Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume Two

[Pukahu]

[i roto i te reo Māori]

Tenei Pukapuka

i tuhituhia i tenei ra i te tekau o nga ra o Noema i te tau o to tatou

1866. 10 November. Hawake' s Bay.

Ariki kotahi mano e waru rau e ono tekau ma ono (1866). He pukapuka tino

Ruahine.

hoko, tino hoatu, tino tuku rawa atu, he whakaoti rawa atu na matou, na Hone te Wharemako, na Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, na Enoka Te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, na Eru te Whakaruamoko, na Peni te Puna, me te Hira Pirika, he tangata maori o Heretaunga i roto i te Porowhinihi o Haka Pei; Hei whakaatu tenei pukapuka, mo matou, mo o matou whanaunga, me o matou uri o muri iho i a matou, ki to matou tino hokonga, tino tukunga rawa atu ki a Te Makarini, Huperetenete o Heretaunga ki nga Huperetenete katoa ranei o muri iho i a ia i to matou whenua ko Pukahu te ingoa, i nga wahi katoa me nga rohe katoa o tana whenua i tukuna ai ki roto ki te Kooti Whakawa

Boundaries. [1,905 acres.]

Whenua Maori, koia nei hoki ona rohe, ka timata atu i te Wheturaririki, haere i roto i te Wheturaririki tae noa ki te peeke a te Kairuri ka rere poupou atu i konei ki Hikahika, ka whati i konei ka rere tonu i te rohe o te whenua i tukuna i mua ki a te Kuini, ka whati ka rere ano i te rohe i a te Kuini makere noa ki Ngaruroro i te Totara, ka haere i roto i Ngaruroro tae noa ki te Awanui, ka rere i roto i te Awanui tae noa ki te Wheturariki. Ko te tino whakaatu o taua whenua ko te mapi e mau nei i tetahi taha o tenei pukapuka. Na, kua tino tukua rawatia atu e matou mo enei ritenga, ara, mo nga tino pauna moni e toru mano e ono rau (£3,600) e rua mano pauna (£2000) kua riro mai

Receipt for £2,000, first instalment.

i a matou i tenei ra, ko nga toenga, ara, ko nga tino pauna moni kotahi mano e ono rau (£1600) hei te marama o Maehe homai ai ki a matou. Na, kua riro katoa tenei wahi whenua o matou te tuku rawa atu e matou ki a Te Makarini, Hupiritenete o Heretaunga, ki nga Huperitenete katoa ano hoki o muri iho i a ia ki a ratou ranei e tuku atu ai, me ona rakau, me ona wai, me ona kohatu, me ona mea katoa o runga ranei, o raro ranei o te Mata o te Whenua me o matou tikanga, me o matou paanga katoatanga ki taua wahi whenua kia mau tonu atu ki a Te Makarini, ki nga Huperitenete o muri iho i a ia, ki ana, ki a ratou ranei e tuku atu ai ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga me nga ritenga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A mo te whakaaetanga o te Makarini ki nga ritenga katoa o tenei pukapuka kua tuhituhia e te Raka tona ingoa. E rima tekau ma rima nga eka o tenei

Native reserve. [55 acres.]

whenua ka waiho mo nga tangata maori ki te taha tonu o te Wheturaririki tenei whenua. I tuhia nga ingoa i muri iho o te Whakamaoritanga o te whakamaramatanga i tenei.pukapuka i te aroaro o tenei Kaiwhakawa.

S. Locke, J.P.

Hone Te Waremako x his mark.
Karauria Pupu(Tama whakaitea te rangi).
E noka te rua.
Rawenata taui.
Te Hira Te Ota x his mark.
Peni tepuna x his mark.
Eru te wakaruamoko x his mark.
Te Hira Pirika x his mark.

I tuhia i muri iho o te

whalkamaoritanga

o te ata whakaaturanga, e Hone te Wharemako, Karauria Tama i Whakakitea te Rangi, Enoka te Rua, Rawenata Taui, Te Koko, Eru te Whakaruamoko, Pene te Puna me Hira Pirika i te aroaro o (ko nga tuhinga ko nga maaka o aua tangata kua oti nei te whakahua).

Witness

S. Locke, J.P.

H. R. Russell, J.P.

F. E. Hamlin, Native Interpreter.

Nga Kai-titiro—

Tareha Te Moananui x.
Karaitiana.