Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Reports of meetings on Māori Church matters, 1872-1888

Nga Mangai Reimana

Nga Mangai Reimana.

Paratene Kapa* Te Pourewa
Mita Karaka* Te Karaka
Wirihana te Aoterangi* Weraroa
Harepe Ihimaera* Kowhanga
page 5

I Mine nga mema o te Hui Nui o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Akarana ki te wharekarakia o Paora i Paihia i te Wenerei Maehe 13, 1889, i te whitu o nga haora o te ata. Te hunga i tango i te Hapa o te Ariki 110. Ko te ohaohatanga £2 16s. Iod. i homai mo te perehitanga o nga Mahi o te Hui.

I te wha karaka ka noho te Hui. Ka mutu i a Atirikona te karangaranga i nga ingoa o nga mema, ka kii a te Pihopa he Hui e rite ana ki ta te ture i whakatakoto ai. Ano ka mutu te inoi, ka whaikorero te tumuaki—koia na tana whaikorero.

Hari rawa atu toku ngakau mo tatou ka tutataki ki tenei Hui o te Hahi Maori. Ka rua nga tau kua pahure o tera huinga o tatou. Kotahi o aua tau i ngaro ahau i Nui Tireni, na reira i kore ai e maha o aku korero mo taku ake i kite ai o nga mahi o te Hahi i ia pariha, i ia pariha o te Pihopatanga. Tika rawa ta tatou huinga ki te wharekarakia nei; kei konei hoki e tu ana te kowhatu whakamaharatanga mo Atirikona Henare Wiremu; kei konei hoki e takoto ana nga tinama o aua minita pono o Rev. Matiu Taupaki raua ko Rev. Rupene Paerata.E hoki whakamuri ana te mahara me te tangi o te ngakau ki aua minita kaha o te Rongopai. Kei tawhiti te uaua o etahi o nga mema i kitea mai ai ratou ki tenei Hui, inahoki te roa o te whenua i haere mai ai ratou 150 maera. E noho tahi ana me tatou tetahi o nga kaumatua, ara, a Rev. R. Para nana nei i ako etahi o nga minita me nga mangai reimana o te Hui i to ratou tamarikitanga.

I te mea e hari ana te ngakau mo te taenga mai o te tokomahatanga o nga mema, e pouri ana ano mo te ngaronga o etahi. Na te kaumatuatanga o Rev. J. Matiu te tae mai ai ia. Ko Rev. Reihana Kaamiti e araia ana e te mate o tana hoa wahine. Kahore au e mohio ki te take i noho atu ai a Rev. Hohua Moanaroa.

Tenei ano te ngakau te rapu rapu noa ana ki etahi atu—i nga kanohi o etahi o tatou kua riro atu i tenei ao "Kua whawhaitia nei e ratou te whawhai pai, kua omakia ta ratou oma-kanga, kua rite i a ratou te whakapono." Kei te mohio mai koutou ki taua hunga e rapu rapu noa nei te ngakau, ara, ki a Rev. Renata W. Tangata ratou ko Rev. Rupene Paerata, ko Rev. Hare Peka Taua, ko Ihaka te Tai, i noho tahi nei tatou i te Hui ki Hauraki. He Kaparini (Chaplin) Pihopa a Renata, he tino hoa tupu noku no toku orokotaenga mai ki Nui Tireni. Ko ia te tangata Maori tautahi i whakapirititia e ahau. He tangata ia i whakaiti i a ia, he ngakau mahaki, a i matenuitia, i arohaina a te katoa i mohio ki a ia. Nui atu tana kakama ki te mahi i whakaritea hei mahi mana. Ko ia tetahi o nga minita i tonoa e te Hui kia haere ki Waikato a kihai tana haere ki aua iwi i hua kore. Ko Rupene hoki he hoia pono na te Karaiti, he tangata page 6maia ki te whakapuaki i te Kupu. Ko Hare Peka he tangata hinengaro karakia i whakapaua tona ngakau ki te mahi. I mate ia i runga i tana kaha ki te tirotiro i nga turoro, ki te whakamarie i te hunga ngakau pouri, a arohiina nuitia ana ia e nga Maori e nga Pakeha o nga takiwa o te Waimate. He maha nga tau i uru ai a Ihaka te Tai ki o tatou Hui, a kei te mahara ano tatou ki te marama o ana whakaaro me te tika o tana whakahaere. I te mea e tu ana ia hei mema mo te Paramete he pai anake nga kupu mona a ona hoa Pakeha, Maori. He tangata ngakau rangatira ia ki te kii a nga iwi o Peia whairangi. Ko enei pononga tokowha a te Atua e okioki ana i a ratou mahi; na e aru tahi a ratou mahi i a ratou. Ko ratou, ahakoa mate, e korero ana ano, a ekore e warewaretia e te hunga i mohio ki a ratou. Na, ko te mea e akona nei tatou i te tangohanga atu o tatou hoa mahi, koia tenei; kia kaua tatou e whakawhirinaki ki te tangata engari ki te Atua. Otira ina whakawhirinaki tatou ki te Atua me mahi ano te mahi, a me tahuri tatou ki te whakakapi i nga turanga o o tatou hoa, me te inoi ano ki te Atua kia tukua mai ki ana pononga nga homaitanga a te Wairua Tapu e rite ana mo te mahi minita. Tokorua nga tangata i whakarikonatia i te ra o Tepene (Tihema 26) 1887. Tokorima nga tangata o tenei pihopatanga kei te kura minita i Turanga. No Waikato tetahi o taua hunga.

I au i Taranaki i te wiki kua pahure nei, ka pa mai etahi rangatira Pakeha ki au, he tono kia whakaritea tetahi minita tuturu mo nga Maori o taua takiwa. Ki atu ana ahsu, kahore he minita watea inaianei, erangi me tono etahi minita o te takiwa ki raro nei hei tirotiro i a ratou, a, taihoa e whakarite he minita tuturu.

Etahi o nga tohu o te tupu o te Hahi i nga tau erua kua pahure nei, ko nga wharekarakia hou ki te Pupuke ki Kaitaia ki te Awanui, ki Kapehu; ki Whangape, a kei te hanga nga whare ki Parirau-ewha, ki Ripia.

Ka tahi nei au ka hoki mai i Poneke i te Hinota Niu o nga Pihopatanga o Niu Tireni. Whiriwhiria ana e taua Hinota ko Pihopa Harawira hei upoko mo te Hahi o enei motu. He kaumatua ia, inahoki kua neke ake i te rima tekau nga tau i mahi ai ia ki nga Maori o te pito whakarunga o te motu.

Whakaaria e Rev. Wiki te Paa.

Tautokona e Hirini Katene.

E whakapai ana te Hui ki a te Pihopa mo tana whaikorero, a e tono ana kia whakaae ia kia perehitia.

Whakaaetia ana.