Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Collected songs and legends from the southern Cook Islands

Collected songs and legends from the southern Cook Islands : notebook 1

Prefatory Notes

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:]

This part of the collection is in a "standard" notebook (40 pages 150x80mm, lined) but to preserve the notebook Hutchin or Hall had sewn on a cover made from part of a sheet (pages 7, 8) from a newspaper. The dateline is Monday 27 November 1882 and as it contains mainly advertisements for auctions and merchandise with Auckland addresses it itself raises interesting questions about how it came to be used for the purpose. I can't recall if the Hutchins journeyed from Auckland on their initial voyage in 1883. Hall's purple pencil has been used again but Hutchin had a table of contents on the fortieth page. Na Atoni on the front newspaper cover suggests that it was all Hutchin's work. It may have been one of the first anthologies that he assembled. The handwriting is more careful and even. It may have been one of his early exercises to improve his command of the language.

Alexander Turnbull Library MS Papers 4151*38. Transcribed by Bob O'Brien in February/March 1996.

E Tarotaro Pei I Rarotonga Nei

no roto i te peu tarekareka &

Tera tei mua ko te tarotaro. Ki tai, ki rua, ki toru, ki a, ki rima.,ki ono, ki itu, ki varu, ki iva, ki re.

I kitia ki Matapouariki, vaia kura Akaoa, Arerenga, Inave Tokerau, Pokoinu, Tereinga, Nikao, Kaikaveka, Atupa, Vatiu, Ruatonga te Angakouturoa, Arekaa vaimati, Kiikii Raropua, Titama ko uru puka ki Matavera, Vaenga Pouara Turangi Tuete ki Avana Nukupere ki Taokoka Areiti Aremango Maii Rautai Tikiaki Akapuao te Tepuna ko Moetaranga ki Arakuo Totokoitu Taipara, Arepuki ki te Tuiau Atikare ki te Manini Na mua te kare, Teapukiriti ko unu [unclear: matatai] uru ake ki roto i tona are, ko Pua ko ara piri mai o tonga kave ara ki takaiti ka rere e &

Kua pekere, kua pekere ki tau ru tu, ki taurutu, ki na te Kokavariki, rerea, pangoa uri pangoa tea ka uri te tama kia Ina, tu kini kini akonei, tukinikini apopo, Tutara are e te ariki pare rauuru no Rarotonga, tauuri ia i Manuae, [unclear: eiaa] Manuae kia rere mai te kura i te matangi, Ngarunui Ngarutaanga, Ngarupokia iti ka rere e.

Te Pee No Kimi Ariki

E pee teia no tetai tangata i mate ki te moana, tera te aere nga e Imanga, te rakoia ra e te uri ia te tomo ra te mate ra. Tera te ingoa i taua tangata ra ko Kimi ariki. E teina no Faimutu.

1 Makemake te rangi o Tangaroa, uenuku nui kariakina, ki tonga tere avai te moana e Kimi ariki ko na te tonga te matangi e.
= Matangi oro ki te tiu akera i tono ai au e. E mea meitaki e nga teina, na Faimutu te manako e, ki te akarua ki te vaanga ki te urukare ra ki taana tama e.
2 Rirerire maunu ia ko to matau, tuku ki raro ki Tepapa ki uti ana kia uti kia rave ana kia rave, apuku ia ko te vaa [unclear: nui] o te kuravena, ko to matau, e Kimi ariki ko na te tonga te matangi e.
= Matangi oro ki te tiu akera i toro ai au e, mea meitaki e nga teina na vaimutu te manako e ki te akarua ki te vaanga ki te urakare ra ki taana tama e.
3 Rirerire ae te vaka i tere te vaka, au mua e au muri, e, au roto e, au vao e, au ake e, aoa e, aoa, aoa ua ra i te moana vaiavare, me koai te taeake e Kimi ariki ko na te tonga te matangi e.
= Matangi oro ki te tiu akera i toro ai au e, mea meitaki e nga teina na vaimutu te manako ki te akarua ki te vaanga ki te urukare ra ki [unclear: taana] tama e.
4 Rirerire maunu koe i to matau akatu kae ki nga Atua, ki Kaukura ma Terongo e, ko nga tangata ia te moana, ko te kiriau ta Ruaatu e Kimi ariki ko na te tonga te matangi e.
= Matangi oro ki te tiu akera i toro ai au e, meitaki e nga teina na vaimutu te manako ki te akarua ki te vaanga ki te urakare ra ki [unclear: taana] tama e. &

