Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

He petihona na Ngaitahu ki te Paremata o Nu Tireni [Petition seeking redress for the injustices of South Island land transactions]

He Petihona na Ngaitahu ki te Paremata o Nu Tireni

page break

He Petihona na Ngaitahu ki te Paremata o Nu Tireni.

Ki te Tumuaki me nga Raugatira Katoa o te Runanga nui o Nui Tireni, enoho ana ki Poneke;

He Petihona tenei no nga tangata Maori i huihui ki Kaiapoi ki te 25 o nga ra o Maehe, 1874—me era atu hoki:—

Ehoa ma, tenera koutou, ma te Atua Koutou e tiaki. Tenei ka whakatakotoria ki to koutou aroaro nga putake i raruraru nui ai nga Maori o te Waipounamu.

1.Ko to tukuwhenua a Waitaweke i te tau 1844. I tohe ano matou i tera wa ki te utu tika mo to matou whenua; iroto i nga whakahokinga a Waitaweka ka ki mai ei ia "me hoatu ano kia koutou, ki nga Maori, kotahi eka iroto i te tekau, o nga taone katoa e tupu ake irunga i te oneone e tukua mai ai e koutou ki au, kia kotahi hoki tekihana iroto i te 10 tekihana, kia kotahi Poraka iroto i nga 10 Poraka,"—na! ko te whenua katoa iriro kia Waitaweke ratou ko ana hoa ko te Kepa me Matara e neke atu i te ruatekau miriona eka.
2.Ko te tuku whenua kia te Kepa ki te tan 1848. Ka tu a te Kepa ki Hakaroa, ka tono kia riro kia ia Kaiapoi tae noa Otakou, ka tohe nga Rangatira Maori kia nui hei utu mo tena whenua nui rawa, ka roa te tohe ka ki mai a te Kepa "ki te kakore koutou e whakae ki enei £2000 ka kawea e au enei moni kia Ngatitoa—ka uaua ano koutou ka tonoa mai he hoia hei tango i to koutou whenua ma te pakeha.
3.Irunga i te wehi o ena kupu ka korero nga Rangatira Maori raua ko te Kepa, ka whakatakoto nga rohe, ko te whenua ki te taha moana o tenei tai kia ia—ko te tuawhenua kia matou ano—i tuturu kirunga i tena kupu nga rohe; no naianei, ka kite matou i te kapo o tana Titi o tera hokonga, ka rereko tana i whakatakotoria ei ia iroto i tana pukapuka—i mahara matou kei te ruritanga o te whenua whakarite ai i taua whenua kia matou.
4.Ko nga kupu whakaari a Matara kia Matiaha Tiramorehu, to matou kaumatua. I muri i a te Kepa ka tae mai a Matara, ka ki ei ia kia Matiaha "ka horapa e au te tuawhenua koki iroto i enei moni i whakaritea e te Kepa,"—ka ui atu a Matiaha kia Matara "heaha te utu mo tena whenua nui kia riro kia koe?" Ka ki mai a Matara "maku e tono he utu ma koutou ki te kawana—ki te minita a kuini koki—amuri ake eriro mai te nui o te utu kia koutou."

Kei to matou ringa ano te panui a Matara kia Matiaha Tiramorehu e ki ana: "Ranana, 8 Akuhata, 1856. Kia roko mai koe—kai te uaua tonu awau ki te tino kaituhituhi a te kuini kia whakatikaina e ia taku kupu kia koutou i mua, i te wa ono i tukua ai o koutou whenua kia hau."

Imuriho ka haere ke ana korero, iroto i tana reta, ki nga kura, nga hohipera ma matou otira, no tehea takiwa i huaina nga kura nga hohipera hei utu whenua? he page 2moni nga utu whakamutunga ta Matara i whakaari kia Matiaha mo matou—i tohea ki Ranana kia whakaritea—otira— i huakere tana uaua.

