ko te iwi Maori o waho atu i a Tuhoe e utu. Ki toku nei rongo e hara taua whenua i te wahi pai hei whakanohonohoanga ki te tangata.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a tenei mema honore, engari ko te aronga katoa o ana korero he whakahe i te Pire.

Ko Te Kanaera (Mr. Carnell).—E te Pika, kaore ahau i mea kia korero ahau mo tenei Pire, te take i tu ake ai abau na nga korero a te mema honore mo Marsden. Ki taku titiro, ko nga korero a taua mema honore he tautoko i nga Pakeha-Maori me nga mangohorowhenua, e hara tana i te korero e hapai ana i te taha Maori. Ki tana ka nui te mate o te iwi Maori. Ki taku ka nui te ora o te iwi Maori i naianei, pai atu i tona ahua o era atu tau kua pahure ake nei; heoi ano te mea kei te whakararuraru i te iwi Maori ko nga mahi whakakiki a nga hunga Pakeha e hiahia nei ki te apo i nga whenua katoa o te Maori. Ko te iwi o Tuhoe he iwi tutu i mua, a kaore ratou e pai kia puta mai ratoa ki waho a kia whakauruuru ratou ki te iwi Pakeha; a ko te hiahia o tenei Kawanatanga he tuku atu i etahi tikaoga e ahei ai aua Maori ki te whakahaere i to ratoa takiwa i runga i a ratou nei huarahi i pai ai. Ki taku nei rongo e hara te whenua o Te Urewera i te whenua pai hei whakanohonoho ki te tangata, engari tera pea e kitea te koura me era atu tu kohatu utu nui ki reira, a ki taku he pai noa atu kia waiho atu ma Tuhoe ano nga tikanga mo aua mea e whakahaere, engari kaua nga Pakeha, e apo nei i nga whenua Maori, e tukuna atu ki reira, i te mea na aua tu Pakeha i mate ai te iwi Maori. He aha te mea e kitea ana e tatou i naianei? Koia tenei, ki te haere etahi o tatou ki tehahi huinga o te Kooti Whenua Maori ka kite tatou i nga Maori e haurang ana i nga tiriti o te taone; i toku nei pito o te koroni nei kitea ai nga wahine tai-tamariki noa iho e haurangi ana, na ka nui te kino o tenei ahua. Ko tetahi mate o te Maori he mangere, kaore e tahuri ki te kimi i tetahi mahi e whiwhi ai ia, heoi tana he hoko atu i ona whenua he kai i nga moni o ona whenua, a kore noa iho he huanga. Ki te whakatuwheratia ano te hoko o nga whenua Maori ki nga Pakeha noa kaore e roa kua pau, a heoi ano nga tangata e whiwhi ko nga roia me nga Pakeha, tena ko nga Maori e page 81kore e waiho tetahi ma ratou. Ki te tu ake ano te mema honore mo Marsden a muri ake nei ki te korero mo nga mea e pa ana ki te iwi Maori me tika tana korero kaua hei touapo.

Ko Hone Heke.—Ko tenei Pire ki taku titiro iho, he ahua wairua, mo tenei tu taonga mo te ture Paremete. Ko te take i penei ai ahau, notemea ko tenei tore ka riro ke ma "Te Kawana i roto i tona Kaunihera" e hanga nga ritenga whakahaere katoa; ka rite ano he ture hou. Kei te whakaae ahau ki te kupu a te Minita i ki ai, me hoatu kia Tuhoe te mana whakahaere i o ratou whenua i runga i ta ratou huarahi e mahara ai he pai. Kei te pai tena. Otiia kaore rawa he kupu, he rarangi ranei, o roto i te Pire e tuku ana kia Tuhoe i tetahi mana penei. He tika he kupu kei roto i te Pire e ki ana me whai-mana a Tuhoe ki te whiriwhiri i etahi tangata o roto ano i a ratou mo te Komiti Nui me te Komiti Takiwa o roto i a ratou. Ko te mana whakahaere o aua Komiti, ki taku titiro iho ki te Pire, ka tino whakawhaititia e nga ritenga e hanga e whakataua hoki e te Kawana i roto i tona Kaunihera. Kei te tino kaha tenei mahara i roto i au, ara, ko tenei Pire he pire rore na te Kawanatanga i a Tuhoe, a tera ano a Tuhoe e kite i te tikanga o tenei kupu aku. I roto i te whai-korero a te Minita i nakua ake nei, i puta i a ia taua kupu. I tana whaikorero i te panuitanga tuarua o te Pire i penei tana kupu, ara, i runga i te hoatutanga ki a Tuhoe i nga mana e mau nei i roto i tenei Pire, ka kaha te Kawanatanga, te Paremete hoki, ki te kukume mai ia ratou ki—

Ko Timi Kara (Hon. Mr. Carroll).—Nga ritenga me nga mahi katoa a nga Pakeha.

Ko Hone Heke.—Hei kukume mai i a ratou ki waenganui o te huarahi, ki reira ki atu ai: Me pikau katoa koutou i nga taumahatanga katoa e pikaua nei e te iwi Pakeha me nga iwi Maori hoki o etahi atu takiwa o te motu nei. Na he mea tika kia whakaaturia e ahau ki te aroaro o tenei Whare. Ko nga whaikorero katoa i korero ai nga Minita ki to aroaro o Tuhoe, ko te aronga ki te taringa Maori, Pakeha hoki, kei te penei: Ka whakaaetia kia Tuhoe te mana whakahaere i o ratou whenua i roto i o ratou rohe a kaore ratou e whakararurarungia, a kaore hoki ratou e whakapikaua ki te raruraru, penei me nga reiti me etahi atu ture taake whenua Maori hoki. Kei te uu tenei mahara i roto i ahau, mehemea e pataia katoatia ana nga rangatira katoa o Tuhoe e noho nei i Poneke nei i naianei, me era hoki e noho mai ra i o ratou kainga, he aha te aronga ki ta ratou hopu mai i nga korero a nga Minita i kauhau ai ki waenganui ia ratou? Tera ratou e whakautu penei: Ko te mahara i uru mai ki roto ki o ratou ngakau ko tenei: Kaore ratou e whakararurarungia, ka tukua atu ki a ratou katoa he mana whakahaere mo o ratou whenua. A kaore hoki he reiti he taake ranei e whakataua mai ki runga ki a ratou.

Ko Te Hooro.—Nonahea, a i hea ratou i ki pena ai?

