Wairarapa Lakes Block, Wairarapa District.
1876. 14 February. Wairarapa District.
Tenei pukapuka
tuturu no te tekau ma wha o nga ra o Pepuere kotahi mano e waru rau e whitu tekau ma ono i whakaaetia ai i waenganui i te Kuini o Ingarangi o te tahaWairarapa Lakes.
tuatahi me nga tangata e mau ake nei o ratou ingoa o te taha tuarua No te mea kua whaitake matou e mau ake nei o matou ingoa he Rangatira o Ngatikakungunu ki nga wai o nga Hatea o Wairarapa ko nga ingoa ko Okorewa ko Wairarapa hei hiinga Tuna Ko aua take kua atawhaitia e te Kawanatanga o Nui Tireni ina hoki kihai nga Pakeha i tukua kia kari kia tuku atu i nga wai o roto o aua Hatea ki te moana Na mo runga i teTotal price, £800, and annuity of £50.
whakaaro mo nga utu e waru rau pauna hei utu mo aua take a no runga i te whakaaro mo nga moni penihana e rima tekau pauna mo ia tau mo ia tau hei utunga atu ki a Hiko Piata tetahi o matou ka tukua atu ka hoatu e matou ki a te Kuini o Ingarangi aua take hiinga tataitanga tuna e era atu take paanga mana ranei ahakoa pehea pehea e mea nei matou kei a matou aua take e pupuri ana i roto i aua Hatea i runga ranei i nga tahataha o aua Hatea ahakoa kei roto i te whenua kei roto i nga wai ranei kei waenganui i nga rohe o nga whenua kua hokona imua ki a te Kuini i runga i te tahataha o aua Hatea ara i waenga o nga poroko o Turakirae o Turanganui o Kahatara o Tauherenikau hui atu ki te wahi onepu i waenganui i Kiriwai o Okorewa ke te whakawhitinga kua tohungia ki runga i te parani e piri nei E rua tekau pauna tetahi wahi o aua moni kua utua i teReceipt for £300.
tekau ma rua o nga ra o Pepuere nei E rua rau e waru tekau pauna kua utua i tenei ra ki a matou ko nga toenga e rima rau me utu mai ki a Hiko raua i tetahi wahi i tetahi ra ranei a mua ake nei ka whakaritea ai ma raua e tuhi i te pukapuka o aua moni hei tohu kua puta tika aua moni. Hiko Piata
x tona tohu.
Hemi te Miha.
Ruihi te Mihi.
Ani Hiko
x tona tohu.
Arihia Ngawhawha
x tona tohu.
Wi Kingi
Tutepakihirangi.
Hoani Rangitakaiwaho.
Ngairo Takatakaputea
x tona
tohu.
I tuhia e Hemi Te Miha i tohungia hoki e Hiko Piata i te aroaro o—
H. Halse, Judge N.L.C., Wellington.
E.
S. Maunsell, Interpreter,
Wairarapa.
Hariata Amoake
x tona tohu.
Te Waka Tahuahi
x tona
tohu.
Wi Paraone Pahoro
x tona tohu.
Paiura Wataraihi
x tona
tohu.
Hemi Epanaia.
Hori Taha.
Hohepa Aporo.
I tuhia e Ruihi Te Miha e Ani Hoko raua ko Arihia Ngawhawha ki o raua tohu oti rawa te panui atu nga kupu o roto o tenei pukapuka ki a ratou i te tuatahi i te aroaro o—
Aporo Te Kahoro, Waitapu.
Duncan McMaster, Tuhitarata.
I tuhia e Wiremu Kingi Tutepakihirangi raua ko Hoani Rangitakaiwaho me
Hariata Amoake ki tona tohu i te aroaro o—
John Tully, J.P.
E.
S.
Maunsell, Interpreter, Wairarapa.
I tuhia e Ngairo i te aroaro o—
Samuel Revans, J.P.
E.
S. Maunsell, Interpreter, Wairarapa.
Kingi Ngatuere.
I tuhia e Te Waka Tahuahi ki tona tohu i te aroaro o—
G. D. Ward Sallust, Assistant Schoolmaster, Greytown.
Kaititiro ki te ingoa o Hohepa Aporo—
C. S. Burns, Law Clerk, Greytown.
I tuhia e Hemi Epanaia e Hori Tana e Wi Paraone me Paiura Watarau ki o raua tohu i te aroaro o—
John Tully, J.P.
Tuhitarata, Wairarapa,
Kua riro mai i a maua na Te Kawanatanga o Niu Tireni i homai nga moni katoa o 1876. 4 May. Receipt for £500, final payment. te hoko ki a Te Kuini o Ingarani o nga take o te tangata Maori o roto o nga wai hiinga tuna aha ranei o nga moana o Wairarapa o Okorewa, e Waru rau pauna i runga i nga tikanga o te pukapuka o te hoko e mau ake nei; heoi ko te utunga mutunga i tenei ra e rima rau pauna—£800.
Hiko Piata
x
tona tohu.
E.
Manihera (E.
S. Maunsell).
Kai titiro ki te tohu a Hiko Piata me te tuhinga a E. Manihera i tona ingoa—
J. A. Edmondson, Merchant, Wellington.