Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Arapohue Block, Wairoa, Kaipara District

Arapohue Block, Wairoa, Kaipara District.

1859. 2 February. Kaipara District.

Tenei Pukapuka

i tuhituhia i tenei rua (2) o nga ra

b

Pepuere i te tau o to tatou Ariki 1859 he Pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku whakaoti atu na matou na nga Rangatira me nga Tangata o Te Roroa ko Ngatikawa no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei

Arapohue.

whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o o matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu kia Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga Pauna moni E toru rau e rima tekau kua utua mai ki a matou o te Rokena mo te Kuini (a e whakaaetia nei e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei te Wairoa ko Arapohue te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi koki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto

me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga kotoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu kia Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa o

John Rogan

Kaiwhakarite Whenua. Ko nga

Boundaries. [9,500 acres.]

rohe enei o taua whenua ka timata i Waikaka kei te Wairoa ka haere ki te taha o te Wairoa ka tae ki Aratawa ka ahu whakaroto i runga o te ruri o Puikanana 42°. 30′, 163.16 riki ka ahu whakararo 313°. 30′. 98′27 riki, ka haere ki te wai o Manganui ki Ohaua 37°. 30′. 142.00 riki-ka haere i roto o te wai o Manganui ka tae ki te rohe o Okahu ka haere i te taha o taua rohe 14°. 15′. 270.80 riki 338°. 127′. 20 riki, 51°. 7′. 106.20 riki 42°. 119.00 riki ka tae ki Waikaka ki te Wairoa ka tutuki nga rohe i reira.

John Rogan,
D. Commr.

The Mark of x Kahu.
The Mark of x Riripeti.
The Mark of x Timoti Tahia.
The Mark of x Henare.
The Mark of x Aporo Henare.
The Mark of x Reupene Rapana.
The Mark x of Paora.
The Mark of x Henare taramoeroa.
The Mark x of Nopera.
Teopira taoha.
Rapana te rarau.
Paratene tokakuku.
Hohepa kopa.
Tamati Wakatara.
tipene hamaku.
The Mark x of Mohi.
The Mark x of Honetana.
Ri Whi Keri po.
Rewiri.
The Mark x of Henare Paratene.
The Mark x of Wi Kopa.

Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—

The Mark of x Kaiwaka.

Receipt for £350. Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te rua (2) o nga ra o Pepuere i te tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e rima tekau ma iwa (1859) nga Pauna moni E toru rau e rima tekau (£350 . 0 . 0) Ko te utu whakaotinga tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utu a mai ki a matou e John Rogan mo te Kuini.

Tiopira taoha.
The Mark x of Henare.
paratene tokakuku.
Rapana terarau.

Nga Kai-titiro—

The Mark of x Kaiwaka.