Te Tuatua Ia Iiva E Tangata Toa

E tuatua no te tamaki Arorangi kua aere a Arorangi ki te tamaki kua taku a Tinomana i te pare ki te ara nui, kua apai i te pare tatara i au, tera te ingoa o taua pare ra, ko Tutevera, e te ingoa o te rakau ko Moetuma, kua tuku ia taua pare ra ki te ara nui, ma nga pare kopumanu e rua, e nga Maka e rua, ei tu pae i taua pare ra, kua akaruke ia e te au toa o [unclear: Ruaau], ei rura i aere mai ei taua tangata ra ko Iiva e akara i te pare kare i rave ia e Arorangi te pare e tangata maki a Iiva tera te maki e [unclear: kovi], e reira a Iiva e rave i ei i te pare e te pokipi ki tiko [unclear: ru] e te rakau koia a [unclear: Maetuma], tera nga tangata te noo ra ko Tereira e Manu e Pauananga e ko Ita, ia Tereinga tetai pare kopumanu, ia Manu tetai pare kopumanu, ia Pauananga te tai maka, ia Ita tetai maka ko te aerenga ia ki te tamaki e Vaikana te kokoti ra i te tamaki ko te akatere anga ia i te tamaki e Vaitapu, te ko ra, ei reira kua rave a Iiva i te rakau kua tui aere ki te tangata na reira i karanga ia ai e, kua tui akiare, ko te aki anga ia o Ngati Tangiia akotai rai a Iiva e te arumaki e tiki aki, kua akaanga i reira a Iiva, Kotikiaki tetai pae ko Mau tetai pae. kia noo aia ki reira kua topa e te ingoa ko te Rao o Iiva. Kua ape ia tuatua.

Te Tuatua Ia Peu (Unbelief)

ko te vaine kia i peke i te vai, te ra te ingoa i te vai ko Taruku,i peke aia i te nei nga o Onokura ma nga teina.

Tera te kopapa tuatua e tau kia akamaara ia [unclear: Tu] roto i te puka a Ieremia XII 5 Tera taua tuatua ra &

E tuatua kapiki na Onokura ma nga teina, kia Peu. E Peu e, e tomo koe ki vao, ka riro koe i te vai, tera te tuatua a Peu "ko Peu rai a Peu, kare e peke i te vai e [unclear: taputupua] a Peu. I aere mai te au toa o Iva, kare a Peu i peke ana, ko Peu rai a Peu, kua ui atura a Onokura kia Peu. I paii te au toa o Iva i te vai ko te aki nga rai ia, koia rai ia. E reira e rere ei tetai teina ko Tei, e ki raro i te vai, kua tae te vai ki te [unclear: tuk] i te paepae ko te riro anga ia te ti ma te [unclear: kape]. Kua kapiki akaau rai a Onokura kia Peu. Tera te tarotaro. E Peu e, e tomo koe ki vao, ka riro koe i te vai noau te vai nei, kua rirerire koia e vai nui te vai ta taruku te karenga e. Kua kapiki atura a Peu, i aere mai te au toa no Iva i te paii i te vai, ko Peu rai a Peu; kare e riro i te vai no te mea e tuputupua e taae a Peu. Ko te rere anga ia i tetai teina Onokura koia a [unclear: Tairanu] ki raro i te vai, ko te tae anga ia o te vai ki te [unclear: ngutupa] o te are o Peu, ko te ui anga ia kia Peu ko te aki nga rai i te vai, ko te aki nga rai ia, kare a Peu e peke. Kua kapiki akaau rai a Onokura, E Peu e, e tomo koe ki vao ka riro kae i te vai, kua karanga atura a Peu, kare au e peke i te vai i aere mai te au toa o iva i te paii i te vai kare a Peu i peke ana, katanga mai mai na kia kotou kia ka peke ei a Peu i te vai ko te rere anga ia o Onokura ki raro i te vai kua peke atura a Peu ki te moana ei reira te kau ae, e anga o Peu ki te moana kua tutu aere i te anga i te moana, Muringa o kua tangi atura a Onokura ia Peu, kua rave maira ia Peu ma te apinga e te Atua katoa, kua ui atura a Onokura kia Peu e Peu, i riro ana rai koe i te vai; kare; ia koe ua mai nei i riro ei au i te vai. E vaine teia tangata nei ko Peu.