Ko Hone Heke.—I nga kainga o Tuhoe. Na, mehemea hoki ka tirohia e nga mema honore te whai-korero a te Pirimia ki te aroaro o Tuhoe i Poneke nei i tera tau, ka kite koutou, ko te aronga o taua whai-korero kei te whakaae ia ki te tuku atu ki a ratou i nga tika me nga mana katoa i hipokina ki runga ki a ratou e te Tiriti o Waitangi. Na, he kupu tino nui tena; ko taku mahi tena i nga Paremete e rua kua pahure ake nei, he tono tonu ki tenei Whare, ara, ko nga tika, me nga mana katoa o te tangata Maori i whakaungia nei e te rarangi tuarua o te Tiriti o Waitangi me manaaki. Ko te mema honore mo Nepia tetahi o nga mema honore kaore nei i manaaki i taua Tiriti. I pooti tahi ia ki te Kawanatanga. He pooti takahi tana i nga ritenga o taua Tiriti. Ko te Pirimia, i a ia e korero ana ki te aroaro o nga huihuinga Maori, hapai tonu ai i aua korero nei, engari he whakawai nana i nga Maori. Me titiro hoki ki ana whakahaere me ana mahi hoki i roto i tenei Whare; kei te takahi katoa ana mahi i nga ritenga o te Tiriti o Waitangi. Ko te whai-korero a te Pirimia e ki ake nei ahau i nakua ake nei no te 9 Tihema, 1895. I ki atu ia kia Tuhoe, ko nga ngaherehere, ko nga manu, me etahi atu taonga i roto i o ratou takiwa no page 82ratou no nga Maori. Apititia mai ana e ia ko te Tiriti o Waitangi te mea hei whakau i taua kupu ana. I ki ano hoki te Pirimia kua riro mai i te Kawanatanga nga take katoa i roto i te motu o Hauturu a kua utua atu e ia ki nga Maori he moni utu mo aua take. Engari kaore te Pirimia i ki, kua takahia e ia te Tiriti i taua tangohanga i nga hea o nga Maori no ratou a Hauturu: He mea tango noa atu hoki e ia aua hea, kaore i whakaae nga Maori. Ka homai hoki e te Pirimia he kupu whakamarama penei, ara, ko nga mahi i mahi ai te Kawanatanga mo reira, he rereke i nga mahi e rnaharatia ana e te Kawanatanga kia mahia ki te whenua o Te Urewera. Kei te tino whakaae ahau ki te kupu i whakapuakina e te kai-arahi o te Apitihana i ki ai, ko tenei Pire he tinihanga, notemea he rarangi kei roto i te Pire e ki ana me whai-mana "Te Kawana i roto i tona Kaunihera" ki te tuku atu i te mana whakahaere mo te takiwa katoa o Tuhoe ki raro i te Kooti Whenua Maori. I runga i tenei, ka kore te painga i rnaharatia e puta mai i tenei Pire ki a Tuhoe. Na, kei te hiahia hoki ahau ki te kukume mai i nga mahara o te Whare ki te reta i te Kupu Apiti Tuarua ki tenei Pire. He maha nga mea kei te whakaaturia, e taua reta a ko tetahi e pa atu ana ki te ritenga mahi koura, mehemea ra, tera e kitea he koura ki taua whenua. Kaore rawa he kupu o roto i te Pire hei whakatutuki i taua kupu; heoi ano te kupu kei te wahi (4) o tekiona 23. Ko tenei ahua whakahaere, e kiia nei e te wahi (4) o tekiona 23, kaore rawa ahau i te whakaae; ki ahau he pai ke mehemea i riro ma te ture e whakatakoto nga huarahi mahi mo te koura o taua whenua me te utu. Ki taku kaua e riro ma "Te Kawana i roto i tona Kaunihera" e hanga mai. Ki ahau he huarahi mate tenei, a he huarahi e tika ana kia tino tupato rawa atu a Tuhoe i mua i to ratou whakaaetanga. Kei te pirangi ahau kia whakaurua he rarangi hei tino whakatutuki i te aronga o nga whai-korero a te Pirimia ki a Tuhoe, mo o ratou tika, me o ratou mana i whakaungia nei ki a ratou e te Tiriti o Waitangi, a ki te uru te Pire nei ki roto i te Komiti nui o tenei Whare, ka kokirihia e ahau he rarangi hei whakatutuki i aua kupu, i te mea kaore i roto i te Pire i a ia e takoto nei. Ka kokirihia ano hoki e ahau he rarangi hei tino whakatakoto i nga huarahi mahi mo te koura ana kitea ki te whenua o Tuhoe. Kaore atu he kupu maku. Heoi nei ko tenei, ko te ahua o te Pire i a ia e takoto nei. e takoto ana he rohe-wetiweti anake, i te mea ka riro ma "Te Kawana i roto i tona Kaunihera" anake e mahi nga ritenga whakahaere, a tera e mahia he mea hei whakamate i nga tika me nga mana o nga Maori. Ka korero ano ahau ana tae ki te korerotanga tuatoru o tenei Pire.

Ko Wi Pere.—E te Pika, ko te Pire e korerotia nei i mahia hei whakarite i nga hiahia o te iwi nei o Tuhoe, ara, hei whakapumau hei rahui tuturu i to ratou whenua, hei tipuranga tangata Maori o te iwi o Tuhoe, hei tipuranga rnanu me nga rakau Maori, ara, kia rite ki tona ahua o nehe mai ra ano. Ara, kia kore rawa te hoko e pa ki taua whenua, engari te riihi kua whakapuaretia e Tuhoe mo te mahi koura—kua whakaaetia hoki e te iwi o Tuhoe kia mahia te koura me era atu kohatu utu nui. Kua rongo hoki tatou e kiia ana he koura kei taua whenua, no reira i whakapuaretia ai te reti koura, mehemea kaore taua rongo mo te koura e kore e whakapuaretia te reti ki runga ki taua whenua. Kei roto ano i tenei Pire te kupu hoko, kaati kua ki a Tuhoe me whakakore rawa atu tena kupu i roto i te Pire nei, kia rite ai ki te kupu a te Pirimia o tera tau. Mo runga i te kupu a etahi o nga mema honore e ki nei kia rite tonu te ture mo te Pakeha raua ko te Maori. Taku kupu, he aha te painga e riro mai i te Maori mehemea ka whakaritea ia ki te Pakeha? Kei whea oti nga iwi Maori maha noa atu i noho ki Poneke nei i mua o te taenga mai o te Pakeha ki konei? Kei whea nga iwi maha i noho nei ki te taha o nga taone nunui o te Pakeha i te koroni nei? Maku ano e ki atu, kua ngaro noa atu aua iwi me o ratou whenua. Na te aha ra i riro ai? Na te noho tahi ki te Pakeha, na te kotahitanga o te ture i riro ai o ratou whenua i ngaro ai hoki ratou. Ko te tikanga pai e ora ai te iwi Maori ko page 83tenei e whakaaturia nei e te Pire mo Tuhoe, kia riro ai ma tetahi ture motuhake nga iwi Maori e tiaki, kia kore ai e taea e te iwi Pakeha te raweke. Ki te whakaritea nga tikanga mo te tangata Maori ki nga ritenga mo te tangata Pakeha, kaore ia e ora, notemea ko te iwi Maori he iwi ngakau aroha he iwi moumou taonga. Ka whai kupu atu ahau ki nga mema honore o tenei Whare, e whitu ano miriona eka whenua e toe nei ki te iwi Maori o Aotearoa.

