Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Collected songs and legends from the southern Cook Islands

Collected songs and legends from the southern Cook Islands : notebook 3

Prefatory Notes

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:]

Alexander Turnbull Library MS Papers 4151*35. [MS Copy Micro0773 reel 4] Transcribed by Bob O'Brien September 1995.

Being Ridiculed. Tangaroa Goes to Arorangi

E tuatua teia no te aviri anga i te taura o Tangaroa tera tena ingoa ko te ariki Noorangi koia a Tutonga. Tena te tangata i aviri ia ai koia i Renga, ko Tangiioau tetai ona ingoa, ki mua i te marae, i Fairota. Tera te anganga e inu kava, kia kino ra a a Tutonga ei reira a Renga e aviri ei tu akerai taua tangata ra. Kua onioni te punga, ko te aite anga ia i te onioni anga a Tutonga i te mimiti puaka. Ina ra kua kena ia a Tutonga e te kava, kare e ono i taua kava ra. No reira i aviri ei a Renga i taua taura atua ra. Kua aere atura a Tutonga ki te ngutuare. Kua varea e te moe, no te kena kava. Kia moe ra. Kua kapiki maira a Tangaroa, kia Tutonga kia ara, kia itirere ra kare ua e tangata. Kia moe akaou rai kua kapiki akaou maira a Tangaroa, kia Tutonga e tu ki runga ko vea to taua maro ki Arorangi kia Tinomana. Ko te aerenga ia o te Ariki no orangi ki Arorangi. Ko te Inga anga ia i te Nuroaiti. Ko te uriata anga o nga mua vaka ki Arorangi. Kua riro te marama ki Arorangi kua tuikaa atura ki Arorangi nga mua vaka.ma nga Ariki. Te akokoro ra a Arorangi e ta i nga mua vaka, ei reira i te taku rua, ko te rutu angaia i te Paii, tera te tu amu i te paii E tuku ki te ava iti, e tuku ki te ava iti, kia piko, tera te aitenga, "E tuku ki te mate. Ei reira e akarongo ei te metua vaine o to Paii, i te tangi o te Paii te karanga ra i runga i te tangi o te paii. E tuku ki te avaiti, e tuku ki te ava iti. &"

Ko te kapiki anga ia o te metua ki nga to ma, ko te aere anga mai ia e nga tama ko te ui anga mai ia ki te metua vaine, eau to kapiki mai kia matou, "Omai e ko tou kaoke kia tipupu ia." Kua ui maira ratou, e oa ko tipupu ia ai. Tera ta te metua vaine, Naringa e kaoke tangata ka era aku ariki. Kua mamae atura ki i to ratou ngakau. Ko te era anga ia mei tai matamata e tae ua atu ki tai matamata, ko te era anga ia nga mua vaka, ma nga ariki, kare atura i mate. Ko te tu ia Taua tuatua ra.

Tera te ingoa i taua vaine ra ko Taua ariki a Raea, e tamaine no Maovete.

New Year

Te tuatua no te Mataiti ou

Kua rave au o runga i te pure no te Ebedoma. Kua akomata ia te ra toru, i te rave anga i te Sabati. Te pure popongi no te Mataiti ou. Na Makea, te pure popongi, tera tei mua, ko te imene 226; e kia oti te Imene. Kua tatou te tuatua tapu Tei te puka a Isaia Pene ii e kia oti hua pure na James i pure, e kia oti. Kua Imine akaou 321 e kia oti. Kua tatou akaou i te tuatua i te puka rai a Isaia XI e kia oti kua pure aku au rai, na Tepae i pure, e kia oti, kua ako i reira. Tera te kopapa tuatua tei te puka a Isaia XI.9; e kia oti te ako anga, kua akomaroiroi te au tangata i akino ia. Tera to ratou au ingoa ko Pini, ko Akaearua, ko Mikaela ko Favia ko Timoteo, e ko Matana, e kia oti te aronga akomaroiroi kua pure i reira e aere atura ki te kainga. Ko te tupu ia i taua popongi ra e ra mataora e te rekareka no te aronga akarongo i te kite anga i te Mataiti ou, ko ratou i kite i te ra mua o te Mataiti ou. Kua paii te piu, ei eao te manave. Naoi ko kiti ei i nga motu e a, no te Tamaiti ua o te Atua. &

Te pure no te Sabati avatea. Na Adoni i rave. Tei tei mua e imine 54 e kia oti te pure, e kia oti te pure, kua tatou i te Sal 23. Kua imine akaou 230. Kua tatou aka ou i te tuatua i te Isaia 35 e kia oti. Kua pure akaou i reira e kia oti kua imine 249. Kua ako i reira. Tei roto i te Isaia te kopapa tuatua te pure 60.22: e kia oti te aka anga. Kua akamaroiroi i reira, ko Anauoro ko Tu mataiapo, ko Lutolo ko Tutara. Kua imine akaou e kia oti kua akamaroiroi akaou, ko Aaronu, ko Ko, ko Tita e ko Tuakana. Kua pure i reira na Peniaza i pure, ko te aka oti nga ia.

E Sabati mataora no te mataiti au, e tika rai ta te tuatua tapu i akakite mai; " E ao tao, to kotou mata, ko kotou kite" & "E apinga mataora te mataiti ou na te aronga akarongo ko ratou i kite, e apinga noongata ma te aronga kino."