E Aite Anga Ingoa Tangata E Te Ingoa Tapere

  • Makea Ko te keakea anga.
  • Fakatini Ko te vakatini o Makea1
  • Tamaiva E tuatua na Toutika ko te tama a Iva.
  • Tepuretu ko te Puretu o Tamaiva
  • Kamana ko te ariki mana rai teia
  • Tetupuariki te Tupuariki teia Iva.
  • [unclear: Fakapora] ko te para anga i te vaka a Tangiia
  • Kamae Ka mae te ariki
  • Akamae ka Akamae te ariki
  • Potikitaua ko te kapiki anga a Tupa, koai teia potiki tamaine e aere maira e taua taku.
  • Taivananga ko te vanangananga anga i te tai o Tahiti
  • Pa, ko te pa Itiakarau
  • Ko Muutonga e muutokerau e puke vaerua kino
  • Akatorau ko te ato rau i Murivai
  • Motea ko te teatea i te [unclear: kiri] o Makea.
  • Araiti ko te pare iti o Eturere
  • Teupi [unclear: Tiuki] rima o Karika
  • Putu ko te putu i te [unclear: tainga] i te Takurua
  • Parapu ki te parapu tangata a Teaukiiti
  • Tatua ko te tatua maro o Kaukura
  • Te tauu-o-te-rangi Na tauu iki, na Pa iki na Tau iki na Nia iki
  • Temaru te Maru o Iro
  • Tepa te pa a Takua
  • Ta te rakau te roa a Tangiia
  • Tinomana te mana anga i te tino i te apaianga na runga i te tuaivi i ao rangi, Apai maira ki auau.
  • Kainuku ko te kainga i nga nuku ia [unclear: Tongaaru] ia [unclear: Tonga] ake ia Tonganuea ia Tongapiritia ia Peau na Peauiti
  • Pi ko te pipi anga i te vai ki runga i te tangata ka karakia ai
  • Pokia ko te ai e pokia e Tutapu ki Tahiti
  • Io ko te io mata o Tangiia
  • Iti ko te iti i te mata o Tangiia
  • Turima ko te turima anga ki te Rangitea vaaka ko te karakia anga ki mua i te marae kua ka te vaa
  • Tamarua ko te maruarua anga i te vaka a Tapotukura
  • Mokare ko te karekare i te vaka o Tapotukura
  • Aperau, ko te ariki ape rau
  • [unclear: Koro] ko te [unclear: karo] moa a Tinomana
  • Tamatea, Tamatea tai te po i mate ei te tamaiti a te Atuaiva.
  • Te aitenga ia Tueiariki ko te ei anga i te ariki
  • Te aite anga ia Akaiti e upoko rakau na Pari
  • Te aite anga ia Te upokongariki ko te upokongariki ki auau i te tainga angai nui
  • Te aite anga ia Puna te kai ara ko Puna te korero kua mutu te korero
  • Te aite anga ia Te arikitaraare ko te tu anga i te tara are o Rongo-ma-Tane
  • Te aite anga ia Teio-o-te-pae ko te io teia o te tangata ko te kai
  • Te aite anga ia Uirangi ko te ui anga a te Atua koai teia ariki ko Tangiia
  • Te aite anga ia Teava Ko nga ava o Tangiia ko Utukura e ko Uturei
  • Te aite anga ia Tengara ko te ngarangara anga i te vaka o Tapotukura
  • Te aite anga ia Kiriparu ko te kiri paruparu o Tangiia
  • Te aite anga ia Tuakana e ingoa tangata mate no te tuakana e ma no Tanemurivaioto nga.
  • Maoake, E Maoake te matangi i te vaka o Makea
  • Katu ko te tu anga i te aere anga mai e tiki ia Arekea mei Ue [unclear: mai]
  • Uriarau ko te urianga i te rau makaatu ki marengarenga
  • Kotakua ko te taku i te vaka o Kareka
  • Ko Mara kua mara te kaki i te kai tangata
  • Ko Aroa ko te roa anga i te vakavakanunui

