Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1904-1905

Wenerei, te 13 o Hepetema, 1905

Wenerei, te 13 o Hepetema, 1905.

No te hawhe-paahi i te rua karaka ka noho te Pika ki runga ki tona nohoanga.

Ka karakia te Whare.

Ka roa e haere ana nga mahi ka tae ki nga patai.

Nga Kura Maori Mo Otaki Me Porirua.

Te Whiira (Mr. Field), (mema mo Otaki).—Ka patai ki te Minita mo nga Kura, i runga i te nui o te hiahia o nga Maori o nga takutai o Raukawa ki etahi kura mo a ratou tamariki, mehemea ranei ka tere te whakauru mai a te Kawanatanga i tetahi Pire ki te Whare nei i tenei tuunga o te Paremete hei whakatutuki i te whakatau a nga Komihana i whakaturia nei hei uiui i nga tikanga o nga Whenua Tiaki Kura o Porirua me Otaki; a mehemea hoki ka whakaurua atu e te Kawanatanga ki roto ki taua Pire te Rahui Whenua Kura i Motueka, ki a rahi ai he whenua hei whakawhiwhi moni e tu tonu ai tetahi kura tetahi kareti ranei mo nga tamariki Maori o nga taha e rua o te moana o Raukawa.

Te Raiti Honore Te Hetana (the Right Hon. Mr. Seddon), (Minita mo nga Kura).—Ko te kupu i roto i te ripoata e mea nei kia tino whakarereketia te tikanga i hoatu ai aua whenua i runga i te tikanga tiaki, me te kupu tohutohu mai hoki kia tangohia atu nga whenua Tiaki i Porirua me Otaki i te Hahi Mihinare o Ingarangi, hui atu ki te kupu e mea ana me whakarereke nga tikanga whakaako i te Whakapono Karaitiana, me ata hurihuri marire i te mea hoki kaore e tika kia whakarerea nga tikanga i hoatu ai te whenua hei ako i te whakapono; a i runga i te titiro atu ki te ahua o nga kupu tohutohu e kore ahau e kaha ki te whakaae atu; ki taku me ata whakatikatika ano te takoto.

Kura Maori Mo Poroutawhao.

Te Whiira (Mr. Field), (mema mo Otaki).—Ka patai ki te Minita mo nga Kura, Mehemea kei te pewhea te ahua o te tono kia whakaturia he Kura Maori ki Poroutawhao?

Te Raiti Honore Te Hetana (the Right Hon. Mr. Seddon), (Minita mo nga page 44Kura).—Kua tae atu te whakaatu ki te Kawanatanga ka hoatu he turanga mo te Kura ki Poroutawhao, engari kaore ano i oti te whakawhiti e nga tangata tokorua tokotoru ranei no ratou te whenua. Kaore e taea e te Tari te whakaara o nga whare kia oti ra ano te taitara tika i runga i te ture e tau ai taua whenua ki te Kawanatanga. Otira kei te kaha tonu te whakahaere kia tere ai te tu o te Kura.

Kura Maori Mo Mokai.

Te Herihi (Mr. Herries), (mema mo Pei o Pereti).—Ka patai ki te Minita mo nga Kura, Kei te pewhea te whakahaere kia tere ai he Kura Maori he Kura Poari ranei ki Mokai, kei te whenua o te Minita Kani Rakau Totara o Taupo, i te mea hoki ka nui nga tamariki Maori, tamariki Pakeha hoki kei reira e noho noa iho ana kaore i te akona ki te kura.

Te Raiti Honore Te Hetana (the Right Hon. Mr. Seddon), (Minita mo nga Kura).—Kua watea i naianei nga raruraru nana i arai nga tikanga e riro mai ai he turanga mo te kura, na reira kaore e roa ka tu he kura ki reira.

Me Whakamaori Nga Ture.

Hone Heke (mema mo nga Maori o te Tai Tokerau).—Ka patai ki te Minita mo nga Whenua, Mehemea ranei ka whakahaua e ia kia whakarapopototia e ia nga Ture e pa ana ki nga mahi kararehe e mana nei, ka mutu ka tuku atu kia whakamaoritia, hui atu ki nga pukapuka whakamarama i nga mate e pa ana ki nga kararehe, kia ai ai aua mea hei ako i nga Maori.

Te Takana (the Hon. Mr. Duncan), (Minita mo nga Whenua).—Kei te tau e haere ake nei ka whakatoputia nga Ture Kararehe na reira e whakaarohia ana kaore he tikanga e whakamaoritia ai i naianei ki te reo Maori.

Haere tonu nga mahi a te Whare i nga patai me etahi Pire.

No te tekau ma waru meneti ki te tahi karaka i te po ka hiki te Whare.