Death by Lightning

E tuatua teia no tetai mapu o Mauke kua mate i te uira, 1876. I te Marama Iunu 21, ko te ra ia i mate ei taua tangata ra. Tera te angaanga a taua enua ra, i toto vaka, te toto nei ki te aire, kua aru katoa au, ki taua angaanga ra kua kite mata tikai au i te mate nga o taua tangata ra, tera ta matou angaanga i taua ra ra e toto i te rakou tera te angaanga a taua tangata ra e vero aere i te rongo ki raro i te vaka kua vaitata i te tai ki te aire kua akaanga te tangata i te toto i te vaka,e kia anga te roi, kua tu te tangata kua toto i te vaka, kua tu akera taua mapu ra, kua rave i tana rango kua tauru ki raro i te vaka, kia tauru ra, i te rango i raro i te vaka, kia oki ra kia tu ki runga, ko tena mote ake rai ia, kua tumutetenga pu ua te tangata i te mate o taua mapu ra, kua akaruke te tangata i te toto i te vaka, kua aere tetai pae i te tangata ki te tipu i te pia kua aere tetai pae ki te apai i te tangata mate, kua riro atura ei ra tumutetenga no taua enua ra e tiku rai te manga tuatua a tetai tangata atu Solomo e 73 18-19 "Kua tuku ti ko ia ratou e koe ki te ngai patika; kua titiri takiri ia ratou e koe e kia mate ra va atu. Penepeneta ia to ratou mate ei i pou takiri roa atu ei ratou i te mataku maata ra."

Ko te tu ia o te matenga o taua mapu ra tena tetai manga tuatua taito, kua kite tikai aia i te mata niania, tera te aitenga i tei reira manga tuatua, kua kite tikai aia i te ngai mate tu ke. E i toa tikai, na ai te ara, kare i akakite ia te ngai o te ora e te ngai o te mate.

Landslips

E tuatua teia no tetai oro i uta i tetai kainga, ko ia o Tepai;

Kua aere atura matou ma te orometua koia a Adoni ma e toko rua tae ake ma pu. e matakitaki kia kite i ta te Atua ravenga tu ke, " E tika rai te manga tuatua a te tai tangata koia a Itiao. Tera tana tuatua "E katakatatini tei te moana i na Itiaio ei. Kua maara ia ku te tuatua i akakite ia i roto i te Sal o David i te Sal 104.24. No te tuke anga o ta te Atua angaanga. E angaangaTumatatini tana kare e rauka kia rave ia e te tangata, no te mea e rima Atua te rave, no te mea e tavi ni anake te au mea katoa tana i anga nona. Mei tei akakite ia rai i roto i te Salam 119.91; "Taau i akono ra, te vai ua nei vai ia e tae rava ake nei ki teianei ra; e tavini anake te au mea i anga ia ra no au"

Ko to tatou kite ia e, kua riro te au mea kotoa ei tavini nona, ei rave i tana angaanga, Aue te tu ke o ta te Atua angaanga tei kare e rauka i te tangata kia kimi e. Kua aere atu ra matou e akara i taua oro ra, kua umere orai toku ngakau i ta te Atua angaanga taka kei, kua akaro to matou mata i te au rakau i te ngaro anga i te one ma te taka, kua matakitaki aere matou. I reira matou e aite ei te roa o tau a oro ra. Tera te roa 125. Kua tae pua 10 i te atea. Tera te tuatua neneva a te aronga taito, e ariki ka mate, me kore ia e Mataiapo ka mate, aue toue; te tu poiri o te Etine e. E tika ta te Imene i akakite mai "E Atua kino to ratou. Poiri to ratou ngakau. Te mea e mate ei" Ko te tuatua ia i te ati i te tatai no taua oro ra. E akara matariki koe tama ko te tareva ke aea. E tuatua teia no nga oro i Ngatangiia e rua. Kua aere atura matou ma te Orometua ko ia a Maretu, e akara i te oro mua ko ia Araeva, kua ai te rai mei te oro i uta i Tepai i te ngaro anga i te au rakau ma te kai katoa i te one. Kua tu ke ta te Atua angaanga i teia tuatau. Kua akamaara atura au i ta te Atua ravenga taka ke i i teia Mataiti nei,

Kua akamaara atura au ki te au angaanga a te tangata i te rave ngata e toru ra e te a oti ra, ei reira e ati ei. Ko to te Atua ra e roa te kamo anga mata. Kua maara atura au ki te tuatua ta te Atua i akakite kia Iobu, na rotoi te puaioio. Te au tuatua tu ke tei akakite ia i roto i taua pene 38 ta te Atua au ravenga tu ke. Tera te ingoa i taua kainga ra ko Te araeva, kua aite matou i te roa i taua oro ra E 70, e te Atea 13. No taua oro ra. Kua akaruke matou i tei reira oro kua aere atura matou ki tetai oro ke.

