Reports of meetings on Māori church matters, 1873, 1895, 1897, 1898, 1899, 1900, 1902, 1909.
Takiwa Whakarunga O Akarana. — Nga Mema o Te Minenga Tuawha o Te Hui o Te Hahi Maori o Te Taha Whakarunga o Te Pihopatanga o Akarana
Takiwa Whakarunga O Akarana.
Nga Mema o Te Minenga Tuawha o Te Hui o Te Hahi Maori o Te Taha Whakarunga o Te Pihopatanga o Akarana.
Ko Te Paraimete o Niu Tireni Te Upoko.*
Nga Minita:
Rev. W. Hoete Matete | Hauraki. |
Rev. Taimona Hapimana | Waikato. |
Rev. Nikoka Tautau | Waikato. |
Rev. Hare Maihi Ruarangi | Kaipara. |
Rev. Ranapia Mokeha * | Hauraki. |
* Kahore ena i tae ki te Hui.
Nga Mangai Reimana;
Wiremu Huihi | Kopua. |
Hori Emore | Kopua. |
Te Aoterangi | Te Akau. |
Te Para | Te Karaka. |
Maapi Pene | Pourewa. |
Pirimona Tuahangata | Aotearoa. |
Wiremu te Huia | Parawai. |
Tame Paraone | Manaia. |
Kotahi tekau ma iwa atu nga Mangai Reimana i whakaritea, heoi kihai i tae ki te Hui.
Te Tuhituhinga i Nga Mahi a Te Hui.
Ko te karakia i te Wenerei Aperira 25, 1900, Ra a Maaka, i te Wharekarakia i te 11 o te karaka; te hunga i te karakia e 45, te hunga i taogo i te Hapa Tapu 17. Ko te ohaohatanga £1 4s 6d., i tukua mo te perehitanga i nga Mahi o te Hui. Ko Atirikona Karaka te tumuaki. No te 3 p.m. ka noho te Hui, a ka oti te karangaranga nga ingoa o nga mema, ka kiia e te tumuaki he Hui e rite ana ki ta te ture i wnakatakoto ai, ka timataia hoki te mahi ki te inoi.
Te Whai-Korero a Te Tumuaki.
E hoa ma, e nga Minita me nga Mangai o te iwi. Tena koutou!
He raruraru no te Pihopa te tae mai ai hei tumuaki mo tenei Hui. I tono au ki a Atirikona Wirihi kia haere mai ia hei upoko, nona hoki tenei takiwa, otira kihai ia i ahei i te mea e tata ana tana haere ki Ingarangi. Na kona au e tu atu nei hei whakakapi mo raua.
Kahore e maha aku korero. I te Hui o te Atirikonatanga o te Waimate i te 4 me te 5 o nga ra o te marama nei i oti he kupu kia nekehia te Hui Topu mo te tau 1902. E rua nga take i pena ai:—(1) ko te kore putake nui e hui ai, (2) ko te nui o nga moni e pau ana i nga mema e haere mai ana i te Aupouri, i te Rarawa, i Ngapuhi. He taima rawakore tenei no ta Hahi Maori a e kore e tika kia whaka-paua hua-koretia te oranga. Kihai i whakaritea e Ngapuhi te wahi e noho ai te Hui Topu. Waihoki ki te takiwa ki runga nei e iti iti ana te mahi a te Hahi, na reira i puta ai te whakaaro me whakatatahi nga minenga o tenei Hui mo te rua tau—he tikanga kore hoki—ma koutou ano ia hurihuri; kei a koutou hoki te tikanga.