Kahore matou e pai ki te whakaturituri o koutou taringa ki nga tini kupu ke i homai nga kaihoko pakeha, penei me te ki "ma te kawana e homai amuri ake he whenua: (ke atu i nga kainga nohanga me nga ngakinga a matou): mo o koutou tamariki—me nga Rauiri kati ano mo koutou—me nga hianga ika i te taha moana kati ano mo koutou.

He wahi iti o ena kupu i whakaritea e te kawanatanga—ko etahi—kei te ngaro rawa. Ki te ruarua o koutou ngakau ki te tika o ena take raruraru—mamae a matou—tenei ano kotahi tekaumarua o nga kaumatua tukuwhenua kei te ora nei, hei whakamau nga kupu iroto i tenei petihona.

Akuanei, ka ki mai pea koutou o nga Rangatira pakeha, "heaha i noho hu koutou mo tenei takiwa roa, me i tika o koutou korero? Huatu, e mohio auano koutou nga Rangatira pakeha—he iwi hohoro rawa te pakeha ki te rehi whakawairua— ko matou in ko nga Maori e hakuturi imuri rawa i a koutou; i te hokonga whenua a Waitaweke me ana hoa a Te Kepa me Matara, iti rawa te mohio o o matou kaumatua tukuwhenua ki te korero pukapukatuhituhi—e whakaae kau atu ratou kia honoa o ratou ingoa ki nga pukapuka a ena pakeha hokowhenua —ke nga kupu me nga tikanga iroto i ena pukapuka i ngaro ranei, i kore marama ranei ki o ratou mahara.

Tena, e nga Rangatiri pakeha e whakarongo ki o matou tangi iroto i tenei petihona—me i tuhera nga kanohi o ena kaumatua tukuwhenua i tera takiwa ka whakaae koia ki te tuku atu katoa te oneone i homai e te Atua hei okiokinga ma ratou me o ratou uri imuri i a ratou, tonei whenua nui rawa mo nga kongakonga i takaiho i te tepara pakeha, mo ena erua ranei, aha ranei mano pauna?

I roa rawa te whitinga o te ra whakamarama kia matou; ao te tukunga atu o tetahi o matou iroto i te paremata, katahi ka hua mai he mohio iti iti kia matou ki nga ara i he ai to matou whenua o te Waipounamu i to nga kaihoko hangareka kia matou.

Ko nga kupu a ena kaihoko kei te tuhi rawa iroto i te ngakau o nga kaumatua tukuwhenua me o ratou tamarki—otira— ko ena kupu kahore kia rite ki nga kupu i tuhia e te Kepa ki tana Titi.

I ki te kupu a Waitaweke "kotahi eka iroto i te 10 ma te Maori" i whakaritea koia e te kawanatanga tenei herehere o te whenua kia matou iroto i ena 30 tau kua pahemo imuriho i tena kawenata a Waitaweke ki o matou tukuwhenua?

Ko nga kupu wakawehi a te Kepa ehara oti na koutou puake te ture kia kaua e whakawehia kia kaua e whakamatakuria te tangata hei pehi ia ia kia whakaae ki tana i kore pai ai iroto i nga hoko?

Ko nga kupu whakaari a Matara "me tono ei ia he utu ki nga minita a kuini mo to tuawhenua kihai iriro kia te Kepa (tana rahi neke atu i te 13 miriona eka:) e hara nana te he i ngaro tonu ai te whakatuponotanga kia matou.

He tau hoki ena kupu whakaari e mau ana ki te whenua—ka hapa te tau—ka hapa hoki te whenua—otira—na te torutoru o matou i pera ai te whakaaro a te pakeha kia matou — me he mea kei a Napoto te kaha, kihai tana mara iriro kia Jetépere.