Tera te ingoa i te kainga i taua oro ra, ko Puouou, kua akara matou i taua oro ra, e oro maata, kua umere atura matou i taua potonga enua ra, kua ngaro i te tame? e te one. Kua tere mai ra tetai pae i taua kotinga enua ra no rungao ko te au kai i raro ake kua ngaro to kini i te one, ko tei tere maira na runga kare i kino te kai ma te au rakau katoa, kare i kino te tupu rai te au rakau, e 7 nu, te Ii te anani e te vavai ma te Meika e tera kai i tera kai Kua aiti atura matou i te roa o taua oro ra. 100 te roa. Kua aite katou i te atea 33. Kua akamaara au i te tuatua i akakite ia mai e Asopha i roto i te Sal 77,14-20; Na au e akara meitaki, kua maara katou iaku tei akakite ia i roto i te puka a Iobu i te pene e 37, 1-13; e akara tika koe ko te tareva ke aea, i ingaro au, kia akataka. tika koe i te tu i taua au tuatua ra. E angaanga tu ke e tama ki a akura ia taua oro ra ko tei raro ake au rakau ma te kai kua ngaro ia i te one, ko tei runga, au rakau ma te kai te tupu ra ia, kare ua i mate kore oki inga ko te vairanga rai kare i kino. E tau ia tatou kia akamaara i te aroa o te Atua ma tonu takinga meitaki; ma tona akaperepere maata ia tatou. Naringa te Atua aite ki te tuatau ia Noa, kua ngaro takere tatou, e tau ia tatou kia rekareka, ma te akameitaki i te Atua ko tatou i akaora ia, kare tatau i kite i te rima anu o te mete. Ko te tu ia i aua nga oro ra. Tera tetai mea Amu no tetai vaine.

E tu ki runga e te ariki akamoe au tamate ia te ai, auraka e tuku kia ka, ka kika tapu mati, ka ki ka piake a Satani e. Narenga oki e apinga mou te mate ka ponu? te mata iaoku ka vi te puaka ko Salane e.

New Zealand Greeting

E tua tua tupuna tua no Nu Zelani e tuatua kapiki no te aere nga papanunui, Tera te Ingoa taito i te enua i to ratou tuatua. Ko au te Aroa, kare i taka meitaki tetai ingoa o taua enua ra. No te Papaa o Nuv Zelani. Tera taua tutua kapiki no ratou no te aerenga tae. "Aere mai! Aere mai! Aere mai ra, e kui e kui e, ki te ne kainga kino, kia kite i nga pai. kia kite i nga kino, i te nei kainga tupuna Ko au te aroa. E tuatua akatinitini na ratou no te aerenga Manuuri, kia kake ki uta i te enua, no te mea kua kite i te mata o te tangata ke.

A Man Kills His Wife

E tutua teia no tetai tangata tera to no ingoa ko Teimuri. Kua to aia i tana vaine. Tera ta raua angaanga e koi kutu, te koi ra taua tangata ra i te kutu o te vaine, kua tuatua atura taua tangata ra ki te vaine, kua kaki ia au e ake ki to tumu kaki, Tera te tuatua a te vaine, Tei ai te tuatua e taku oa tei akoe iea. Ei reira taua tangata ra, e tiki ei i te vaie, kua tau atura i te umu, e kia ko te umu kua tiki atura i te ariki e kia rauka mai kua aere atura aio kua akanonoa i te vaine, e kia mata, kua apai atura ki te pae umu, kua kotikoti atura e kia ati kua vaie atura ki te ariki kua tao atura ki raro i te umu.

E kia maoa kua uke atura i te umu kua tari ki te pae, kua kai atura. Ma te maara kare, i roto i tena ngakau, i teina vaine, E ngari ake te puaka e mako. Ko te tu teia tangata i te manava kino. E tika rai te tuatua o Takitupa, "E ure puaka i no Takitupa ai." aue, te tu tangi kore o teia tangata i tonu vaine e. E tika rai te tuatua ta Iesu i akakite mai. "Ko te Diabolo to kotou metua i akatika ai kotou i te anoano o to kotou metua ra e ta tangata aia mei taito mo i rai. Ioane VIII 44; aue te tangi i teia vaine i tona mate.

End of Disobedience

E tuatua no Auatoa Ko tei maro i te aere ki te tamaki kua tapu te metua i taua tama ra, auraka e aere ki te tamaki, kare i akarongo mai te Tama i te tuatua a te Metua ko te aerenga ia o te Tama ki te tamaki, kua mate atura aia ki te tamaki no te maro. Tera te akatara no taua tangata ra.

1 Kia runga kia Ruki, noo te kope, ko te uneune ko te vai rori, ko te tangata ki kino e vaio i Rearea, ko te papa tangi o Keu te kite, i te maka na mua i te ara, tu ai ki runga ki o ari, kua pai anga tai te mapu aruaru kai ki Tikiaki, e koke te tao ki Rutoki ki te riri o Ko, no au te pingareka e taaku nei Tama, ka maara koe ki to metua kua ruaine ra e, oo, kua inaina ina.

Tera te pee.

Ki runga Kiikii, ko Apai mataiapo ko tera toa ia, kaore i arua, oro atu ki Tupapa, ko Kamoe mataiapo ko tera toa ia, kaore i arua, oro atu ki runga ki Avana, ko te Tepou mataiapo, ko tera toa ia kaore i arua, oro atu ki Muri ki Tepuna, ko Karavai ma Taureka, ko tera toa ia, kaore i arua, te tupu akenei te toa tamaiti ko Maui mataiapo tukipangoa mai nei amuri ki to aku kainga, i ara ki tapu tama ki te akatoatoa, ki te maro tamaki, ki te ririoka, no au te pingareka e taaku nei tama, ko maara koe ki to metu, kua ruaine ra e oo kua inaina ina.