Te Aite Anga I Te Ingoa O Te Au Tapere I Avarua Nei

1 Tupapa ko te tu anga ki runga ia Popa. Tera tetai aite anga ko Tupapa nui o Au.
2 Kiikii e Atua no Tutapu ko Katupu i te au te aite anga o te tapere tikai e au tangata.
3 Tapae ko te tapae anga o Makea ki tai Raronukuaio.
4 Pue ko te puke anga i te vaka.
5 Te aite anga ia Tongatua ko te to anga o te Atua ko Iokai.
6 Pouaru ko nga pou e varu.
7 Te aite anga ia Takuvaine ko te vaine a Tongaiti ko Rangatira.
8 Te aitenga ia Tauae ko Tauae nui o Tangiia.
9 Te aitenga ia Tutakimoa ko te tutaki anga i te moa a te ariki i keia ia e nga tama a Tangiia
10 Te aitenga ia Ruatonga. E tama na na Kaota ko Ruatoa.
11 Te aite anga ia Avatiu ko te noo anga o Ava ki Avatiu.
12 Te aite anga ia Atupa ko te taringa i te tupa na te ariki na Tamatoa.
13 Te aitenga ia Kaikaveka ko te kavekaveka anga i te ai a te kareii.
14 Te aitenga ia Nikao ko varekao tetai aitenga ko te ti onetia.
15 Te aite anga ia Pokoinu ko te nu kake a Pokoinu.

Te ingoa ia te au tapere i Avarua nei ko te aitenga ia i to ratou au ingoa ko taku i kite i roto i te tuatua taito te ai Tupuna. Na Itio tata.

E Tapatapa Na Onokura

E Ngarue e, e tapu taku, e tapu e ai, e tapu e puuri mea mea, e akamou kura ki te ariki varevare ki Iva. E apinga tareva ka ua i Iva e tamaka nu no te tamari ki o Iva, kare au e inangaro. E aa ko te upoko ra nunui i te Pukamaru ia e tipi e [unclear: nupe] e kave ki Iva eiaa e kave ki Iva, e tuki i te paepae i te are o taku tamaine o te Tekakaratuamanongi o Iva. E ngarue e, e vaine to ariki, a, kare ra taku riri e Ngarue, kua pukupuku kua otooto mei te ngaru i tua te vaanga aatu io aatu io koia au e tu atu nei i [unclear: mua] iakoe, ei reira e kapiki ei tetai taunga e Ngarue, e Ngarue, e akatika rua, e kave tena kavenga tapakau ki Iva ei tika ei ora no te tini o Ngarue i te Pukamaruia. E toa ra ko au e tu atu nei ko Onokura toa i te pukamaruia kia ariariapa i runga kia ariariapa i raro, apaapai ko te rima kura e tu ia taata ki rei i ka kore ei koe i te toa ia Tahiti nei, e tiki au e titeni, e taanoano e ratakotia te tire, e ara maui, i ta tangata ana taku tupuna a Kaua i kunei. E iti a Kaua e iti ana rakau karuatipoki, e mei a Onokura e nui ana rakau ko Ruapako, ki taapa te vai, e vai ko Taruku Piri taku mata e moe, e moe a panoko taku moe n nga tangata i aki na ake i runga i te pai. Na Toarere na Toa mau, na Manu o uta, na Manu o tai na te Akurooroo i reia ai a vavau, i reira i reiai te toa ia Tahiti kia tama kai au na te ariki na Tahiti, ei tama kupua au no te ariki na Onokura, kia tamakai pua au na te ariki nu Tai e, ma Taera nu, na Taipakapakakino e aruru ki tai Oatutira e ruri i te tai o vavau. E koko te tai o te Buka maru ia, e kikini e papaki e Eretua, erearo, e marorotu e marorotuanga e kiri mara i te tai e manini oro i te akau, te toa i neva ki uta, i neva ki tai Turumau o iti kare e ueuea ko au ko Onokura toa e tu i te paparoa o Tane, ko au ko Onokura toa i tu ria a a Araunono iti, ko au ko Onokura toa i pakia ai a Toa manavanavakiore ko au ko Onokura i tope ai a Akea, ko au ko au ko Onokura toa i [unclear: reia] ai te vai o Peu.