Tera ranei koutou e nga Rangatira ka ki mai kua whakaritea ena mea ki te Kooti whakawa whenua i tu ki Katepere ki Otakau i te tau 1868. Kahore ra hoki. Kahore matou kia mea ireira he mana kei tena kooti hei whakarite nga hara nunui—noreira kahore matau kia marama ki te hoatu i tenei mahi ki tera kooti;—i tino whakamau tena kooti i to matou whakaaro manakore ona i tana tutukinga waewae ki te karauna karati o te Eka Kotahi ki Otepoti—me he mea na matau tenei Eka, ma tena karauna karati e huri te tika hei ?

E ahei tenei kooti ki te kimi i to matou ki: "he manakore te Titi whenua a te Kepa, ne te mea (1.) i whakawehia matau ki nga kupu whakamataku—no te mea (2.) I honoa tena kawenata ki waonga moaua, page 3kirunga i te kaipuke manuwa—kahore nga kaumatua tukuwhenua i mohio, ki te tuturu to ratou whakaaro pupuri—kariro tena kaipuke hei whare herehere, hei maunga kawari ranei mo ratou—no te mea (3.) ko nga rohe iroto i tana titi rere ke ana ki nga rohe i korerotia ngututia ki tena kawenata a te Kepa ratou ko nga kaumatua tukuwhenua.

Tetahi ki a nga Pakeha o te rawhiti e ki ana—kei te kai hiku nga iwi o te Waipounamu —kei te reti whenua—tenei ke te tika—ka wehewehea nga whenua i homai te Kawanatanga kia matou, ka tau ki nga tangata o Otakou—

tata Ki te 50 Eka, mo te tangata.
Ki Waikouaiti 20
Ki Moeraki
Ki Waitaki
Ki Waikawa 10
Ki Tauhinu 3
Ki Arowhenua, Waipopo, Te Waiateruati, Timaru me Taumutu huihui katoa = 6 Eka
Ki Rapaki raua ko Pert Lovy 14
Ki Kaiapoi 16

Ko to tuora o nga Maori o te Waipounamu kei te —ka kaha nga tangata ki te mahi atu mo nga pakeha—kei te wa hohi e mate nuitia ana ratou nga pakeha i to matou whakatuponongatanga kia ratou—ka whiwhi matou i tetahi oranga mo matou ko o matou tamariki—ki te hapa amuriake tena puna—pera me etahi atu puna kua mimiti—Kariro matou hei rawakore ki te aroaro o nga Rangatira whenua o naianei.

Ko te uho o to matou petihona koia tenei—i mau ki nga pakeha nga miriona 50 Eka o tenei motu—ko te amuriake a nga Maori i whakawarewaretia—ko nga hokonga a Waitaweke me te Kepa me Matare e ahua poraruraru, e ahua , ki te kore te tau o te Eka kotahi iroto i te 10 Eka hei whakahokinga ki nga Maori— na! i kumea hetia a te Kepa te whakaaetanga me nga miriona Eka 7 ki Hakaroa mo nga mano Erua pauna—ka whakaaro pea tana ngakan kahore ano kia mana ana moni ka peratia tana tuhituhi ei ia i tana Titi kia ki mai nga kai titiro ke ia ia nga miriona 20 Eka (: ara katoa te whenua iroto i nga perowina a Katepere raua ko Otakou;) na! he hoko tika tena ki to koutou titiro mekore te whakahokinga mai o te Eka kotahi ireto i te 10 mo nga tangata Maori?

Nonaianei ka tanoa matou kia whakakitea tena tau i mau ki te whenua—ki te hapa tena tau iroto i te Titi ehara na matou te he—ki te tu ia tena tau ireto i te Titi he aha i ngaro tonu tana whakaritenga ki a matou?

Ko Kawana Kerei e ki ana, ke te Eka ki Otepoti he whakaroinakitanga i tena tau a nga hoko a Waitaweke—otira— iroto i tena tau he oranga nui mo nga Maori o tenei motu, ko te Eka ki Otepoti he mamingatanga kautanga. I puta noa ki te ao te hamamatanga whakahe mo nga pakeha nowaiho i hoko he whenua nui mo nga matao mo nga kuti—otira —ki te hapa te tau o te Eka kotahi iroto i te 10 ki aga Titi o te Waipounamu— ka neke rawa atu te whakarihariha o nga hokonga a Waitaweke me ana hoa ki nga hoko o era pakeha nowaiho.