Tera te ua i taua akatara ra.

1 E kuveri?1 ana e akarekireki ra te ko nga te tamaki a ngati Tangiia, e uki kino e, e uki ati roa, akaruke ia Aua, e ioo te rau kuru no Nito ma Mau ku tonga, ei puaka te roto e. Tei Tikioki kua ati atu e.
2 E rauti ia rue nei. ka vaio nei to te metua inangaro aki e aua toa ki engo te tama i to inangaro e.
Kiritia ra rue ua e kai tamaki e.

Tera tetai manga amu no te vaine o Potuarau -
-ko te tua ia e tapu tane ia koe ka mate nei me tupu te kino ki te tapere, ka kimi te tika ki ai, ko koe nui e taku tane te maru i maru ei nga tapere e.
= Ko mau ei toku maki, ko tupu taku raura ko tupu taku maikuku, ei kinikini paparinga o te Mataiapo uru urunga o Kauare e. 2

Two Sons Become Fishes

E tuatua no nga Tama ika a Tamariki

Tera to raua ingoa tangata, Ko Teakeaaraititini, ko Temauri -te -va-nanga, Tera te tuatua e turanga i mua i te Marae tera te ingoa i te Marae, ko Paengataua. Tera te tuatua a te metua vaine ki nga tamariki te ao ua ana korua, eao to kerua anga, te kararanga maira raua, ko aire maua mea kiriau ei ao manu na maua, kua tuatua maira te metua vaine, akarukeu? te na, aere ki tetai kiriau ei ta maka no korua, kua vave ua te turanga apopo, kore ua e mata ika ki mua i te Marae, ko te aerenga ia i nga tamariki ki te aati i te kiriau ei tamaka e kia vauka ko te aere anga mai ia ki te ta i te tamaki e kia oti, kua moe atura i taua po ra, e kia ao, ko te aerenga ia, e tae atura ki taatai. kua ri i nga tamaka, kua rave atura i nga tui, kua eke atura ki roto i te tai kua ruku atura i te ava i vavaroa, kua opu aere i te ika e kua tui aere atura ki te tui e kia rauka, kua oki atura ki uta, kua rauka te ika ko te apai anga ia ki muu i te Marae koia o Paengataua, ko te rave anga ia i te pure kia oti, ko te oki anga ia ki te kainga, ki te parokiroki anga ia ki nga matua, ei kumi korua, ko oki maua ki roto i te tai, kua topa atura nga matua ia raua kua tuatua maira raua kare? maua e noo, ko te aue anga ia o nga matua ki nga tamariki. Tera to raua ingoa ika ko Au tetai ko Roro tetai, aere atura ei ika ko te ngaro anga ia kare atura i kitea akaou ia mai, Tera to raua pee: &

1 E ko utu ei Paengataua ia Te atua aratini te mataiapo ko te Mauritevananga e Tamariki e, ko poroaki marie e.
x Tuku ana kia oro e, ko tu ka oki oki e maara ake ana te metua ki nga tama, e poroaki marie e;
2 Io te Atuaara ra i te tini e, ara i te tini te rue ia te Mauri te vananga, e vaio mai o te Atua araitetini ei taeake tutupu, ei paeanga ki ruamau, ei tokoru no Akanoi, ko poroaki marie e.
= Tuku ana kia oro ei, ko tuka okioki e maara, ake ana o Rirei ki nga tama ko poroaki marie e.
3 Ko orooro atu i te ara e, te ara ki Turoa e, ki te ngari o te metua vaine, kia koe ana e Rirei, e nui ei kia Karopa ra ko poroaki marie e.
= Tuku ana kia ora e, ka tuka akiaki e maara ake ana o Rirei ki nga tama ko poroaki marie e.
= Tuku ana ki oro e ko Rirei.

Tera tetai mea Amu. Na tetai vaine

1 Ko tai tua ia Inapoiri i te tera au me uru ki uta te enua, tena te tiakii te ava e tu ei na ki tai pae, auraka e mataku ki nga rimarima ma te vaa tangata e tutuki patoa mai, tei te rangi te maeva tini atu ia koe. tei te Atua te ora ma te mate i tena, nana koe e kapiki mai, oro kia vave, pokara ia mai te tangata kia inga kia aropapa e.
2 E rivi ia te ora o te Tiemu ei reira i kake ei kare i kitenga? i takauri tatipoki ei o mata ki raro i te apapa taua aruru tai ra e mea aroa e, ka eva o Mere e mataiti ruaine te eva o Mere e.