Ka pau nei te whitu o nga tau i mahi ai a Revs. Taimona Hapimana raua ko Nikora Tautau ki enei takiwa, a e rapua ana nga hua. Ki te korero, kua whakarerea te karakia Hauhau a kua hoki mai ki te whakapono Karaitiana. Tena; ka hia wharekarakia ka tu puta noa puta noa i Waikato? Ka hia kaikarakia kua whakaritea hei karakai i te iwi i te mea kahore he minita? Ka hia kaumatua kua iriiria? E tata ana ki te wha tekau o nga tau i whakarerea ai te karakia me te iriiri tamariki, a he tino whakatupuranga tenei kahore ano i iriiria, koia te patai na, ka hia kaumatua kua iriiria? Ka hia tangata kua whakaungia, e rite ana ranei mo te whakau? E neke haere ana ranei te hunga tango i te Hapa Tapu? Ka hia nga kura Ratapu tamariki ka tu? Ka hia moni ka puta hei whangai minita? Rapua i te aronga o ena patai te ahua o te Hahi; ma nga
page 23mahi ka kitea ai nga hua. He tika te taenga mai o nga tangata ki te Karakia i nga huihui noa iho a te Maori, otira ko tetahi wahi anake tena o nga mea a te Hahi. He rau ano te rau, he hua ano te hua. E hoa ma! Kei ki koutou hei whakangakau-kore ena kupu aku, kahore erangi he mea kei whakamanamana noa hei whakaoho hoki.
He kupu ke tena. Kia rua ake tau ka mutu ta te Ropu whakaneke mohiotanga Karaitiana o Ingarangi whangai ia Taimona raua ko Nikora, a kei whea ra he oranga mo a ko atu? I ta tatou Hui ki Maramatawhana, i a Maehe 1899, i kokiritia te wero a Atirikona Wiremu. I mea ia ki te taea e nga tangata o tenei Pihopatanga, ahakoa Pakeha, Maori ranei, te kohi kia £2000 mo nga tahua whangai minita Maori mana e tapiri ki te £1000. Kahore ano au i rongo noa mehemea kei te whakaarohia taua mea. I puta ke atu i konei te tikanga mo tetahi kura kotiro Maori ki Akarana a haere ana te kai kohikohi i taua tau a mutu tonu atu i reira te whakaaro. He maha nga whenua maori kua pau te hoko, he nui te moni kua puta mai, e whakahawetia ana taua kura ina te homai etahi. Ara, ano e pena ana te whakaaro, mo nga pakeha ke nga painga o te Kura Kotiro Maori.
Kei te puare tonu nga takiwa minitatanga o Revs. Heta Tarawhiti raua ko Hohua Moanaroa, kua ngaro atu na. E kimi noa ana a te Pihopa ki etahi tangata hei whakakapi i aua waahi watea a kahore e kitea. Inaianei e kumia keetia ana nga whakaaro ki nga whenua, me nga tikanga whakahaere mo te taha ki te tinana me te mea kahore o te tangata wairua.
I tera Hui a tatou i whakaritea ko Apirana Ngata hei hinotamana mo te takiwa whakarunga o Akarana, ki te Hinota Pihopatanga, heoi kihai ia i tae i warea hoki ki te whakahaere i nga tikanga o te Kareti o Te Aute hei hapai i te Maori. Ma koutou e whiriwhiri ia tetahi atu tangata. I tae to Ngapuhi mema a nui atu te ahuareka o te Hinota ina tu ia ki te korero.
Kei te hangaa inaianei he wharekarakia e Ngatiporou ki Harataunga, hei whare ma ratou tahi ko o ratou hoa Pakeha. He Hauhau aua tangata i nga tau tata ka pahure nei.
Tenei tetahi mea hei whakahari ngakau, ara, ko te taenga o Rev. Perere Peneti ki te mahi i roto i nga tangata o nga takiwa o Taranaki. Ehara tana i te tirotiro kau ka haere ai, erangi he noho tuturu ki reira. Ki tana korero ko etahi e whakarongo ana, ko etahi e whakatuturi ana. Heoi e tumanako ana ahau, e kore pea e roa ka tae mai etahi Mangai Reimana o reira ki o tatou Hui. Me puta a tatou inoi ki ie Ariki o te kotinga kia whakakahangia tana pononga, kia homai hoki ki a ia te wairua mohio, e ahei ai ia te rui tika i te purapura, mana e manaaki te kupu kia whai he i a ia.
Ma te Atua tatou e tohutohu i enei mahi a tatou kia mahi tonu hoki ki a Ia i runga i te tika, i te pono, Amine.
