Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

A compendium of official documents relative to native affairs in the South Island, Volume One.

[Deed of sale Port Levi Block]

No.21.Deed of Sale,Port Levi Block.£300.Ngaitahu Tribe.Executed 25th Sept.,1849.Plan attached.Whakarongo mai ra e nga Iwi katoa ko matou ko nga Rangatira, ko nga tangata katoa o nga whenua katoa e takoto haere ana i roto i nga rohe meake nei tuhia e mau nei te ahua kua tuhi i a matou ingoa i a matou tohu hei whakaaetanga mo matou mo o matou whanaunga mo o matou uri katoa e wanau i muri iho ia matou kia tino tukua rawatia atu nga whenua katoa o matou e tuhia nei nga rohe e mau nei te ahua ki tenei pukapuka tuku whenua ki a Her Majesty the Queen of Great Britain, her heirs, and successors, hei whenua tumau tonu iho mona mo nga Pakeha ranei e whakaaetia e ia ara, e His Excellency the Governor, kia tukua mo ratou aua whenua, a notemea kua wakaae matou kia tukua rawatia atu o matou whenua e takoto nei i roto i nga rohe meake nei tuhia, e whakaae ana Mr. Mantell, Commissioner, i runga i te mana kua tukua mai kia ia e His Excellency the Lieutenant-Governor of the province, kia utua matou ki nga pauna moni etoru nei rau taki tahi (£300) kua riro mai nei kia matou i nga ringaringa o Mr. Mantell, hei utunga whakamutunga rawatanga mo ana whenua. Na ko nga rohe enei o nga whenua ka tukua tonutia e matou; ka timata te rohe whakauta ki Kaitara, a haere tonu ma te Pohue, a ma te hiwi a te Ahupatiki, a puta tonu ki Waihora, ki te whakamarotanga o taua maunga ki Kuhakawariwari, ara ma te rohe wakawaho a Nohomutu ma; Ko te rohe whakawaho ka timata kei Waihora, kei Waikakahi, ka haere a ma te tohu e tuhia i roto i te Kautu ahua whenua e mau nei a hono tonu ki te wai tai ki Pohatupa (Fly or Flea Bay).

Otira, kei te pukapuka ahua whenua e mau nei te tino tohu me te tino ahua o te whenua o nga rohe ano hoki. A ko te whenua katoa me nga aha noa iho o ana whenua, e takoto ana i roto i enei rohe haunga ano te wahi i whakatapua mo matou e Mr. Mantell kua oti nei te tuku tonu atu. Ko te wahi tenei e whakatapua nei mo matou, ko te wahi whenua kei Koukourarata; ko nga rohe enei o taua wahi i whakaaturia ana e Mr. Octavius Carrington, Surveyor raua ko Mr. Mantell, ki a Apera Pukenui, ki a Himeona, ki a etahi atu o nga tangata c matou, a kua whaitohungia ki nga pou kua pania hoki nga pohatu i te Kokowai; e timata ana taua rohe ki te pou kei te rae ko Pariahineteata te ingoa, ka piki i konei ka haere mai nga pou i poua ai e Mr. Carrington, a tae ki te pou e tu ana kei te Watamaraki whiti tika atu i reira ki te Upokoohinetewai, a, haere tonu ma te hiwi o te maunga, ara, ma nga tohu ki Kakanui a heke iho i reira ma te hiwi ara ma nga tohu ki te wai tai ki Puketi; otira, kei te pukapuka ahua whenua o Mr. O. Carrington, Surveyor, te tino tikanga o taua rohe. Heoi, ko te whakamutunga rawatanga tenei o nga wahi e wakatapua mo matou i roto i te rohe mo Her Majesty the Queen of Great Britain, a ko taua wahi e whakaae ana hoki a Mr. Mantell, Commissioner, kia waiho hei whenua tumau iho mo matou mo o matou uri i muri iho i a maton ake tonu atu. E whakaae ana hoki matou kia kaua e hokona ki te Pakeha taua wahi kua oti nei te whakatapu tonu mo matou, kia kaua hoki e tukua he Pakeha ki taua wahi noho ai kia whakaae mai ra ano His Excellency the Governor. Ano e whakaae ano hoki matou kia waiho tonu mo His Excellency the Governor te whakaaro mo nga ara ruri nui, e whakaaetia amua e His Excellency the Governor, kia hanga kia takoto marire ki roto i nga rohe kua oti nei te whakatapu tonu mo matou. A ko nga mara katoa me nga kainga katoa e takoto ana i waho o te rohe mo matou hei tenei tau (1849), ano era katoa te whakarere e nga tangata Maori kia watea ai te whenua; haunga ano nga whare me nga mara kei te Whakaroi (Pigeon Bay), a koia tenei te tikanga tenei mo ana wahi, kei te Whakaroi (Pigeon Bay): Ko nga mara e ngakia ana inaianei e tupu ana te kai inaianei me ngaki marie i tenei tau, i tera tau ano hoki a hei te tau kotahi mano e waru rau erima te kau matahi (1851), me whakarere katoa aua mara me aua kaika e nga tangata Maori kia watea ai te whenua mo te Pakeha, kauraka hoki he mara hou e topea ki taua waha ki te Whakaroi (Pigeon Bay).

A mo to matou whakaaetanga pono rawa ki nga tikanga katoa i roto i tenei pukapuka tuku whenua kua panuitia mai nei ki a matou; ka tuhia o matou ingoa me o matou tohu, a mo te whakaaetanga hoki a Her Majesty the Queen of Great Britain, ki nga tikanga katoa i roto i tenei pukapuka ka tuhia hoki te ingoa o Mr. Mantell, Commissioner for the Extinguishment of Native Claims.

page break page break

page break page break page 259

I, Koukourarata i Port Levy, no te rua te kau ma rima, o nga ra o Hepetema, i tuhia tenei pukapuka (1849).

Apera Pukenui. Himion. Kauoma x. Te Warerakau x. Ipiku x. Wiremu Parata Te Atawiri x. Taoraki x. Waipuhuru. Te Ao x. Hapaikete. Rangiaupere. Tamakeke. By proxy by Apera. Iekapiti. By proxy by Apera. Wi Karaweko. By proxy by Apera. Kairakau x. Puehu x. Haimona Kaiparuparu x. Tamati Pukurau. Timaru Tiakikai x. Poharama Ruru x. Peneahi Te Pai. Hokokai x by Poharama. Ko Te Waipapa. Pohata by proxy by Apera. Tupeha x. Pirimona.

Witness

25th September, 1849.

James Egan.

Witness to the marks

Octa. Carrington.

Ko nga ingoa o nga kai-titiro—

Octa. Carrington.

James Egan. Ngarongomate
Henere Kowa. Walter Mantell, Commissioner.