Tangaroa Losing His Daughters

E tuatua teia no te anau tamaine a Tangaroa ka aere ratou ka turoto i te ariki io Teuatai i Avaiki. Kua aere maira tetai tangata ko Uoro. Kua iu atura kia Tangaroa,"Eaa tena?" Kua tuatua maira o Tangaroa,"E memoo e no nga tamaine aku, ka aere ka turoto i te ariki ia Teuatai. Tera tunu tuatua o Uero,"E mea apinga taku i kite ana au, te paua ra te itu i vaingaruerue, e Aropo kino teia e Marangi, ka ara te mate o te papaka." Tera to Tangaroa tuatua, "E papaka aa, e papaka ki naki mai na aku tamaine." Te karanga ra a Uero, e tuatua ua anga oki, kua uke te turanga i reira, ko te aerenga ia o te anau tamaine a Tangaroa ki te tere. Kare i roa atu te aerenga, kua riro mai te rongo. E kua mate to anau tamaine e Tangaroa, ko te aerenga ia o Tangaroa ki te kimi ko te aravei anga ia Temokoroaita ko te opu anga ia i taua ika ra. Kua apai atura a Tangaroa i taua ika ra ki runga i te ua kua akara maira te Atua tini o te rangi. Ko mate taua ika ra, kua kapiki maira to iku. Ko te rapa anga ia Tangaroa. Kua ora atura taua ika ra. Kua riri atura o Tangaroa, ko te vaii anga i te papa, e aere atura o Tangaroa ki Raronuku ki o te Tupa. Kua noo atura ki reira i te kimi nga tamaine. Ko te akaevaeva anga ia o Tangaroa ki nga tamaine. Kua noo aia ki reira kua kimi atura te Atua tini o te rangi ia Tangaroa. Kua tapara tetai pae i te mata o te Atua tini o te rangi i te akaevaeva ia Tangaroa. Kua ngaro, kare ua i kitea, kia kete ra te Tupa e. Kua akaevaeva te au Atua o te rangi ia Tangaroa, ko te oro anga ia i nga nuku, koia o Raronuku e Rarotea, ko moe te angai, ko aere tatou. Ka kave i te ariki ia Tangaroa ki te ao, ko te aerenga mai ia o te Tupa ma nga nuku i te omai ia Tangaroa ki runga i te vaarua, ko te noo ua anga ia o Tangaroa. Ko te oki anga o te Tupa ki raro i tena enua. Kua noo ua o Tangaroa ma te tuatua kore, ko te akamaora anga ia o Tangaroa, ko oki ko ui ki te tupa i te tuatua.

Ei reira o Tangaroa e rave ei i te rara pero ei io ei i te Tupa kia oki mai te Tupa. Kua oki maira te Tupa, kua ui maira kia Tangaroa,"Eaa to tiki iaku?" Kua tuatua maira a Tangaroa ki te Tupa. "Kua akaruke ia au e te tangata kere, ei reira te Tupa e karanga ai kia Tangaroa maea te toka e moea? te rakau kia anau mai tetai tangata noou. Kua moea atura e te toka, kua anau maira i te toke e te kararu. Kua moe atura i te rakau, kua anau i tana, ko te unga e te karaii, ko te oki anga ia o te tupa."

Tera tetai manga amu na tetai vaine Pai avai aura I aku nei mata, e eva ua io nei ki raro I te tumu o te ara I na ma, e matara anga teia ia taua e Mite inangaro te oki nga ki te enua e taku tane ka tuku te rima ki te mou mata e.

Tera tetai mea amu na Parira o

E aere rai taku tane, me kua rauka ia koe te irinaki anga kiaiatopu piri to ngakau ei to atu, ka rakei ia a koe i te aku i reira i te ao reka e.

Te Akatura No Pari Song

E Pari e, e karanga tei Akaiti, [unclear: Naai] na Punuaariki no Maea, Naai? na Tekura tuao, na Tekura rere i to aroa. [unclear: Naai] no Puapuaki no Makonuroa, [unclear: Naai] na Nu rara ki tonga na Nu o vava ki Tokerau, [unclear: Naai] no Tuitita. E Tuitita e, kua keokeo, i keokeo mai ana koe ke ai, i keokeo atu ana au ki a koe, ko ta? teina kua mate i te unuuno rakau o te toa, ko te nui ia Pari ko te rai i akaiti, ko ea oki raua, ia maua te nio ki uta kare rava i Tupakararau, ko te Urua ko mei te roa, ko ea oki raua, ia maua te nio ki tai, kare roa i Tupakararau. Tena koe e taku teina, teia au, Te puku nga i te etu ao, te to enuenu anga i te rau maika, te rapa anga i taku tokotoko taku turanga ki mataroa, akotai ei kua tu ki Kuporu tiria atu ki raro, uke ake te umu o taku teina e. &

Man Killed for Stealing a Pig

E tuatua no tetai tangata Tikioki kua keia i te puaka, no ko mai no Titama e ngati Pee. Tera te ingoa i taua tangata ko Kurakura, i aru mai i te tuaine ia Tetau kua noo taua tangata ra ki Tikioki. Kua keia atura i te puaka e kua tao atura e kia maoa. Kua tua atura ta te vaine pae, e tana pae, kare te vaine i kite e, e puaka keia, tu akerai te vaine. Kua tua i tana pae na te taeake. Kua apai atura i te tai ua no Tamakeu. Kare te vaine i kite e, ko te puaka Tamakeu, kua kite ra o Tamakeu ko tona puaka. Kua akakere aia i te mate no taua tangata ra, ko te rave anga ia i te rakau. Kua tonu atura ki vao, aere atura ki te ngatuaine o taua tangata keia ra. Kua kapiki atura i vao ki te vaine, e tu tei ea to tane. Kua tuatua maira te vaine teia rai tei te moe,"Kua akarongo atura taua tangata ra te ataata reo." Kua karanga atura o Tamakeu akaara ia ra. Ei reira te pee o te tane e tou ei,