Ko Timi Kara (Hon. Mr. Carroll).—Ka karanga ake, e rima miriona eka anake e toe nei.

Ko Wi Pere.—A, i te mea e rima anake miriona eka e toe ana ki te iwi Maori, he aha tenei Whare i puku tohe ai kia whakatuwheratia e tenei Pire te hoko i te whenua o Tuhoe? E tino mohio ana ahau ki nga whakaaro o etahi o nga mema o tenei Whare, ko to ratou hiahia me whakamate te whenua o Tuhoe. E tino whakapai ana ahau ki tenei Pire, ara, ki te rironga ko Tuhoe ano he kawanatanga whakahaere i tona oneone. Kaore hoki au e pai kia whakapuaretia i roto i tenei Pire he mana e ahei ai te hokohoko takitahi a te iwi Pakeha i te whenua o Tuhoe. E hara hoki a Te Urewera i te iwi kuare, he iwi mohio ki te pupuri whenua; ko nga iwi katoa o Niu Tireni he iwi kuare katoa, i tahuri hoki ki te whakarongo ki nga tohutohu a te iwi Pakeha, i nga huarahi e ora ai ratou e rangatira ai hoki; a i te whainga o te Maori ki aua tohutohu a te iwi Pakeha ka whakatuwheratia o ratou whenua kia taka ki raro i nga Ture Whenua Maori i mahia i roto i tenei Whare, kia rite ai aua kupu tohutohu a te iwi Pakeha, a tona mutunga iho ki aua iwi he aha? He mate ra. Kei whea oti nga whenua o aua iwi Maori i whakarongo ra ki aua tohutohu ra? Maku e ki atu, kua riro katoa i nga kaitohutohu, i nga mokopuna a hatana. Na, e nga mema honore, aroha ki te iwi Maori, ki te tae mai ratou ki tenei Whare tono ai ki tetahi ture penei te ahua me te ture mo Tuhoe e mahia nei e tatou, me hoatu kia puta ai he ora ki a ratou, notemea hoki kua torutoru noa iho nga eka e toe nei ki te iwi Maori. E hoa ma, ka nui te hiahia o Tuhoe kia paahitia tenei Pire i tenei tuunga o te Paremete, a ki te paahi te Pire a ki te pa he mate ki a ratou a muri ake nei, e hara i tenei ture te he, engari ma ratou ano e whakahaere he, a ma ratou ano e tukituki te ture e puta ai he mate ki taua takiwa—otira he iwi matau a Tuhoe. Ko taku whakaaro hoki kaore he ritenga i nga mema o tenei Whare, kia tahuri ratou ki te whakarereke i tenei Pire, waiho ano i ta Tuhoe i whakapai ai, i taka hoki, heoi ma koutou he whakamana he paahi i tenei Pire. Ka hia oti nga tau e mahi ana tenei Paremete Pakeha i etahi ture mo nga whenua Maori? Maku e ki atu ka maha noa atu. A ka oti te ture ka pa he mate ki te iwi Maori, a ka aue te iwi Maori, ka ki tenei Whare me whakatikatika te ture; a ka aue ano te iwi Maori, ka ki ano tenei Whare me whakatikatika ano te ture; pena tonu i ia tau i ia tau, te mutunga iho ko te Maori ano i mate, notemea ko aua kupu e kiia mai ra, me whakatikatika te ture ka ora ai te Maori he parau anake; e penei ke ana tona tikanga, e whakatikatika ke ana i te ture hei whakapau atu i te whenua o te iwi Maori ki te Pakeha, a te mutunga iho kua pau katoa i te Pakeha a Niu Tireni, no reira kua haunga nga ture katoa i mahia e tenei Whare ki te ihu Maori, kua mate hoki te iwi Maori i raro i aua ture; no reira e whai kupu ana au, ko nga ture e mahia e tatou i tenei wa hei te ture whakaora anake i te iwi Maori me o ratou whenua. E ki nei hoki etahi o nga mema honore o tenei Whare he ture hou rawa atu tenei Pire. Ae, e tika ana. Na te aha ra i hou ai? E hara ia nei i te mate o te iwi Maori i te kurunga a nga ture tuatahi i o ratou whenua i hou ai tenei ture? Mehemea hoki kaore i mate nga iwi Maori e kore e hou tenei ture; a mehemea hoki i ora te iwi Maori i aua ture tuatahi, kua kotahi noa atu te ture mo te iwi Pakeha raua ko te iwi Maori, a e kore hoki te iwi Maori e hiahia kia whakarereketia he ture mona i naianei. Kaati, mehemea e tino hiahia ana nga mema Pakeha kia puta he painga ki a Tuhoe, me paahi e ratou tenei Pire, a me hoatu he rarangi ki roto e kore rawa ai e taea te page 84hoko te reti ranei o te whenua. Ki te hoatu he rarangi ki roto i tenei Pire e taea ai te hoko, kaati, e kore e puta he painga ki a Te Urewera. Ki te kore hoki e rite i te Pirimia ana kupu o tera tan, maku ia e whawhai kia rite ra ano i a ia ana kupu ki nga Maori o Tuhoe. Engari kaore ano au i mohio kua takahi te Pirimia i ana kupu, ka toru nei aku tau e titiro ana ki tona ahua. Ina hoki te tohu o tona kaha ki te whakaora i te iwi o Tuhoe, e takoto nei te Pire i te aroaro o te Whare; a kua rite ana kupu ki a Tuhoe, kua tino hoatu nei e tenei Pire te mana whakahaere o taua whenua ki te Komiti Nui o te iwi o Tuhoe. Hei te urunga o tenei Pire ki te Komiti, ka tino whakatikatika ai tatou i tenei Pire kia rite ki ta te iwi o Tuhoe i hiahia ai. Ki te paahitia tenei Pire hei ture, e kore e roa ka whakamatauria ki te whakahaere i taua whenua, hei reira mohio ai te iwi Maori i te ora o Tuhoe. Ko nga mema Pakeha e tohutohu nei kia man tonu te iwi Maori ki raro i nga ture Whenua Maori tawhito, he kuare, kaore ratou i te mohio ki nga mate kua pa mai nei ki nga Maori i raro i aua ture tawhito. Ko te Kooti Whenua Maori te nanakia kino rawa, a he nui atu te mate i pa i a ia ki nga iwi Maori o Niu Tireni. Mehemea e hoatu ana he mana ki te iwi Maori mana ano e whakawa e whakatau ona whenua, e kore e pa he mate ki te Maori i te mea he mohio noa atu te iwi Maori ki te whakahaere i o ratou tikanga Maori, tena ko te Kooti Whenua Maori kore rawa atu ona paku mohio. Ko etahi o nga mema honore o tenei Whare e ki nei he nui rawa te mana i hoatu e tenei Pire ki te iwi o Tuhoe, a, era a Tuhoe e tahuri mai ki te takahi i te mana o tenei Paremete, ina hoki ka tu ratou hei Kawanatanga whakahaere mo to ratou whenua. He tino kupu he rawa atu tenei, heoi ra ta te Kawanatanga o Tuhoe he whakahaere mo tona whenua anake, e hara i te mea hei hanga ture mo nga whenua o etahi iwi ke atu, he tino kupu kuare tenei na enei mema honore. Ki taku whakaaro kaore he take e whakahe ai tenei Whare ki tenei Pire: a mehemea tenei ano etahi toenga whenua papatipu o te iwi Maori kei te toe ano, he aha te he, te homai ad ki raro ki tetahi ture penei me tenei Pire? Notemea he kupu pohehe rawa tenei na koutou e ki nei, kaua e paahitia tenei ture kei haere mai nga iwi Maori, o etahi atu wahi o te motu nei, ki te tono kia hangaia hoki he ture penei te ahua mo ratou. Taku kupu, he mea tika kia taka nga whenua o te iwi Maori ki raro i te ture penei te ahua. E hoa ma, kia mahara koutou, e rima ano miriona eka whenua e toe nei ki te Maori o Niu Tireni. Ki te waiho tonu nga whenua Maori i raro i nga ture tawhito e mau nei i naianei e kore e roa ka ngaro atu tenei rima miriona eka i te iwi Maori; heoi ano te mea e toe ai he whenua mo te iwi Maori me hanga he ture hou penei te ahua me tenei Pire e takoto nei i o tatou aroaro. Kaore ranei koutou e mohio kuo tino kohurutia te iwi Maori tuturu o tenei motu e nga iwi Pakeha i heke mai nei, a kua tino whaka[gap — reason: damage]rekarekatia e nga ture i mahia e tenei Whare i raro i nga Kawanatanga o mua atu i tenei. Kaore ranei koe te iwi Pakeha e aroha ki te iwi Maori nana nei koe i aroha i nga ra kua pahure atu nei. Mehemea koutou i patupatua i nga ra o mua, i te wa e toko iti ana koutou ki nga motu nei, ara, kaore koe te iwi Pakeha i tukuna kia uu mai ki uta nei, penei, kua kore koutou e noho i roto i tenei Whare hanga ai i nga ture kohuru mo nga whenua Maori, a e kore hoki koutou e tu mai ki toku aroaro korero pena mai ai. Katahi taku iwi ngakau kino he Pakeha, monoa kei riro he painga i te iwi Maori.