E Tuatua Teia No Te Topu Anga a Kiriparu I Te Ra Ko Makea

pini te ariki ko Tinirau te tama. No roto i tetuatau tamaki ka tupu ei teia tuatua nei.

Ka tau paa teia tuatua nei ki tei akakite ia e Iosua i te puka a Iosua pene X.12.

Kua tapu a Iosua i te ra keia topu a Kiriparu i te ra no te pure kare i ati; no roto teia tuatua i te tuatau tamaki. E tamaki na Ngatitangiia ko Tupapa e Matavera tetai taua ko Ngatangiia tetai taua ko Mangateao te one i te tamaki, tera te ara e Marae ko Tupiri, kua anga a Tupapa e Matavera i taua Marae ra; kua kave i te ara kava kia Tuakana kare i kave kia vakapara, kua riri a Ngati Tangiia kua vavai i te Marae tera te ingoa i te Marae ko Tupiri kia [unclear: ngangaa] ra te Marae, kua tupu te ekai i reira a Ngatangiia ia Tupapa e Matavera kua akatupu i reira a Tupapa e Matavera i tetai eiva a te one ko te Pokata, tera te tu amu i taua eiva ra, kia Ngattangiia ki te kakaiatara no runga i te korero eiva.

Te tu nei taku ariki a Makea e ki runga ki Taumakeva ki te rau marua ki te one tikitiki, te tu nei taku a Makea ki Turangaau ki te rau marua ki te one tikitiki tikitiki, ko vaii, ko Aremango, [unclear: tingata] tingata; E kakaia taro, e rere ki tai; e ivi rakau ua e ivi rakau ua, kua riri a Ngati Tangiia i reira, ka moe te angai o Ngatitangiia, kua pera katoa a Tupapa ma Matavera kua mae katoa to raua angai kua [unclear: kokoti] te tamaki, ma tu amu kia Ngatitangiia. Tera te tu amu. Kua tu ki Kuruae ka ora koe. Kua tu ki Taketake ka piri o kaki ka mate koe. Kua tu i reira a Tenga ra kua kapiki. Ei ara vaevae titiri ei e te rua io Taumoa apeapeaki. kare toetoe, e kia tae mai a Muri, na Tupapa ia e Matavera, e te auotonga [unclear: apeapeake]. kare e karakara tae ia Muri kua kapiki a Tengara ka tua te kainga noku a Kauare, noku katoa Areiti, ko au ko Punatekaiara. Ei reira te vaine e aere ei e akakite kia Pa ko Makaraunga te ingoa, tera te tuatua kia Pa ka inga te Nuroaiti.

Pu ia te ai i to vaa, kia marama, ko te manga marama ua teia, popongi apopo e inga ai te Nuroaiti. E aa e Makaraunga, Oro mai ra ti ki [unclear: na] a Tengara e te tae a Kaitua e te tae a Tika, kia aere mai ratau kia Pa kua aere maira ratau kua tomo ki roto i te are kua titeni aTengara e Punatekaiara, kua angi ki te vaevae o Pa kua aere mai te tae Kaitua kua angi rai ki te vaevae o Pa kua titeni aere mai te tae a Tika. E Tika i te ape e; kua karanga a Pa i reira. Mari kia aere e aku matua kite au i ta kotou tuatua, auraka kia inga te Nuroaiti; vaio kia tu te Nuroaiti ei [unclear: anue] koe, ei Ngatae au kia aere te anue, e oki rai ki runga i te Ngatae, anau mai tana e pepe.