E whakatakoto ano matou o matou mamae ki to koutou aro aro e nga Rangatira o te Parenata, kirunga i to matou tumanakotanga ki te honore me te pono a koutou hei whakaputa to tika ki nga rawakore, ki nga manene o te Waipounamu.

[unclear: Ho] oi ano

na matou, na nga tangata Maori i hui hui Ki Kaiapoi i te 25 o Maehe, 1874.—me era atu hoki.

Matiaha Tiramerehu
Pohipi Tearorahui
Horomoua Pohio
Tame Paraata
Merekihereka Hape
Tamati Pukurau
Matiu Kihepaue
Kiriona Pohau
page 4Irai Tihau
Taare Pukurau
Tieke Mira
Ihaia Tainui
Taare Toihonga
Wiremu Teihona
Tanahira Waruwarutu
Arapata Kooti
Hakopa Teataotu
Wiremu Teuki
Pita Mutu
Wirihana Pohata
Hoani Hape
Tekooro Mautai
Arama Tahuna
Rupene Kuri
Tamati Teau
Hoani Uru
Hoani Pohata
Mohi Paatu
Reihana Tuohu
Hopa Paura
Matene Piiki
Anaha Tioi
Henare Taawha
Herewhitau Kahaki
Hohepa Huria
Hohepa Pereita
Maka Mokomoko
Aperahama Teaika
Te Wirihana Piro
Mikaere Turakatahi
Manahi Iri
Henare Patonga
Maka Mu
Tetuini Pihawai
Horo Iwikau
Tihema Teniki
Hakopa Tohitama
Hakopa Tahuna
Teone Takarero
Teone Hutai
Rairuha Hutai
Reiruha Mahuika
Apera Pukonui
Apera Tako
Tekoti Mita
Paora Taki
Iharaira Tuhaka
Epapara Kahutuanui
Hori Temaiwhakarea
Hohaia Tautakihina
Reihana Tau
Tetahana Hapaikate
Hoani Tahea
Hoani Korarako
page 5Hoani Patarika
Wi Rehu
Hohaia Tekotuku
Peneta Nohoa
Hirini Taoraki
Heremaia Tikotiko
Teura Taranaki
Teura Hikapi
Henare Teparo
Hoani Kamokamo
Taama Karakahape
Hoani Taupoki
Hoani Tututaua
Epiha Maki
Heremaia Kiore
Teoti Pitama
Teharawira Kawaru
Arai Nutireni
Kawana Maopo
Teoti Wira
Henare Paare
Hoani Kahu
Haimona Tupeka
Haemona Paeturi
Inia Tuhuru
Repini Te Waipapa
Wakena Kokorau
Temorohanlu Pukapuka
Hori Tau
Henaro Akiaha
Taimona Tepahu
Tuhare Pohio
Iharaira Parahu
Maika Pikaka
Pona Taniara
Hopa Tehikutu
Pere Roiti
Hoani Matiu
Taama Paraone
Pere Hipi
Toone Poukaha
Henare Kaahu
Tikini Pahau
Ihaia Teawanui
Ihaia Kaimako
Ihaia Tiki
Hone Tamati
Hone Paraire
Hone Kiharoa
Hone Waharahe
Ihaka Whakaka
Haora Koura
Te Wirihana Maui
Enoka Nohota
Wi Mani
page 6Wi Te Rakihiroa
Wi Motutoho
Wikiriwhi Motu
Paraone Motu
Pokiki
Ihaia Nohota
Tamati Waka Tarawhata
Hoani Kahu
Heremaia Paia
Hoani Kahukuao
Ripini Kuri
Tekepa Toeko
Himiona Titoke