Ko Te Hutana (Mr. Houston).—Kaore e maha aku kupu mo tenei Pire; he torutoru nei nga mea hiahia ai ahau ki te whakaputa. Kua rongo ahau ko te Pire nei te whakatuturutanga o nga kupu i oti i waenganui i a Tuhoe me te Pirimia. I tera tau, i tenei tau hoki, he maha nga tangata o te iwi o Tuhoe i tae mai ki Poneke nei hei mangai mo to ratou iwi, a hei whakaputa ki te Pirimia, ki te Kawanatanga, me nga mema honore o te iwi Maori, i o ratou whakaaro mo to ratou whenua. Ki taku nei he Pire tauhou rawa tenei, a e kore pea e tutuki i a ia nga mea e hiahiatia nei e nga Maori raua ko te Kawanatanga. He aha koa me whakamatau. E kore ahau e wha-page 85kahe i tenei Pire, ahakoa taku kore pai ki etahi mea kei roto i te Pire; otira i oti etahi rarangi hou te whakauru e te Komiti mo nga Mea Maori, a kua pai ake i aua rarangi etahi wahi o te Pire. Kei te whakahe au ki te mema honore mo te Takiwa Maori Whaka-te-Raki, mo tona ahua e whakatete nei i te Pire. He mema ia no te Komiti mo nga Mea Maori, a i te mea he pera ia, i ahei noatu ia, i te wa i takoto ai te Pire ki te aroaro o taua Komiti, ki te motini kia whakaurua etahi rarangi hou mana ki roto ki te Pire hei whakapai i te Pire kia rite ai ki tana i mahara ai; engari kaore ia i pera. He kupu ano tenei naku, ara, he whakamarama kei pohehetia, i te mea kua tautoko ahau i tenei Pire, kei te pai ahau ki nga ture mo nga whenua Maori kua paahitia nei e tenei Kawanatanga, a kei maharatia kei te tautoko au i a ratou tikanga e whakahaere nei mo nga whenua Maori. Kei te tino whakahe ahau ki te tikanga e whakahaerea nei e te Kawanatanga nga whenua Maori. Kua tino mate nga Maori o te pito whakararo o te motu nei i nga ture whakahaere whenua Maori a tenei Kawanatanga, ara, kua pa he mate nui rawa ki aua Maori i te tangohanga e tenei Kawanatanga ki a ia anake te mana mo te hoko me te reti i nga whenua Maori; a ki te whakaurua a muri ake nei he Pire hou ki tenei Whare hei whakakaha i nga ringaringa o te Kawanatanga ki te tango ano i etahi atu mana i runga i nga whenua Maori, ka tino turaki ahau i taua Pire kia kore e paahi. Tena ko tenei Pire mo Tuhoe, e korerotia nei e tatou, he tikanga hou rawa tenei Pire, a he pai noatu ona tikanga kia whakamatautauria i enei tau e takoto ake nei, na reira he tika noa atu kia paahitia e tatou, notemea ki te kitea ona he a muri ake nei, e kore e pa i a ia he mate nui rawa ki nga Maori ki te koroni nei ranei.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a Te Hutana, me titiro i nga pukapuka reo Pakeha o te Paremete.