Te pee a ra kotou e aku matua, te ra te tuatua a tengara naku tena e kave ki te tua kakao atira aki e taku metua, kua ui ki te tae a Kaitua. E ia ngakau, akotai ngakau, teiea tei te Nuroaiti, kua ui ki e tae a Tika. E ia Pu i te eke, akotai Pu i te eke e mauria te pu i te eke ka piki ki ea; te kakave ki te Nuroaiti, otira ua e aku matua. Ei reira a Pa e tapu ei ia ratau tera ta ratau tuatua kare matau e noo ko te kitea aea matau. E noku nei matau iakoe, kia popongi ake kua tamaki ki te Onuakua tu a Makea tinirau kua tu a Maui, kua mate a Aua, kua mate a Kopa, kua mate a Tamaiva kua a [unclear: Urikapu] kua mate a Kautai, kua mate a Taarua kua e eke atura ki Arorangi no reira te akatu anga i te Marae ia Teorotanga kua kitea te ara na [unclear: Tangaru] te ara i mate ei nga tamariki a Makea, na te vaine a Kapu i akakite taua tuatua ra.

Tera te tuatua a Pini akotai ake umu, kia kai epueka kia akarongo ra a Tinomana i taua tuatua ra, a Makea kua akakite atura kia Kaota e aere e akakite kia Tupapa ma Matavera, ei pure au, ko te [unclear: unu] marae, kia Arorangi te kirikiri kia Ngaaio, ko te ngangaere tei ia Tupapa e Matava akotai umu ki Maungaroa, kua orooro te tutu i te akakite aere e ka mate a Tupapa ma Matavera i te ta kua aka maroiroi ratau, ko te apainga ia i te atinga ki uta ki mua i te Marae ko [unclear: Teorotanga], ko te tau [unclear: nga] ia i te umukai, te ruru ra a Tangaroa ki mua i te Marae, te kapiki ra a Kiriparu, ka tiki nga ariki, ka akauruuru a Tangaroa, kare nga ariki i keu mai i reira i unga ia ai a Potikitaua Ina ka oro ka tiki i nga ariki ia Makea e Tinomana, kia aere mai raua, kua vave te pure tera te tuatua a Potikitaua e tiki au ia korua kua vave te turanga, kua ui mai ra nga ariki ka aere kiea, ka aere ki te Teorotanga, kua vave te pure.

Tei ea ia Marae? Teia Maungaroa? E aa taku manga i akaora ia [unclear: ai?] ka [unclear: maroro] ei koe kia popongi e tina e tiki ei, kua tatari e kua roa. Kua uru a Tangaroa ki roto ia Kiriparu. Mari e aku tuakana ki aere mai, mei Apupu ia korua ei ono i taku kava, e aku Tamariki ko taku enua te ingoa ko Rangitea kua tapu a Kiriparu i te ra no te mea kare i ati te pure, kua aki mai te ra, i reira te tangata i mataki take ei ma te umere i te ra i te aki anga ki runga, kua akauruuru a Tangaroa i reira, akauruuru e, [unclear: tipereta] e kia ati kua kai te kai i reira ko te aki anga ia o te ra ki raro kua po i reira. Ko te pau anga ia ataua tuatua ra.

Na Itio.

