Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1902-1903

Turei, te 2 o Hepetema, 1902

Turei, te 2 o Hepetema, 1902.

No te hawhe-paahi i te rua karaka ka noho te Pika ki runga ki toua nohoanga.

Ka karakia te Whare.

Ka whakahaerea ko nga patai.

Nga Mema Maori O Aotearoa.

Wi Pere (mema mo nga Maori o te Tai Rawhiti). — Ka patai ahau ki te Kawanatanga, Mehemea, i te mea kua whakatokomahangia nga mema Pakeha mo te motu o Aotearoa mo roto i te Whare Paremete, ka whakaae ranei ratou kia homai kia kotahi atu mema Maori mo te motu o Aotearoa? Tetahi o aku tino take i patai ai ahau i tenei patai, he nunui rawa no nga takiwa pootitanga o nga mema Maori e toru o te motu o Aotearoa, e kore rawa e taea e ratou te haere kia kite i o ratou iwi kia pau katoa i a ratou te tirotiro haere, i te nui rawa o te whenua hei haerenga. Ina hoki ra i toku takiwa pootitanga e pau ana i a ahau te ono wiki tuturu i runga hoiho e haere ana ka tae ahau ki etahi kainga ruarua nei o nga kainga maha e tika ana hei taenga atu moku, a, no reira i te nui rawa o aua takiwa he nui rawa o matou iwi kaore rawa e taea atu ana e matou e o ratou mema. Kaore he taima hei haerenga i te nui rawa o te whenua, no reira kaore e taea e matou te whakamarama atu ki aua iwi nga mahi e mahia ana i roto i te Paremete. Kotahi ano rau e rima tekau nga Pukapuka Korero Paremete e homai ana ma nga iwi Maori o tuku takiwa pootitanga. Ahakoa i homai kia rua rau e kore e rato nga tino kainga nunui katoa page 58o toku takiwa ki te kape kotahi. Na mo te taha ki nga mema Pakeha he rereke te ahua, notemea ki te korero te mema Pakeha i tetahi wahi i tenei ra, hei te aonga ake i tetahi rangi kua rongo te motu katoa ki ana korero. E tika ana pea he nui ke nga Pakeha whai-pooti i nga Maori; engari me whakamahara atu e au ki te Kawanatanga nuku ake i te wha tekau mano nga tangata Maori o Aotearoa, a e toru anake nga mema Maori e pootitia ana e ratou, tena ko te mema o Te Waipounamu he mangai no nga mano tangata e rua anake. E hara i te mea he kupu whakahe tena naku mo te mema o Te Waipounamu, kaore, ki taku whakaaro e tika ana kia whiwhi nga iwi Maori o Te Waipounamu i te mema mo ratou; engari i runga i te nui rawa o nga iwi Maori o Aotearoa e tino tika ana kia maha ake he mema mo ratou i enei mema e toru e tu nei.

Ta Hohepa G. Te Waari (Sir J. G. Ward, Kai-riiwhi o te Pirimia). — Kaore he mana o te Kawanatanga i naianei ki taku mohio mo runga i tenei take. Kua puta te ripoata, a nga Komihana Whakatautau Rohe, mo runga mo nga takiwa pootitanga mema katoa puta noa i te koroni, a e kore e taea te whakatuwhera ano i naianei aua take i runga i te mahara kia hanga he ture. Ko toku whakaaro kei te tautoko i te korero a te mema honore, kei te mohio ahau he takiwa nui rawa atu tona takiwa. Otira e mohio ana te mema honore e motuhake ana te ahua o te ture whakatu mema Maori, a i runga i te whakaaro ki te iti o nga iwi Maori o Te Waipounamu me te nui o nga iwi Maori o Aotearoa, meatia ana kia motuhake he mema mo Te Waipounamu i waho atu o nga mema o Aotearoa, notemea hoki e rereke ana te ahua o nga iwi o Te Waipounamu e rereke ana o Aotearoa. No reira e kore e tika kia huia atu tetahi wehenga o nga iwi Maori o Aotearoa ki raro ki te mema o Te Waipounamu kia rite ai te maha o nga iwi i raro i te mema Maori o tera motu ki te maha o nga iwi i raro i ia mema kotahi o nga mema Maori e toru e tu nei mo te motu o Aotearoa. Mehemea hoki ki te penatia ka nui rawa te whakahe a nga iwi Maori o nga motu e rua nei. Mehemea ka whakatikatikaia nga rohe pootitanga i runga i te aronga o te maha o nga iwi Maori i tena i tena o aua takiwa, pena me te kupu a te mema honore nei, ki te tikanga e kore nga iwi Maori o Te Waipounamu e whai mema mo ratou, notemea ka tu ko te tangata i pootitia e nga iwi maha, ara, e nga iwi o Aotearoa, hei mema mo Te Waipounamu; a tetahi, mehemea ka huia atu tetahi taha o Aotearoa ki tera motu kia rite ai te tokomaha o te tangata, ka raruraru, notemea ka wehewehea nga hiahia me nga take me nga ahuatanga o nga iwi o tenei motu, kaore nei i te rite ki nga mea o tera motu, tetahi mea nui ano tena i runga i te whakaaro ki te aronga o te takoto o nga whenua a nga iwi Maori. Heoi ra taku kupu, na runga na te kaha rawa o te pai o enei mema e tu nei mo te motu o Aotearoa ki te rapu i te ora mo o ratou iwi i roto i te wa e noho ana ratou i roto i tenei Whare, na kona kua kore haere he take e tika ai kia whakatoko- mahangia ake he mema mo ratou, pena me te kupu a te mema honore nei, a he tino kupu whakamoemiti tenei naku ki te mema honore. Me te mema honore ano hoki o Te Waipounamu he tino mangai kaha mo tona iwi.

Ka mutu etahi atu patai maha a nga mema Pakeha mo etahi atu putake, katahi ka whakahaerea ko etahi Pire.

No te rua tekau meneti ki te tahi karaka i te po ka hiki te Whare.