Ko Te Ao.—Ka rua nga tuunga o te Paremete ki Poneke nei i tae mai ai nga rangatira i tukuna mai nei hei reo mo te iwi o Tuhoe, ki konei whanga ai tatari ai kia rongo i nga kupu a te Paremete mo tenei Pire. Ko to ratou hiahia nui me paahi he ture mo to ratou whenua. Ko Tuhoe, ko te iwi nona te whenua e meatia ana kia whakahaerea e tenei Pire, e tino whakapai ana ki tenei Pire. I tera tau i takoto ki te aroaro o taua iwi nga kaupapa o te Pire, a i tino uiuia i tino kimihia e ratou nga tikanga katoa o taua mea, a i tapahia atu e ratou nga wahi kaore i paingia e ratou. Katahi ano te Whare nei ka tonoa kia mahi Pire mo te whenua o Tuhoe, penei me tenei e takoto nei i te aroaro o nga mema honore, a ki te paahitia, ma tenei Pire e ora ai te iwi o Tuhoe. Ko nga Kawanatanga katoa o mua atu i tenei e tu nei kaore o ratou whakaaro ki te whakaora i te iwi Maori. Heoi ano te mea i pahure i era Kawanatanga ko te muru i nga whenua o te Maori; a kaua hoki nga mema o tenei Whare e wareware ko nga Maori nga toi whenua o tenei koroni. Ki toku nei whakaaro he moumou taima noa iho te korero mo tenei Pire, notemea ko nga iwi Maori katoa puta noa i te motu o Aotearoa, hui atu ki a Tuhoe, kei te whakapai katoa ki tenei Pire. Mehemea e mea ana tenei Pire ki te hoko ki te muru ranei i nga whenua o Tuhoe, katahi ka ai he korero ma tatou; ko tenei he pupuri ke ta tenei Pire i nga whenua o Tuhoe kia mau tonu ki a ratou, kia ora tonu ai nga manu me nga mahinga ika a te Maori. Ko te aronga o tenei Pire he hanga i taua takiwa hei rahui tuturu mo Tuhoe, kia kore ai e taea e ratou te tuku atu, te hoko, te riihi ranei ki te tetahi tangata; a ma nga Komiti, tera e whakaturia i raro i tenei Pire ana paahitia hei ture, e whakahaere nga Maori e noho ana i roto i nga rohe o te takiwa kua whakahuatia i roto i te Pire nei, ko nga hoa mo aua Komiti ko nga Komihana Pakeha tokorua. Ko enei kua korerotia ake nei e au etahi o nga take i tautoko ai ahau i tenei Pire. Ka korero atu ahau ki nga mema honore kaua ratou e wareware ki tenei, ara, ko te tino aronga o tenei Pire he whakaora a he rahui i te whenua o Tuhoe hei whenua tuturu mo ratou; a tena pea na te mea kihai i whaona ki roto ki te Pire nei tetahi mana e taea ai te tuku, te hoko, te riihi ranei i nga whenua o roto i te rohe o Tuhoe, na reira pea etahi o nga mema honore o te Whare nei i whakahe ai ki page 86te Pire nei. E tono atu ana ahau ki te Whare nei kia paahitia tenei Pire. Ki te paahitia tenei Pire hei ture, a ki te kitea a ko ake nei ka nui te pai o te whakahaere a taua ture, tera pea etahi atu iwi Maori e tae mai ki tenei Whare tono ai kia paahitia he Pire penei ano te ahau hei whakahaere i o ratou nei whenua; a, ki te pera ratou, he aha te he? Me whakaae atu ta ratou tono.

Ka mutu a Ropata Te Ao ka tu ake ko te Pirimia o te koroni ki te whaikorero mo tenei Pire, he roa a he marama hoki tana korero, ko enei e whai ake nei etahi o ana kupu. Ko te roanga atu me titiro i nga korero Pakeha o te Paremete.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—E te Pika, ka nui toku whakamoemiti mo te pai o te whakahaere a nga mema honore o tenei Whare i tenei Pire ahua tauhou. E te Pika, na te iwi ano o Tuhoe tenei Piri i tono kia mahia, a ki te tirohia nga korero o nga tau o mua, ara, o te wa e ora ana a Te Makarini (Sir Donald McLean), tera e kitea he whakatutuki ta tenei Pire i nga kupu i whakatakotoria e Te Makarini ki te aroaro o te iwi o Tuhoe. Na, e te Tumuaki, kua tae ahau ki te whenua o Tuhoe, kua kite ahau i tona ahua a kua ata rongo ahau ki a Tuhoe, i au i taua whenua, i a ratou korero me a ratou putake e pa ana ki to ratou whenua; a koia tenei te mea i marama ki au, ara, mehemea i tino whakatutukitia e Te Makarini ana kupu i korero ai i mua ki a Tuhoe, penei, kihai i puta nga raruraru mo taua whenua, a kihai i heke te toto tangata. He iwi pai a Tuhoe, kaore ona kino kaore ona ngakau tutu, heoi te take i puta ai te whawhai ki reira i mua na te kore kaore i whakatutukitia nga tikanga o nga kupu me nga mahi a nga Kawanatanga o mua i whakatakoto atu ai ki te aroaro o Tuhoe. Na, mo tenei Pire, he tika he maha nga eka kei roto i te rohepotae a Tuhoe, ara, e nuku atu ana i te ono rau mano eka; otira no Tuhoe ano, me nga iwi e noho tata ana ki a ia, to ratou whenua, na reira he aha ma tatou kei te nui kei te iti ranei o nga eka o taua rohepotae. Tena e eke ki te waru rau nui atu ranei nga tangata no ratou taua whenua, a ki te wawahia taua whenua ki taua waru rau tangata, ka kite koutou kaore e nui rawa nga eka ma te tangata kotahi, ara, e kore rawa e tatata ki nga eka whenua a etahi Pakeha e noho nei i roto i te koroni nei. A, ko tetahi, tena pea a Tuhoe e tupu haere, a ki taku mohio ki te waiho taua iwi kia ata noho i roto i tona rohe, a kaua rawa he Pakeha e tukuna atu ki roto i taua iwi noho ai whakararuranr ai, kaore e kore te nui haere o te tupu o te tangata o Tuhoe, i te mea ka tukuna atu nei e te Pire nei ma Tuhoe ano e whakahaere, i runga i o te Maori tikanga o mua, nga mahi o roto i tona rohe. Kei te mohio ahau he maha nga Kawanatanga i takahi i te kupu a Te Makarini i ki nei, kaua rawa te hoko me te reti e tukuna atu ki roto ki te rohe o Tuhoe. Kua tae ahau ki te takiwa o Te Urewera a kua kite ahau i te ahua o tera whenua, na konei au i ki ai he tika rawa atu te hoatutanga a te Kawanatanga i tenei Pire kia mahia e tenei Whare, kia whakatutukitia ai nga kupu a Te Makarini i whakapuaki ai ki a Tuhoe. I pa te pouri me ta mamae ki au i tenei ra i au e whakarongo atu ana ki nga korero a te kaiarahi i te Apitihana, i a ia e whakahe nei i au me toku Kawanatanga mo runga i tenei Pire. Ki taku he nui nga painga e puta ki a Tuhoe i runga i tenei Pire. E hara te Maori i te iwi kuare, he iwi matau te Maori ki te whakahaere tikanga mona, a he pai rawa ki au kia rahuitia tenei whenua kia toe ai hei oranga mo Tuhoe me te iwi Maori. Kua korero nga mema Maori mo tenei Pire, a kei te whakapai te nuiuga o ratou i te Pire nei. Kua rongo te Whare nei i tetahi o aua mema e korero ana i nakua nei, e ki ana ki te pai te whakahaere tera e ora a Tuhoe i tenei Pire, a tera e haere mai ki konei a enei tau e takoto ake nei etahi atu iwi Maori tono ai kia hoatu he Pire penei te ahua mo o ratou nei takiwa. Na koi nei taku, ki te kitea te pai o tenei ture ki te rohe o Tuhoe, kaati me tino whakaae hoki he ture penei te ahua mo etahi atu takiwa Maori ana tonoa. He pai rawa kia whakaaetia tenei Pire, notemea ma tenei tatou e mohio ai, ka ahei ranei te Maori ki te whakahaere tikanga mona kaore ranei. Kei te pouri ahau ki a page 87Hone Heke mo tana tahuritanga mai ki to whakahe i tenei Pire. I mahara ahau, i te mea he taonga nui tenei e hoatu nei ki tetahi o nga iwi Maori o te koroni nei, kaua ia e tahuri ki te whakahawea ki taua taonga, engari me tahuri mai ki te tautoko i te Pire. Hei kupu whakamutunga maku, ka nui toku ponri mo te rongo kua tae mai nei kna wehe ata i a taton a Kereru, tetahi o nga rangatira o Tuhoe; mehemea i roaroa ake ia ki te ao nei, kua ata kite ano ia i te paahitanga o tenei Pire, kua hoatu nei e tenei Whare hei taonga mo te iwi o Tuhoe.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a te Pirimia. Ka mutu ia ka tu ake ko Te Karauta (Mr. Crowther) he tautoko tana i te Pire; engari ki tana ma nga Maori ano o Te Urewera e utu nga moni e pau ana i te whakahaerenga o to ratou rohe me nga mea katoa o roto, a kaua a Tuhoe e haere mai ki te Whare nei a enei tau e takoto ake nei tono ai kia utua e te koroni nga moni i pau i te whakahaerenga i to ratou rohe.