E Tuatua Teia No Te Tua Ia [unclear: Teaure] 2

Tera te tu o taua tuatua ra. E kimi metua [unclear: nena] kua pou, tera te ingoa i te metua ko Tarapunga kua pou i te kaingaia kare i kitea kua kimi aia ki te pa enua kare rai i kitea ia, kua akakoro aia e aere ki tongavarevare, kua tae aia ki reira kua akarongorongo aere aia ki roto i te vaa tangata i te tuatua anga i te matu, i taua tangata ra kua ui atura aia ki taua enua ra ko ai ia tangata te akakite maira ratau ko Tarapunga kua kite aia i reira ko tona Metua kua pou i te kaingaia e taua enua ra.

kua kimi aia i te ravenga kia mate taua enua ra, tera te ravenga kua ui aia ki taua enua ra i te au rakau me mate i te tuatau paroro te akakite maira ratau ko te [unclear: Vi] ko te Ngatae, e te Aoa e kia tae ki tetai tuatau kua tupu akaau kua akakite atura a Tiaure ka pera katoa te tangata i te ora anga kua ui maira te tangata ki aia. E aa te ravenga kua akakite atura aia i te ravenga e tau ki te umu,e tau akapua? Kua karanga atura aia, e ko te umu kia maata, e tari mai te vaie kia maata, ka tau ei ka tari te vaie [unclear: ke] raro i te vaarua kia ki ei reira ka tutungi ei ki te ai, e kia ka ka tari mai te pumaika ei ariki i te umu, e te mata, ko te iri anga ia i te tangata ko te tangata meimeitaki e te vaine ma te ta tamariki ko te ka aere ia ki raro i te vaarua ko te tangata kikino, ko te ka vaoo ia ia, ei tapoki i te umu, ko te ravenga pikikaa teia na Teaure kia ape taua enua tangata i te mate ei tutaki i tona metua i pou, ko te tau nga ia i te umu, ko te tiki nga ia i te mata, e rauka mai, kua tiki i te pumaika e rauka mai, ko te uru anga ia i te umu, ei reira e ariki ei i te umu, ki te pumaika na rungao te mata na rungao te moe nga. kua tari i te kai, kua aere te tangata ki tona [unclear: puoka] ki to na puoka, kua aere ma te rekareka, kare i kite e, e mate, kia noo ratau ki raro i te vaarua, kua karanga atura a Teaure ia ratau ki tei noo, kia akapapa i te nu, ki runga i te vaarua kua akapapa ratau e kia [unclear: oti] kua tonu atura ki te one. e kia ngaro i te tanu kua kapiki atura ratau kia Tiaure e Tiaure, e ia ra e uke ei tera ta Teaure e itu ra kua aki rai ratau kua kapiki e Tiaure e, eia ra e uke ei A e ra ake, kua vaitata aia ki te pae o te vaka, kua aere Atura aia ki tona enua Te tu o teia tuatua i te tangi i teia enua tangata. E tau teia tangata ki te [unclear: aki] mei tei akakite ia i roto i te tuatua Tapu. Genisi III 1

E Pee Teia No Te Tamaine a Tiakai

1 E uira te Maru o nga Atua ko te rongo kino kia Tiakai kua ora [unclear: oki] Rangi mei tai e.
= Ra tangi au ki taku metua ra ma taku Tungane, tu uta te pua i Rakeina ko te aa te manu i angainga, ko te Uarangi ia Apakura ko taku ariki tei nokokura ki tai e, Ra ua ariki tei nokokora ua ka ui ia te maru ki mua e, ei mua ki te marae oki, ko te pou tangata o te enua, ko te ruru au Matakeinanga kia Rongove ko te rongo kino kia Tiakai kua ora oki Rangi mei tae e.
2 Ra tangi au ki taku metua ra ma taku tungane e, tu uta te pua i Rakeina ko te manu i angainga, ko te ua rangi i apakura ko taku ariki tei nokokura ki tai e, ra ua riki tei nokokura rue ua ka ui ia mai ie
&
3 Ko vaka rangi te mea maro ko a te tuaine ko te Rangatira ko taku mea ra ia i tangi ei e, Ra tangi au ki taku metua ra mataku tungane tei uta te pua i Rakeinga ko te a te manu i angainga ko te ua rangi i apakura ko taku ariki tei nokokura ki tae e, Ra ua riki tei nokokura ua manako ki te enua ki te ai tungane e, e vaio ana e aere ki tai ngai ngara atu ki runga o te enua te rongo i omai, omai ki te enua, akotai ake katakata i mua nei, ko te tamaine a Tiakai kua tinai ia e tona tane kua mate raua e, kua tupu te riri o ngaki au me Tongarau akatere pai ki Atiu e te aka e kua ora oki Rangi mei tai e.

