Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Land purchases, Middle Island : in continuation of paper G. 6, 1874, presented 29th July, 1874 : presented to both Houses of the General Assembly by command of His Excellency

Ko te Hoko a Hamilton kei te taha ki Raro o Kaiapoi

[ko te tohutoro i roto i te reo Pākehā]

Ko te Hoko a Hamilton kei te taha ki Raro o Kaiapoi.

I te tau 1848 ra ano, ko te iwi ko Ngaitahu e noho ana ki te taha ki raro o te Porowini o Katapere i tono utu mo nga whenua ki te taha ki raro o Kaiapoi notemea e ki ana ratou i hokona hetia e Ngatitoa ki te Kawanatanga i te tau 1847, ko te nui o te whenua i tonoa ai he utu 1,140,000 eka timata atu i te Kainga tuatahi o Kaiapoi, ko te Rohe ki raro o te hoko a Te Keepa i te tau 1848, te Rohe tae noa ki Wai-au-ua e rima te kau pea maero te tawhiti, ka haere hoki ki te tonga i te taha moana, katahi ka ahu ki uta ki nga matapuna o nga awa o Rakahauri, Te Hurunui me te Wai-au-ua ka tae ki nga maunga tau arai i te Tai Marangai me te Tai Hauauru e 480,000 eka o te whenua i tonoa kei roto o te Porowini o Whakatu (Nelson ) ko te toenga 660,000 eka kei roto o te Porowini o Katapere (Canterbury ). Ko nga Maori e mea ana me utu ta ratou tono ki te £500 ki te £150 ranei me etahi whenua nunui e mea ana hoki ratou kaore he nohoanga mo a ratou kararehe e nui haere ana hoki. I oti taua mea i a Hamutana i Pepuere 1857, mo te taha ki nga tangata e tono ana o Kaiapoi ko te utu e £500, te take i penei ai he pai ke ki te utu i tenei moni nui i te moni iti me te hoatu whenua notemea kei he nga tikanga o nga pakeha i runga i aua wahi.

Apiti atu ki te moni £500 i utua ki nga Maori o Kaiapoi, i utua ki a Matiaha o Moeraki e £200 i te tau 1867 hei utu mo ana wahi i roto o te whenua kua oti nei nga rohe te korero, na tenei utu ka tae nga utu mo nga tono kihai i oti ki te £700.

Ki te tirohia te mapi ka kitea ko tenei whenua kei roto o nga rohe o te whenua i hokona e te Keepa, e hara tenei i te mea i mea nga Maori kia rua utunga ki a ratou mo a ratou whenua engari he kore kaore i ata mohiotia nga rohe o te whenua i tukua i mua.