Ka mutu ta Te Karauta ka tu atu ko Te Hooro (Mr. Hall) he tautoko ta tenei i te Pire. He roa ana korero, he marama hoki. Me titiro i nga pukapuka reo Pakeha o te Paremete.

To Tame Parata.—E te Pika, ka tu ake ahau ki te tautoko i te panuitanga tuarua o tenei Pire kua mahia nei hei whakarite i te hiahia o te iwi o Tuhoe. E hara ahau i te whanaunga o enei Maori, engari na to ratou mema, ara, na te mema mo te Tai Rawhiti i whakaatu atu mai ki au nga hiahia o taua iwi. Ki taku i rongo ai ko te hiahia nui o taua iwi ko te Pire nei kia paahitia e te Whare notemea he ora mo ratou kei roto i tenei Pire. Kaore ahau e korero i naianei mo nga wahi katoa o te Pire, kei whai kupu noa iho ahau i nga korero kua oti ake nei te whakaputa e etahi o nga mema honore; otira i te taenga o tenei Pire ki te Komiti mo nga Mea Maori i ata whiriwhiria i ata whaka-tikatikaina ia tekiona ia tekiona o te Pire, a ko te Pire e takoto nei i to aroaro o te Whare e tino rite ana ki ta te iwi o Tuhoe i hiahia ai. Na reira kaore kau he mea hei whakahe i tenei Pire i te mea kei te rite ona tikanga ki ta te iwi mona tenei ture i hiahia ai. I penei ai te whakaaro o Tuhoe, he mahara no ratou ki te kore ratou e whakahaere tikanga mo ratou tera ratou e mahue ki muri a e ngaro noa iho i nga ture o tenei koroni, na reira ki toku whakaaro kaore e tika kia whakakorea ta ratou tono e tenei Whare engari me whakaae atu. E kore ano tatou e mohio i naianei ka pehea te ahua o tenei Pire ina whakahaerea ona tikanga ki runga ki a Tuhoe, otira kei tera tau te mohiotia ai tenei, a ki te kitea a taua wa kei te he etahi wahi o te Pire, kaati ma te Whare nei e whakatikatika nga wahi e he ana. Heoi te mea hei titiro ma tatou, koia tenei, kei roto i te Pire nei nga hiahia o te iwi o Tuhoe. Ko ahau he tangata ahau i tukuna mai ki tenei Whare hei reo mo Te Waipounamu; a ki te hiahia a Tuhoe mana ano e whakahaere ona whenua, a ki te puta tona whakaaro me whakatu nga Komiti hei whakahaere i nga mea e hiahiatia ana e ratou, a ki te roherohe a ki te whakatau i nga poraka ki ia hapu ki ia whanau, he aha te he? Me whakaae atu aua hiahia o ratou. Kua mutu aku korero; heoi taku i tu ake ai he whakaatu kei te pai ahau ki tenei Pire a ka tautoko ahau i tenei mea kia tutuki ai nga hiahia o Tuhoe. Ko toku hiahia ki te ora ahau me tae ahau i roto i enei tau e haere ake nei kia kite i a Tuhoe i ona hapu me ona kainga i roto i tona takiwa.

Ko Tiwini (Mr. Stevens). — Ka tautoko ahau i te panuitanga tuarua o tenei Pire, notemea, e ki nei hoki toku hoa honore, he hikoinga tika tenei mo te iwi Maori, i te mea ma tenei Pire e mutu ai nga tikanga e noho huihui nei te iwi Maori i runga i ona tikanga Maori o mua. Kei tekiona 8 o te Pire etahi tikanga e taea ai te wawahi me te rohe-rohe o te whenua ki ia hapu ki ia hapu, a i muri iho i tera ka taea e ratou te whakaheahea o ratou paanga i roto i ia poraka i ia poraka. Ka mutu i a ratou te pera, katahi ka ngakau nui nga tangata nona te whenua ki te mahi i to ratou whenua, e rite ai ki ta tatou, ki ta te iwi Pakeha, e mohio nei hei huarahi e puta ai te ora ki tenei iwi rangatira i nga tau e takoto ake nei. Ka nui toku pouri ki te korenga kaore hoki i penei te whakahaere i mua mo page 88etahi atu iwi Maori kua pau nei o ratou whenua te hokohoko atu e ratou. I mua, a i naianei hoki, he whakahe tonu taku i te tikanga e whakahaere nei tenei Kawanatanga i nga mea mo te taha Maori, engari tenei Pire a ratou, katahi ano te mea i tika ki taku nei titiro a ka tautoko ahau i tenei. Heoi me tatari tatou i te tutukitanga o nga hiahia me nga tikanga e tumanakohia nei i raro i tenei Pire. He mea tika rawa, a he mea pai hoki, e puta ai he ora ki tenei koroni, ki te taea e tatou he huarahi e ora ai nga morehu o te iwi Maori me te noho ano o ratou i o ratou kainga Maori, me te noho ano o ia tangata o ia whanau i runga i tana ake piihi whenua. Kei te takiwa e whakahuatia nei i roto i te Pire nei etahi wahi tino ataahua o Niu Tireni, otira o te ao katoa. Kei reira tetahi moana pai atu te ahua; a he tika rawa kia tiakina taua moana hei haereerenga hei matakitakinga ma nga tangata o era atu wahi o te ao e whiti mai ana ki tenei motu, a ma aua iwi e kawe mai ki tenei koroni nga matauranga o tawahi me nga moni o reira hei painga mo enei motu e rua. Kotahi te mea kua mahue i roto i te Pire nei, ara, ki taku nei titiro, koia tenei, kaore kau he mana e hoatu ana e te Pire ki te Kawana e ahei ai te Kawana i roto i tona Kaunihera, te Minita Maori ranei, ina kitea he mea tika kia peratia, ki te tango i tetahi wahi whenua tera pea e kitea a muri nei he painga kei reira mo nga Maori nona te whenua. Na he mea tika kia whaona he mana pera ki roto ki te Pire nei.