Nga Motini.
1. |
Na Rev. Nikora Tautau raua ko Wiremu Huihi:— E whakapai ana te Hui ki te whai-korero a te Tumuaki, a e tono ana kia perehitia ki te pukapuka o nga Mahi. Whakaaetia ana. |
2. |
Whakaritea ana ko Rev. T. Hapimana raua ko Wiremu Huihi hei kai-tuhituhi. |
3. |
Na Rev. W. H. Matete raua ko Tame Paraone:— Kia whakanekehia te Hui Topu ki te wha tau ka hui ai, ara, mo te tau 1902. Whakaaetia ana. |
4. |
Na Rev. W. H. Matete raua ko Wiremu te Huia:— Ko te Hui Takiwa mo te tau 1901 me mine ki Hauraki. Whakaaetia ana. |
5. |
Na Rev. N. Tautau raua ko Rev. H. M. Ruarangi:— Kia whakapumautia he tikanga e tenei Hui kia tu he Huihuinga minita i nga wa e tu ai nga Hui Topu. Whakaaetia ana. |
6. |
Na te Para, he patai:— E pehea ana nga moni o te pariha o Hohua Moanaroa kua mate nei? Whakahoki:— Aua; me rapu. |
7. |
Na te Para raua ko Aoterangi:— Me tu he kura tamariki ki te Akau. Whakahoki a te Tumuaki:— Me tono ki te Kawanatanga. |
8. |
Na te Para, he patai:— E kore ranei e ahei kia noho a Taimona Hapimana a Nikora Tautau ki Hopuhopu? Whakahoki a te Tumuaki:— E kore, i te mea e noho raruraru ana taua whenua inaianei. |
9. |
Na Rev. Nikora Tautau, raua ko Maapi Pene:— Kia motuhiahia mai te 4 eka i te Kopua ki te Hahi. Ko Hone Omipi te Kaitiaki. Taua poraka ko Kopua No. I. Whakaaetia ana. page 25 |
10. |
Na Rev. W. H. Matete raua ko Rev. Nikora Tautau:— Me haereere nga Minita ki nga takiwa o etahi minita. Ma nga pariha e whakaaro te haerenga mehemea he mea karanga. Whakaaetia ana. |
11. |
Na Rev. W. H. Matete raua ko Rev. N. Tautau:— Ko Mita Karaka hei Hinotamana mo te taha whaharunga o te Pihopatanga ki te Hinota o Akarana. Whakaaetia ana. |
12. |
Na Rev. T. Hapimana raua ko Rev. W. H. Matete:— Me whakaputa mai nga moni i kohia mo te kura kotiro i te Peeke, a me hoatu kia Atirikona Karaka a nga ra o Oketopa. Whakaaetia ana. |
13. |
Na Rev. H. M. Ruarangi raua ko Tame Paraone:— He whakapai tenei kia Revs. T. Hapimana raua ko N. Tautau me o raua iwi katoa mo te nui o to ratou atawhai i nga mema o te Hui. Whakaaetia ana. |
Ko nga moni ena i kohikohia e te Hahi Maori o te takiwa whakarunga o Akarana i te tau 1899.