1 Akaara ia ra e te vaine ra e Uriange ara ake ana e taku oa e tangata teia i vao. Kua reo ui mate roa kia koe no e.
= Eaa au e taku oa, kua tangi taeake ia atu na e koe taku manga,e tini katoa e mano te kai, okotai ko mate nei, kua uri te moe manu o taku tanu e.
2 E Maui e, e Terei e, i te Tama keu, e inu tangata tu te po, e inu kainga i te ao, kua mai e, tra orai nga tunga kino takino pure i to enua. E Maui Atua e te Terei e, ko te raukuru katakata,ko tu mana uneune e tiori kainga e,
= Tiori atu tiori mai, tiori kitai nga ia te Ariki pee ra i mate ei ra, i anu ei ra, ko rire u, &3

E tuatua no tetai tere I te noo anga ki Rarotonga nei tera te tapere I noo ei ko Tikioki, ko Tematapu te Ariki.

Tera te pee, Nooai atu e ngaki e ko te ange roaq ki tau e, kaore e tu e.

= Tu e,rue nei kuu iu te ranga ki te ipo e, kua roiroi te ngara ki taku enua ra tu e.
2 Ngaki I ngaki ra to puka e, e toru ana, ko te enua tapu o nga ariki ra, e enua oki no Tikioki auau kia ra, e enua oki no Tikioki auau kia ra momoti au e tu e.

E tuatua teia no te Tama a Eitama, kua karanga iu e, tamaiti mate, kua ei aere aia I taua tamaiti ra te aiti anga I taua ingoa ra, ko Eitama. Tera te pee no taua tamaiti ra.

1 Ko pupuokia ki te rangi e aka marua nga tini ki Kaa ko uo I ake e.
= Rarere ua te mauri ma tu toro oi au e, ka tupu ai e, tei pua amaro akaina e ata taaku nei kua kitea e.
2 Ko pupuokia ki te rangi e, ka umere te tini o Tangiia ka noo ki tai o Rongovei, rirerire, ko te a te mea e va maira ko te Tarea na Eitama, ka inga ka te kotoko takato ana koia oki ana ko te uru rakau au ai ia ake e.
= Ra rere ua te mauri ma tei toro oi au e, ka tupu ooi e, tei pua amaro a ka ena, e ata taaku nei kua kitea e.
Ra rer ua te mauri e ka rire ie e,.

Tera Te Ua I Taua Pee Ra (Song)

1 Kua topa ua te topa pu e.
= Ra rere ua te mauri ma tei toro oi au e ka tupu ai e, tei pua amaro akaena e ata taaku nei kua kitea e.
2 I topa, i topa ra ki tai i aruru e, ki tai aruru mai ana, ki toona tapa ranga kua aka te kepa e, no Rongovei e, tiritiri ra te pua e. &
= Ra rere ua te mauri ma tei toro oi au e, ka tupu ai ie, te pua amaro akaena e ata taaku nei kua kitea e.
3 Ko kakekaki atu ra ki uta e, ei uta e angaanga oki, tena paa tei ko ao tei pua arataa koe e te neke apaipai au ai ake e,
= Ra rere ue te mauri ma tei toro oi au e ko tupu ai e, te tei pua amaro akaena e ata taaku nei kua kitea e.
4 E ko eke eke atu ra ki tai e, ei Ii ava oki ia KiiKii ia Tapae, ko taku tapere ko Tepuna toa te neke apaipai au ai ake e,
= Ra rere ua te mauri ma tei toro oi au e, ko tupu ai e, tei pua amaro akaena e ata taaku nei kua kitea e.
5 Rave naunau e,.i tona maka rave naunau i tana maka, aka uta io ki tena io ua aka eta atu ki Rongovei, ko te punupunu to ngata, e tangata noa ko ia e, ka tirau a ki te niinii ma te mapere ma te poaki ma tena riri ake e. kua i ti rere kua pakukino i te pao i te [unclear: rau] e vaio nei a te Pua kia akataa me Kotaa ra Ngarurotu e te ipo e kua iti ora te tamaki e.
= Ra rere ua te mauri ma tei toro oi au e, ka tupu ai e te pua amoro akaena e ata taaku nei kua kitea e. Ra rere ua te mauri e, karireie.

No Mitiaro - Woman Killed for Baking Rauara

E tuatua no tetai vaine i aere ki te tiki rauara, kua kitea paa e te tangata kainga, kua taia taua vaine ra. Kia kite ra te metua kua taia ko te aue anga ia o te metua. No reira te metua i tou ei i te pee. Tera te pee.