Hamuern Torepe
Taare Temaiharoa
Pekamu Tautahi
Hape Taipapa
Horomona Tuhoro
Teone Kerekere
Rewi Tarawhata
Teoti Kaahu
Tikao Huanoa
Henare Kokoro
Honatane Tekehu
Teone Tipene
Heremaia Tua
Temaiharanui Maopo
Eruera Kaltai
Teoti Potiroko
Paraika Whaora
Haimona Temaheraki
Eriaha Moemato
Atana Kahiwi
Henare Tawha
Teoti Hipi
Tarre Wetere Tekahu
Rawiri Mamaru
Herewini Ira
Teo Pita
Watene Ruru
Hamiora Weka
Talene Tohitu
Teherewini Kaipuke
Kereopa Maintu
Eraia Tekoreke
Henare Rehu
Mohi Tekoaki
Horemona Tuarau
Wiremu Mauhara
Hanere Maire
Peneamini Tekihi
Rimitiriu Karuwai
Hohepa Peneamani
Ihaka Peneamani
Hemi Paiki
page 7Tumaru Tekapa
Aporo Muruwai
Pirimona Mukeke
Mohi Rakuraku
Te Waitere Te Upoko
Rawiri Kingi Teito
Ihakara Tewhako
Ropoma Takatu
Ruiha Tewharekorotu
Wiremu Te Ao Tupua
Hemi te ao Tupua
Wekupiri Korotipa
Enoka Hurihia
Poroho Honaiwhiti
Piripi Nukaiahi
Heta te Ringahuruhuru
Hoani Warena
Paurini Hirawea
Hoani Hariona Karaweko
Kereohonea Panewhai
Hamiora Tini
Matena Paewhiti
Pene Hokiaka
Merekeharaka Wira
Wiremu Kingi Amarama
Teone Pitini
Tipene Punuiotinga
Tamati Waaka
Henere Titiko
Hamuera Te Mutu
Hoani Timaru
Hoani Paka Koruarua
Wiremu Kiharoa Waikaretia
Kinitana Kara
Reihana Moemate
Teone Watene
Arapata Renata
Tehira Tarawhata
Ropata Kupa
Wi Turora
Teoti Paipeta
Taniara Temutu
Hikipene Kapiti
Tieke Ropa
Waipapa Haimona
Pukuwai Timaru
Teo Hapa
Tamati Tumaru
Tanahira Tewhakatiko
Rakitawini Tehiakai
Poutama Pukurakau
Tieke Pukurakau
Teone Rehu
Pita Tipa
Karipa Tuoi
page 8Tekemara Naki
Rawiri Rangitapu
Wiremu Porete
Ihaia Rehu
Anaru Kiriwera
Aperahama Teari
Tuhuru Parahu
Teoti Kerei Rari
Hohepa Pokohiwi
Teoti Tewahia
Hoani Taukoro
Teoti Nama
Hamahona Tiro
Anaru Potini
Teoti Watikena
Hoani Maaka
Tiemi Hipi
Kawana Matiu Kapene
Hona Pauahi
Hapeta Rangiwhakatia
Hopa Pikaahu
Paani Reweti
Matiu Tekotawa
Hoani Kahuti
Taniara Matiu
Hohepa Teraki
Tamati Tikou
Kereopa Totoi
Rawiri Hurihia
Te Karire Kaikai
Rawiri Mamaru
Kerei Kipa
Tewarihi Hakumanu
Tieke Taraewa
Teone Parata
Teone Kaikai
Tame Hipi
Teoni Mi
Mohi Tewahia
Henare Parata
Hakiaha Tahuna
Kinehe Tekaoho
Ruera Tenaihi
Raniera Tematoe
Matene Rehu
Wiremu Tenaihi
Hoani Kinihe
Wereta Tainui
Tetiera Turakina
Arapata Horau
me era atu.