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Ohaohatanga | 3 | 15 | 1 | Waina | 7 | 6 | |
Horoi, puruma whareka. | 17 | 0 | |||||
Perehi Mahi Hui | 5 | 0 | |||||
Mahinga pere | 2 | 6 | |||||
Minita | 16 | 0 | |||||
Toenga | 1 | 7 | 1 | ||||
£3 | 15 | 1 | £3 | 15 | 1 |
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Ohaohatanga | 2 | 5 | 6 | Patu pere, puruma | 2 | 11 | |
Ra waho | 8 | 10 | 0 | Whakaora wharekar. | 5 | 0 | 5 |
Tahua whangai minita | 8 | 2 | |||||
Toenga | 5 | 4 | 0 | ||||
£10 | 15 | 6 | £10 | 15 | 6 |
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Moni toenga | 9 | 14 | 9½ | Papa | 1 | 14 | 0 |
Ohaohatanga | 3 | 18 | 0 | Nera, Raka | 8 | 0 | |
Ra waho | 16 | 9 | 6 | Peita, Horoi whareka. | 4 | 2 | |
Kawe Rongopai | 2 | 0 | |||||
Tini mo te wharekar. | 11 | 6 | 4 | ||||
Kamura | 9 | 0 | 0 | ||||
Reimana | 2 | 0 | 0 | ||||
Toenga | 5 | 7 | 9 | ||||
£30 | 2 | 3½ | £30 | 2 | 3½ |
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Ohaohatanga | 2 | 16 | 1 | Tahua whangai minita | 19 | 7 | |
Moni toenga | 2 | 4 | 4½ | Toenga | 4 | 0 | 10½ |
£5 | 0 | 5½ | £5 | 0 | 5½ |
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Ohaohatanga | 2 | 8 | 2 | E toe ana | 3 | 1 | 0 |
Moni toenga | 12 | 10 | |||||
£3 | 1 | 0 | £3 | 1 | 0 |
riro mai. | £ | s. | d. | riro atu. | £ | s. | d. |
Ohaohatanga | 6 | 12 | 11 | Mo wero a Atiri. Wir. | 1 | 3 | 3 |
Horoi Wharekarakia | 10 | 0 | |||||
Perehi Mahi Hui | 5 | 0 | |||||
Tuku paanui me te waina | 2 | 0 | |||||
Pau i te Hui | 3 | 2 | 7 | ||||
Toenga | 1 | 10 | 1 | ||||
£6 | 12 | 11 | £6 | 12 | 11 |
Ko nga Tangata ena o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Akarana i te tau i mutu i a Hepetema 30, 1899.
Takiwa. | Nga Minita. | Kai-karakia. | Tangata e tae ana ki te karakia. | Tangata tango hapa. | Tamariki i iriiri. | Marenatanga. | Tupapaku i nehua. | Kohikohi. | ||
£ | s. | d. | ||||||||
Pareagarenga | 1 | 9 | 350 | 150 | 34 | 1 | 12 | 19 | 0 | 6 |
Ahipara | 1 | 7 | 318 | 76 | 11 | 7 | 10 | 21 | 3 | 11 |
Kaitaia | 1 | 10 | 320 | 65 | 17 | 5 | 14 | 21 | 17 | 7½ |
Oruru | 1 | 13 | 280 | 120 | 17 | 4 | 11 | 18 | 2 | 5½ |
Hokianga | 1 | 14 | 372 | 142 | 24 | 4 | 11 | 18 | 0* | |
Waimamaku | 7 | 274 | 74 | 15 | 6 | 8 | 2 | 17 | 9 | |
Kaikohe | 1 | 10 | 949 | 105 | 37 | 25 | 19 | 11 | ||
Waimate | 1 | 12 | 430 | 105 | 27 | 7 | 9 | 11 | 8 | 8½ |
Whangaroa | 1 | 10 | 330 | 74 | 57 | 7 | 9 | 6 | 18 | 9 |
Paihia | 1 | 12 | 427 | 66 | 24 | 2 | 12 | 14 | 1 | 11 |
Whangarei | 1 | 5 | 260 | 25 | 16 | 19 | 4 | 11 | 9 | |
Wairoa | 1 | 12 | 380 | 106 | 24 | 2 | 7 | 249 | 5 | 11 |
Kaipara | 1 | 6 | 320 | 41 | 11 | 1 | 6 | 12 | 16 | 9½ |
Hauraki | 2 | 22 | 775 | 69 | 102 | 19 | 52 | 13 | 8 | 1 |
Waipa | 2 | 6 | 1124 | 9 | 14 | 2 | 19 | 1 | 17 | 3 |
Waikato | 2 | 3 | 295 | 15 | 4 | |||||
Taranaki † | ||||||||||
16 | 158 | 7204 | 1215 | 434 | 67 | 199 | £424 | 19 | 4 |
* Kihai etahi i homai ki te Hui.
† † Kahore e mohiotia.