He Mema Honore.—Kua whaona he mana pera, tirohia i tekiona 20a.

Ko Tiwini (Mr. Stevens).—Kaati, kaore ahau i ata titiro i nga wahi katoa o te Pire. Mehemea kei te pena kua pai, heoi taku he whakamoemiti atu ki te mema honore nana i tuhituhi tenei Pire a nanai kokiri ki te Whare. A, e te Pika, me ki atu ahau he hikoinga tika tenei Pire mo te iwi Maori, a ina mahia a muri ake nei he ture mo etahi atu o nga whenua o te iwi Maori e toe nei ki a ratou, e tino hiahia ana ahau me whai i tenei te ahua o taua ture. Ko taku tohe tonu me roherohe me whakaheahea nga whenua o te Maori, a me tuku atu ratou kia whakahaere i o ratou whenua penei ano me tatou, me te iwi Pakeha, e hoko noa atu nei e tuku noa ata nei i o tatou nei whenua ki ta tatou i pai ai, heoi te mea ma tatou, ma te hunga mahi i nga ture, he hanga i etahi tikanga e toe ai ano ki nga Maori etahi o ratou whenua hei oranga mo ratou. E tino whakahe ana ahau ki nga tikanga e hoatu nei ki te Kai-tiaki o te Katoa te mana e taea ai e ia te herehere o nga whenua o te Maori, kia kore ai e taea e te Maori te hoko atu i ona whenua ki tana i pai ai. Ki taku, e te Pika, ko te mea tika me whakatuwhera te hoko te reti o nga whenua Maori ki te iwi katoa, heoi ma te Whare nei ko te pupuri i etahi o ratou whenua hei oranga mo ratou, ma tenei huarahi ka tere te oti o nga raruraru e pa nei ki te koroni me nga whenua Maori. Ki te kore tetahi tikanga ahua rite ki taku e korero ake nei e whakahaerea tera e mau tonu te mahi e whakahou tonu nei ia Kawanatanga ia Kawanatangai nga ture mo nga whenua Maori. I nga huinga katoa o tenei Paremete e tu nei he korero tonu te mahi a te Minita Maori nei ki a tatou, he ki kua oti i a ia te whakamutu nga raruraru whawhai Maori. Ki taku ka rua tekau noa atu nga tau kua pahure o te mutunga atu o tenei mea o te raruraru whawhai mo te taha Maori. Heoi te raruraru e mau nei mo te taha Maori ko nga ture e arai nei i te iwi Maori, e kore nei te Maori e tukuna kia whakahaere i ona whenua i runga i tana huarahi i kite ai, ki te whakakorea atu enei ture heoi ano kua kore nga raruraru o te Maori. Kaati i konei aku korero mo enei mea, engari me whakamoemiti atu ahau ki te Honore Hekeretari mo te Koroni nana nei i whakauru tenei Pire ki te Whare nei, mo tona whakaaro nui me te tapatahi o tona ngakau i a ia e mahi nei i tenei tikanga nui e puta ai te ora ki nga morehu o tenei iwi rangatira o te Maori.

Ka mutu a Tiwini ka tu ake ko Te Makenehi (Mr. T. Mackenzie). He tautoko ta tenei i te Pire. He korero mo nga manu me nga rakau o te whenua o Tuhoe.

Ko Timi Kara (Hon. Mr. Carroll).—E te Pika, e kore e roa rawa i au te Whare, he whakahoki taku i etahi o nga korero kua puakina nei e etahi o nga page 89mema mo tenei Pire. Tuatahi, mo nga korero a te kai-arahi i te Apitihana. Ki taku mahara katahi ano ahau ka whakarongo ki te korero he rawa atu, kore tikanga o roto. I pehea ia nei ia? He aha ia nei tana rongoa e ora ai nga mate o Tuhoe? Koia tenei, me waiho noa iho a Tuhoe me tona whenua i reira takoto ai, mana e tupono atu ki nga matauranga o te iwi Pakeha; me waiho noa iho mana e waimarie mana e kore. E hara rawa enei i te korero marama ma te tangata kua waia ki te whakahaere tikanga mo nga iwi e noho nei i tenei koroni, engari he korero ahua pirau noa iho. I nui rawa te taupatupatu me te rangirua o ana korero. Ko tetahi o ana kupu e penei ana, e kore rawa te iwi o Tuhoe e kaha ki te whakahaere Kawanatanga mo ratou. I ki ia, he aha te pai kia hoatu he Kawanatanga takiwa mo ratou, i te mea e kore ratou e mohio ki te hauga tikanga e puta ai te ora ki a ratou i to ratou whakawhiwhinga ki taua mana Kawanatanga? Ko tetahi o ana kupu i penei, he parau noa iho te korero e kiia nei kaore ano taua iwi i whiwhi i te matauranga Pakeha. I ki ia, i nga raumati haere ai taua iwi ki nga takiwa Pakeha mahi ai noho tahi ai, a kua waia noa atu taua iwi ki nga tikanga Pakeha. Me pehea e taua mema honore te whakariterite o enei korero ana?

Ko Kapene Rahera.—Kaore ahau i pena.

