Opoia and Ramaroa No. 2 Block, Manukau District.
1861. 8 April. Manukau District.
Tenei Pukapuka
i tuhituhia i tenei i te waru (8) o nga ra oApriera
i te tau o to tatou o to tatou Ariki 1861 he pukapuka tino hoko tino hoatu tino tukuOpoia and Ramaroa No. II.
whakaoti atu na matou na nga Rangatira me nga Tangata o Ngatiteata no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o a matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu ki a Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakaritea aiPrice £385.
hei whakaritenga mo nga Pauna moni e toru rau e waru tekau ma rima kua utua mai ki a matou e Te Herangi mo te Kuini (a e whakaaetia e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Opoia kei Ramaroa Manukau ko Ramaroa te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu ki a Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa oWilliam N. Searancke
tetahi o nga Kaiwhakarite Whenua. Ko nga roheBoundaries.
enei o taua whenua ka timata i Manukau ite ngutuawa o "Mata Kawau" rere tonu i roto i Mata Kawau ki Waiwata a haere noa i punga i te rohe o te whenua kua riro atu ki a te "Kuini" tae noa ki te Aria i konei ka ahu whakarunga i roto i te Ngaherehere ki Hikurangi a te Papatairite a Whareroa i konei ka ahu kewaha i runga i te rohe kua oti te ruri me te tuhituhi ki tenei Pukapuka ki terepp
o Awakauhia puta noa kewaha ki Manukau, haere tonu ki te taha o Manukau tae noa kei Mata Kawau. Ko nga wahi enei ma matou ki Ramaroa ki teReserves: For Kerei Aihepene, 50 acres. For Paikau, 50 acres. For Aihepene Kaihau, 20 acres. At the Point, 5 acres.
Ngaherehere e rua Tekihana 50 eka o tetahi 50 eka o tetahi, ki waenganui o Omahuru raua ko Otohikawa 20 eka ma Aihepene.Ma Kerei Aihepehe raua ko Paikau nga tekehina ki Ramaroa ki Mataiporohe tetahi wahi kia rima (5) eka.
Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—
Aihepene Kaihau.
Hori Tauroa.
Kerei Kai hau.
Ihaia Manga.
J. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.
Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te waru o nga ra oApriera
i te tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e ono tekau ma tahi (1861) nga Pauna moni kotahi rau e wha tekau ma rima (£145) Ko te utu whakaotinga tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utua mai ki a matou e Te Herangi moReceipt for £145, last instalment.
te Kuini.Nga Wai.
Kerei Kai hau.
Nga Kai-titiro—
J. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.
1854 no te 9 o Akuhata | £35.— Payments made. |
1857 no te 17 o Oketopa | £150 |
" note 26 o Nowema | £50 |
" "" 3 "" | £5 |
1859 no te 26 o Hanuere | £20 |
"" "" "" | £20 |
1861 note 8 o Apriera | £105 |
£385. |
Apriera
1861. nga Pauna moni £10 moReceipt for £10.
oku wahi whenua katoa kei Katotauru i roto i nga rohe nei.Te
Warihi
x tona tohu.
T. Shepherd, Storekeeper, Waiuku.