E Pee Teia No Paraunikau

Nona i ko ia Onokura. kare a Onokura i [unclear: akamoupuku] i taua tangata ra &

Ko tau paa teia tuatua ki tei akakite ia i roto i te Evangelia a Ioane XIX 37 "E akara ratau i ta ratau i ko ra."

1 Tukutupu te tere [unclear: na] ono e E [unclear: ano] ki Ruaunga ra e Paraunikau
= E kau ki te moana tei ruaunga e, Ano ki Ruaunga e, tonu e kia kimi ia ake oki te tangata nui aki ko Onokura e, koke i taku tua ra e Paraunikau e
= E kau ki te moana tei Ruaunga e, kua rirerire koia e tuku ki to roto tei Ruaunga ua ake.

Tera te ua i taua pee ra.

1 Kua rau vanangananga ua o Onokura kia Ina ra e Ruaunikau
= E kau ki te moana tei Ruaunga e, Ano ki Ruaunga e, e toru e kia kimi ia ake aki te tangata nui oki ko onokura e, koke i taku tua ra e Paraunikau e.
2 E kau ki te moana tei Ruaunga e, kua rau vanangananga e, Ra toru e, kia Ina ra, ei ku nei koe e taku Atu e, ka ana ke au ra ki Iva ra Paraunikau
= E kau ki te moana e tei Ruaunga e, i ano ki Ruaunga e, toru kia kimi ia ake te tangata nui aki ko Onokura e koke ei i taku tua ra e Paraunikau e
3 Ra kau ki te moana tei Ruaunga eia e, kua tane [unclear: nuanu] e, ko te Teaiaua e, ko te toa a Tutavake reirei, kua motumotu rikiriki ua te tane i te tiki a Onokura, e Paranikau e.
= E kau ki te moana e tei Ruaunga i ano ki Ruaunga e, e toru e, ki kimi ake oki te tangata nui oki ko Onokura e e koke ei taku tua ra e Paraunikau e.
4 Ra kau ki te moana tei Ruaunga e kua vaine naana e toru ana, ko te Kakaratuamonongi aki o Iva e, tena e, kua riro reka a Ono ia Ina ra e Paranikau e.
= E kau ki te moana tei Ruaunga e, i ano ki Ruaunga e, e toru e, kia kimi ia ake oki te tangata nui aki ko Onokura e, a koke i taku tua ra, e Paranikau e.
5 E kau ki te moana e tei Ruaunga ua e, kaore au e noo e, mei nui taku e, mei anau ki vaoo e, mei ranga i te ua o taku metua ra e Paranikau e.
= Ra kau ki te moana tei Ruaunga e Ano ki Ruaunga e, e toru ana kia kimi ia aki oki te tangata nui ko Onokura e, e koke i taku tua ra e Paranikau.
6 E kau ki te moana e tei Ruaunga e, ra toru e, kaore au e ta e akaiti au namonamo e. E ngaro taku ingoa nei e Paranikau e.
= Ra kau ki te moana &
7 E kau ki te moana e ki Ruaunga ua e, Teoatu ra ki Motu tapu e, ki taku tane ariki, kia Tinirau e Ngata e, ko taku [unclear: puretu] ia e Paranikau e.
= E kau ki te moana &
8 E kau ki te moana tei Ruaunga e, Teoatu au ra ki uta e, ei uta i te pae one e, kia kite ake te mata i aku tariki teina ia Taie ma Taranu e Paranikau e
= E kau ki te moana &

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Then follows the table of contents listed by Hutchin. He finishes with:

Ko tei tataia ki roto teia mea pepa nei. Na Itio i tata.

1 What I've been reading as Hutchin's F may, on this evidence be a strange V.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

2 Tiaure?

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]