1 Ko te tuoro i muri e, ko te [unclear: tuakana] ko Tui ake e.
= E tui koe naea e, e kanga no Maine e ngakau tamariki e vaevae parera ra tui ake e.
2 Tu tuoro ana i muri e, ko te toma Metua ko te Atua pou ana ko te tama ru kura, ko te tua koia ia Taiteariki ei ara ki Mangarei tui ake e.
= E tui koe naea e, e kanga no Maine e ngakau tamariki e vaevae parera ra tui ake e.
3 Tatapapa te ara e, ko te ara ki Mangarei ko to? ana tupuna, ko te Kaipamata ko te tua koia ia Taiteariki e, ei ara ki Mangarei tui ake e.
= E tui koe naea e, e kanga no Maine e ngakau tamariki e vaevae parera ra tui ake e.
4 Ko teia teia te kakau e, ko te kiri o to tupuna, ko te kiri o Tapureu e, ei puroku atu ki Mangarei tui ake e.
= E tui koe naea e, e kanga no Maine e ngakau tamariki e vaevae parera ra tui ake e.
5 Teia teia ra ma to oa e, ko te aungarangi ei aa ake no Maine i ra e, ko te uru anga kakara e tui ake e.
= E tui koe naea e, e kanga no Maine e ngakau tamariki e vaevae parera ra tui ake e.

E Pu Teia No Ngata (Ngata Going to the Sky)

Kua akaruke a Ngata i te vaine, tera te ingoa i taua vaine ra ko Ngaro-ariki tera te mea i akaruke ei a Ngata no te kanga, kua rauka mai mei nga tane, tera te riro anga mua ko te riro ia Tane vakakare, kua apai na e taua tangata ra ki tena enua. Tera tena enua ko Itiraro, kua akamate a Ngata ki taua vaine ra, kua kimi atura aia e kua kitea, kua rauka mai i tera aerenga, kua riro mai ki te ngutuare. E muringaio kua riro aka au. Tera ta raua angaanga e pa vai tera te vai, e vai koro tutu, e kia oti taua vai ra i te pu, kua tupu te tau maro ia raua i reira, tera to raua maro. E inangaro te vaine na te tane e paii te vai, kare te tane i akatika e inangaro te tane no te vaine e paii te vai kare te vaine e keu, te ra te tuatua a te vaine, kare au e ano kare i kitea te akatu mai na ta tetai Atarau, kua maro rai a Ngata, kare i akatika ki ta te vaine, ko te rere anga ia o te vaine ki raro i te vai, ko te ngaro anga ia i kare kitea aka ou ia mai, ko te riro anga ia ia Tiaka ma Koura, ki Avaiki, ko te kimi anga ia a Ngata i te vaine kare rava i kitea, ko te oki anga ia ki te ngutuare, ko te akamate anga ia ki te vaine. Na nga atua i te rangi i akakite mai kia Ngata, tei Avaiki kua riro ia Tiaka ma Koura, ko te aerenga ia o Ngata ki Avaiki, ki te tiki e kua riro mai ko te noo anga ia ki te ngutuare, ko te tu rai e taua vaine ra i te kanga, kua manamanata aia i te kanga a te vaine ko te akaruke anga ia te vaine, ko te oro anga ia ki te rangi ko te aru aere anga ia o te vaine i te tane kare te tane i oki mai, ko te kapiki anga a te vaine ki te toka ma te au rakau, ei tapu i tona tane, kare ratou i tapu, No reira taua vaine ra i tou ei i te pee?, Tera taua pee ra, e pee tangi nana ki tena tane ki Ngata.

Tera te pee tana i tou, kite tane ko ngaro atu ei.

1 Iai te marama nei, kua ariki koe i te ao roa e
= Iai te marama ra ki e tena ai au e, kua kino akenei a Ngata ariki kua mara ia ra au ra i te aninga e.
2 Iai te marama nei oro atu i te ara e, te io o te ara e, ko te toka e tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e.
= Iai te marama ki e tena ai au e kua kino akenei a Ngata ariki kua mara ia ra au ra te aninga.
3 Iai te marama nei oro atu i te ara e ko te io o te ara ko te toa tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e.
= Iai te marama ki e tena ai e au e, kua kino akenei a Ngata ariki kua mara ia ra ko au ra i te aninga e.
4 Iai te marama nei oro atu i te ara e ko te io o te ara e, ko te miro e tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e
= Iai te marama ki e tena ai e au e, kua kino akenei a Ngata ariki kua mara ia ra ko au ra i te aninga e.
5 Iai te marama nei oro atu i te ara te io te ara e, ko te uru e tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e.
= Iai te marama ki e toro? ai au e kua kino akenei ei a Ngata ariki kua mara ia ra ko au ra i te aninga e.
6 Iai te marama nei oro atu i te ara e, te io o te ara e, ko te Koka e tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e.
= Iai te marama ki e toro? ai e au e, kua kino akenei ei a Ngata ariki kua mara ia ra ko au ra i te aninga e.
7 Iai te marama nei oro atu i te ara e te io o te ara e, ko te aoa, e tu mai nei ko taku tane ariki maara ia e.
= Iai te marama ki e toro au e, kino akenei ei a Ngata ariki kua mara ia ra ko au ra i te aninga e.
= Iai te maramara nei, ka turu o Rupe ua maine e &

Tera teai manga amu no tetai vaine. Kapiki ia e taku ariki te tangata tini i varenga ki te tamuka e, e teita ua ia no raro nei, kapiki nui koe ki te vaine tini varenga ki te pa oro e.

