Matapouri Block, Whangarei District.
1864. 22 November.
Tenei Pukapuka
i tuhituhia i tenei te rua tekau ma rua o nga ra o Nowema i te tau oWhangarei District.
to tatou Ariki 1864 he Pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku whakaoti atu na matouMatapouri.
na nga Rangatira me nga Tangata o Ngatiwai, o Ngatimanaia no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o o matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu kia Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga Pauna moni kotahi rau e rua tekau £120 kua utua mai ki a matou e Te Herangi mo te Kuini (a e whakaaetia nei e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Te Taha Moana ko Matapouri te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu kia Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa o Te Herangi Kai-whakariteBoundaries.
Whenua. Ko nga rohe enei o taua whenua ka timata i taha tahi o te Moana kei "Mimitu," rere tonu i te taha Moana o "Otara" a "Otito" i konei ka rere i uta ka ahu i runga i te ruritanga ki taha tahi, haere tonu ki te "Karo" ka rere ano kei uta, tae noa ki te Kauri maroke i konei ka ahu wakarunga ki te "Wairua" a "Parangarau" i konei ka ahu mai ano ki te Moana "Te Ihu o Manaia" a "Owaitara" i konei ka rere ano ki te taha moana, a "Tawitirahi," "Raowera," "Taura a whata" "Wairua" "Otoki kiore" "Okahi" "Rauporoa" "Kukutauwa," ka rere i roto i "Tutukaka" "Otaute," "Te Kauau," "Te Waipuna," Te Waharau ka rere kei uta i konei i runga i te ruritanga kei Waitangi a piki atu kei Pukearenga, ka ahu mai whakararo i konei ki te Wera roa, Tarawera, Opepe, Taiwhanake, Kaurinui, Waipapa a Matanui i runga tenei o te kaha iwi i konei ka ahu mai ki te Moana, a Pukewhauwhau, Waikaheke, Te Oronga, Te Wi Te Wai kaukau a Mimitu ka tutaki i konei.Hemi Te aha
x his mark.
Henare Te moananui.
henare
motatau.
Te Matenga (
signed by Henare Te moananui).
Na te
rauanganga.
Haehae.
Na Pita.
Patu Koraha
x his mark.
Wiki.
Kereopa Te Tawharoa
x his mark.
Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—
hapeta (no Wananaki).
hori poke (no Matapouri).
William N.
Searancke, Dist. Commr.
Receipt for £120. Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te rua tekau ma rua o nga ra o Nowema i te tau o to tatou Ariki Kotahi mano e waru rau ono tekau ma wha (1864) nga Pauna moni kotahi rau, e rua tekau (£120 . 0 . 0) Ko te utu whakaotinga tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utua mai ki a matou e Te Herangi mo te Kuini.
Hemi Te Aha
x his mark.
Henare Te Moananui.
henare
motatau.
te matenga.
Haehae.
Kereopa Te Tawharoa
x his
mark.
Patu Koraha
x his mark (tamaiti o Te Watene Hongi).
Nga Kai-titiro—
hapeta (no Wananaki).
hori poke (no Matapouri).
Native Reserves: Tawitirahi and Tokoroa. Ko te Nehunga Tupapaku kei Tawitirahi ka waiho mo nga Maori ano, a e kore e nui atu taua wahi i te kotahi tekau eka (10 acres). Me te Wahi kei Tokoroa to matou mahianga kai a wahi hokonga ma matou na te Kawanatanga a ko te utu kia 10/- mo te eka kotahi.