Ko Timi Kara.—He aha koa, koi nei te aronga me te tikanga o au kupu i korero ai. Na, e te Pika, ka tae tenei ki nga korero a te mema honore mo te Takiwa Maori Whaka-te-raki, ara, mo nga korero a Heke. Ki taku ko nga mema Pakeha e whakahe nei i tenei Pire, e whakahe ana i runga i te kuare ki to te Maori ahua, a e whakatete ana i te Pire i runga i te awangawanga kei waiho te Pire nei hei whakatupu raruraru i waenganui i te Pakeha raua ko te Maori. Na to ratou kore mohio ki nga tikanga Maori i pera ai ratou; tena ko taku hoa honore ko Heke, kaore i te pera tona ahua me to nga mema Pakeha nei, kei te mohio ia ki nga take nana i puta ai nga tikanga kua whaona nei ki te Pire nei. I tae ia ki etahi o nga huihuinga o te iwi o Tuhoe i te wa i kite ai taua iwi i te Kawanatanga, a i whakapai ia i reira ki etahi o nga kupu i oti i aua huihuinga korero, ara, ki nga tikanga kua whakarapopototia nei ki roto ki te Pire nei. Na, no naianei, nona ka tu hangai nei ki te Pire a Tuhoe, ka noho atu ka noho mai he kanohi he kanohi, kua ki mai ia ki a tatou he wairua noa iho tenei Pire, ko nga koiwi anake, kaore kau ona kiko. Kaore au i te tino mohio he aha te ritenga o enei kupu ana. E ki ana ia e wehi ana ia kei paahitia e tatou tenei Pire a kei nga tau e haere ake nei ka whakapatipatia e te Kawanatanga te iwi o Tuhoe ki nga tikanga Pakeha. E te Pika, kaati, heoi tana e whakahe ana kei riro ma te Pire nei te iwi Maori e arataki ki nga huarahi e whiwhi ai ratou i nga matauranga o te ao. Kaati, ki te riro i ta Hone Heke, me pehea e puta ai to maua iwi tahi te Maori, e ta nei maua hei mangai mo ratou i roto i te Whare nei, me pehea to maua iwi e tutuki ai, i nga whakatupuranga e takoto ake nei, ki nga mea e tumanakohia nei? E kore e taea te whakaaro enei tu korero pohehe a te mema honore mo te Tai Tokerau. Ina uru mai ki te Whare nei tetahi Pire nunui ona tikanga, penei me te Pire e takoto nei, he tika ano kia tirotirohia kia patapatairia ona wahi katoa ona tikanga katoa; a ko te hiahia o matou ko toku Kawanatanga he whai i nga huarahi e puta ai he painga mo Tuhoe tae atu ki te koroni katoa. E tino pai ana matou kia tino whiriwhiria e tenei Whare tenei Pire. E tika ana te patai a te mema honore mo te Taone o Akarana, ara, a Te Karauta (Mr. Crowther), e mea nei ia tera pea e nui nga moni a te koroni e pau i te whakahaerenga i nga tikanga o tenei Pire, a ko aua moni tera e utaina ki runga i nga iwi utu taake o te koroni. Me ki atu au ki taua mema honore kaua ia e awangawanga mo tera, i te mea kaore kau he tikanga e tino nui ai nga moni e whakapaua. Tuatahi, ko te ruritanga. He tika tera, ara, te ruri teihana kia riro ma te koroni e utu, i te mea kua oti katoa etahi atu wahi o te koroni te pera a ko to Te Urewera anake te takiwa kaore ano i oti nga teihana, a he tika kia ruritia taua whenua e te Kawanatanga. Na reira kaore kau he tikanga page 90o nga moni i pau i te whakatuunga i nga tiriki teihana. Ko etahi atu tikanga e pau ai he moni, ko te whakawakanga, kaati ma nga Komihana tera taha e mahi, tokorima o ana tangata ka tikina i a Tuhoe, i nga tangata nona te whenua. Na ka mahi enei i nga raruraru e pa ana ki to raton ake whenua, a kaore raton e tono kia utua ratou. Ka toe hei utu ma te Kawanatanga ko nga Komihana Pakeha tokorua. Na e kore e nui rawa nga moni e pau i enei, no te mea tera pea e whakaturia ko etahi o nga apiha a te Kawanatanga hei Komihana, ara, hei hoa mo nga Komihana Maori. Ma tenei ka iti noa iho te moni e pau. Ka mutu nga mahi a nga Komihana, ara, ka tau i a ratou nga tangata mo ia poraka mo ia poraka, ka riro te whakahaere i nga Komiti hapu, a kaore he utu mo enei notemea ma ratou ano tera taha e titiro i te mea e whakahaere ana ratou i a ratou ake mea. Na, mo te Komiti Nui o te iwi, ka riro ma tenei e whakahaere nga mea nunui katoa e pa ana ki roto ki waho o te Rohepotae, ara, nga take e tupu ake ana i waenganui i te Maori me te Pakeha, i waenganui ranei i a ratou Maori anake; a i te mea e whakahaere ana ratou i o ratou ake whenua e kore ratou e tahuri mai e tono ma te Kawanatanga ratou e utu. Engari te whakahaerenga o nga rori me nga tuunga whare manuhiri ma te Kawanatanga ena e utu, i te mea hoki ka hoatu kia 400 nga eka ma te Kuini hei tuunga mo aua whare manuhiri. Kaua te Whare e awangawanga mo nga moni, notemea he iti noa iho nga moni e pau. Na ko tenei, ka whakamoemiti atu ahau ki nga mema honore katoa o te Whare nei mo te pai o ta ratou hurihuri me ta ratou kimi i nga tikanga o tenei Pire.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a Timi Kara, kei nga pukapuka reo Pakeha o te Paremete. Me titiro i reira te nuinga o ana korero.

No te mutunga o ta Timi Kara, whakaaetia ana kia uru te Pire ki te Komiti Nui o te Whare, ara, paahitia ana te panuitanga tuarua.

No te urunga o te Pire ki te Komiti ka tu atu—

Ko Hone Heke.—Ka motini ahau kia apitiria, ki te pito o tekiona 4, i muri o te kupu "ture," enei kupu e whai ake nei: "Engari me whakarereke taua reta i te Kupu Apiti Tuarua Kia penei, ara: I mua o te whakatuwheratanga o taua whenua hei whenua mahi koura me hanga he ritenga ki waenganui i a Tuhoe me te Kawanatanga mo nga huarahi me nga ritenga mahi i taua whenua, i runga i te utu paru ki a Tuhoe e te Kawanatanga i te moni e ono kapa mo te aunihi kotahi, o ia aunihi o ia aunihi o nga koura me nga hiriwa e karia ake ana i taua whenua. Engari hoki ko te moni toenga i runga i te whakahaerenga o nga mahi o taua whenua e mania ra nga koura o runga, me nga toenga hoki o nga moni utu mo nga raihana me nga maina raiti e whakaputaina ana ki nga kai-kimi ki nga kaikari koura hoki, me utu ki a Tuhoe."

Turakina ana te menemana a Hone Heke.

No te taenga ki to upoko o te Pire ka tu atu ano—

Ko Hone Heke.—Ka motini ahau kia apitiria ki muri o te kupu "takiwa" i te pito rawa o te upoko o te Pire, enei kupu e whai ake nei: "Hei whakapumau rawa ki nga Maori i o ratou tika me o ratou mana katoa ki nga whenua katoa i roto i taua rohepotae o Tuhoe, ki nga ngaherehere, ki nga ika, me era atu taonga katoa e puritia huihuitia ana, e puritia takitahitia ana ranei e ratou, pera me te whakapumautanga kua oti nei te tuhituhi i te rarangi tuarua o te Tiriti o Waitangi."

No te hoatutanga o te menemana a Hone Heke ki te Komiti turakina ana.

Heoi oti ana i te Komiti Nui o te Whare te whiriwhiri nga tekiona katoa o te Pire.

Katahi ka ripoatatia te Pire.

No te hawhe-paahi i te toru karaka i te ata-tu ka hiki te Whare.