Tera Rai Tetai Pee O Ngata No Te Vaine Koia Ngaro Ariki E (Song of Ngata)

1 Kua ati ia ravenga e tama e,
= E kura i te taketake e mii ki taku roto, ko te aninga tane o te purotu ko au anake tei Itikau nei e tama.
2 E kura i te taketake e, tei runga tai purotu e, poiti reirei e i karanga mai ana a Ngaro ariki e tama, rere taua ki vairoto ariki poruturutu ai e tama.
= E kura i te taketake e, e mii ki taku roto ko te aninga tane o te puroto ko au anake tei Itikau nei e tama.
3 E kura i te taketake e kua taka te po ia koe, kaore i toka ivaku, e putaura kai rakau tei roto io e to manava, te kura mou ki to Atua kua matoatoa ia tama e.
= E kura i te taketake e e mii ki taku roto to ko te aninga tane o te purotu ko au anake tei Itikau nei e tama e.
4 E kura i te taketake e, e metua ko Apakura e, e tangi ki nga tama e te uru e rire, ko Turanga taua oki, ki te atu rapare iri e, e kore tama e patiu mai ki te tapaeru anakenake ki te turoto vaine ki Itiraro e, na Ngata roa purotu e tama e, &

E Pee Teia No Tetai Vaine Kua Akarukea E Te Tane E (No Mauke)

[Note added by Percy Hall:] Song- Woman deserted by husband Tera taua pee ra

1 Kua turere te Teina ko tei Ikurua ko te maara e,
= Kia rau te maara orororo te tai kua aroa ai au e, ko tooku teina ko te maara e.
2 Orooro mai e noo, oro mai e noo, kaore i ngere, teia to tane e, ko te ariki aka e te rangi ko noonoo ei korua e, tei runga Rakuipo ko te maara e.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au e, tei runga rakuipo ko te maara e.
3 Orooro mai e noo, oro mai e noo, teia to tane e ko te Ina o te tupuna ka moemoe ei korua e, te runga Raumati ko te maara e.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au e tei runga rakuipo ko te maara e.
4 Orororo mai e noo, oro mai e noo kaore koe i ngere, teia to tane, ko te ariki mataiapo, ka momae ei korua e, tei Tangatiti ko te maara e.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au e, ko taku teina ko te maara e.
5 Orooro mai e noo, oro mai e noo, kaore koe i ngere teia to tane e, ko Tangaroa upokovaru, ka momae ei korua ko te uru ma te raki ko te maara.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au ko taku teina ko te maara e.
6 Orooro mai e noo, oro mai e noo, kaore koe i ngere teia to tane e, ko te Rito o Tangiia ka momae ei korua tei Kuraakatiu ko te maara e.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au e, tei runga rakuipo ko te maara e.
7 Orooro mai e noo, oro mai e noo kaore koe i ngere teia to tane ko te Ina paepae o manuae ka momae ei korua e, tei Tauitiki ko te maara e.
= Kia rau te maara orooro te tai kua aroa ai au ko taku teina ko te maara e &

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] E tuatua no tetai tere i te noo anga ki Rarotonga nei

E tuatua no tetai tere i te noo anga ki Rarotonga nei tera te tapere i noo ei ko Tikioki, ko Tematapu te ariki Tera te pee, Na ai atu e ngaki e ko te ange roa ki tau e, kaore e tu e.

= Tu e, rue nei kua iu te ranga ki te ipo e,kua roiroi te ngara ki taku enua ra tu e,

2 Ngaki i ngaki ra to puka e, e teru ana, ko te enua tapu o nga ariki ra, e enua oki no Tikioki auau kia ra momoti au e tu e.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] E tuatua teia no te Tama o Eitama

E tuatua teia no te Tama o Eitama, kua karanga ia e, tamaiti, mate, kua ei aere aia i taua tamaiti ra ki runga i tona kaki, no rei ra te aite anga i taua ingoa ra, ko Eitama Tera te pee no taua tamaiti ra.

1 Ko pupuokia ki te rangi akamarua nga tini hi Kua ko no i ake e.
= Ra rere ua te mauri ma tu toro oi au e, ko tupu ai e, tei pua amaro akaina e ata taakie nei kua kitea e.
2 Ko pupuokia ki te rangi e, ko umere te tini o Tangiia ko noo ki tai o Rongovei rirerire, ko te a te mea e va maira ko te Tanea no Eitama, ko ingoa ka takoto ko takoto ana poia oki ana ko te uru rakau au ai ia ake e.
= Ra rere ua te mauri ma tei toro ai au e, ko tupu ooi e, tei pua amaro a kaena, e ata taaku nei kua kite e.
Ra rere ua te mauri e ko rire ie e.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Tera tetai mea amu no Parira vaine

E aere vai taku tane, me kua rauka ia koe te irinaki anga ki aia tapu piri to ngakue ei toa atu, ko rakei ia o koe, ko kite koe i te aku i reira i te ao rekei e

Tera tetai manga amu no tetai vaine

Pai avai aura i aku rei mata, e eva ua io nei ki raro i te tumu ote ara i no ma, e matara anga teia ia taua e Mi te inangaro te oki nga ki te enua e to ku tane ko tuku te rima ki te mou mata e

1 Hutchin seems to use a half complete ? to signal the end of a verse when he's transcribing lyrics

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

2 This last song may have little to do with the disobedience theme.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

3 Below the above is another song.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]