Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Opoia and Ramaroa No. 1 Block, Manukau and Waikato District

Opoia and Ramaroa No. 1 Block, Manukau and Waikato District.

Tenei Pukapuka

tuku whenua i tuhituhia nei i tenei ra i te kotahi tekau ma whitu

1857. 17 October. Manukau and Waikato District.

(17

th

) o nga ra o Oketopa i te tau o to tatou Ariki kotahi mano e waru rau e rima tekau ma whitu 1857 He Pukapuka tino wakaae pono na matou na nga Rangatira me nga tangata o Ngatiteata e mau nei nga ingoa ki tenei Pukapuka mo matou mo o matou

Opoia And Ramaroa No. I.

Whanaunga, mo o matou uri e whanau i muri iho i a matou kia tino tukua rawatia tetahi wahi o to matou whenua kia Wikitoria te Kuini o Ingarani, ki nga Kingi Kuini ranei o muri iho i a ia.
Ko nga ingoa nui i roto o taua whenua ko Opoia, ko Ramaroa. Ko nga rohe enei

Boundaries.

ka timata i "Pa karaka" i "

Bangiriri

," haere tono i roto i taua awa tae noa ki "Awa-kauhia" a "Orowaiti" i konei ka rere i uta a "Tautukuroa," ka whiti "Kitekau," ka haere a Wareroa, ka whati whaka te Hauraro, ka rere ki "Katoutauru" a "Papatairite" a "Hikurangi," tapahi tono atu ki te "Ahikai" a te "Uka uka." a "Whareraurekau" a "Paenoa" tae noa atu ki te "Pa o Puninga," ka hono i konei ki te Rohe o te Whenua kua hokona e matou i mua ki a te Kuini, ka haere tono i taua rohe puta noa ki "Matakawau" ki te wai o "Manuka," ka haere tono i tatahi i te wai o "Manuka" hono noa ki "Pa karaka"
E rua nga Tekihana i roto i enei rohe e ono tekau eka

b

tetahi o tetahi ki te Wahi

Two places reserved, 60 acres each.

Ngahere ki Ramaroa, ka purutia e matou ma Karaurea Paikau tetahi, ma Kerei Aihepene tetahi.

A mo to matou whakaaetanga kia tino tukua rawatia tenei wahi o to matou whenua e whakaae ana a Wikitoria te Kuini o Ingarini mona kia utua to matou nei Kainga ki nga Pauna Moni e toru rau e waru tekau ma rima (£385), a kotahi rau, e rima tekau pauna o enei moni kua riro mai ki a matou inaianei Kua oti atu tenei whenua i a matou te tino tuku atu ki a Wikitoria te Kuini o Ingarini ki nga Kingi, Kuini ranei o muri iho i a ia ake tono atu me ona awa, me ona wai, me ona rakau, me ona kowhatu me ona mea katoa o taua whenua ake tono atu.

A mo te rironga mai o enei moni na te Makarini, otiia na te ringa o te Herangi i

Receipt for £150.

homai ki a matou i tenei ra i te kotahi tekau ma whitu (17

th

) o Oketopa 1857 ka tuhia iho o matou ingoa me o matou tohu.

A mo te wakaaetanga o te Kuini o Ingarini mona ki nga tikanga katoa o roto i tenei Pukapuka, ka tuhia iho te ingoa o te Makarini ( Donald McLean Esqre) te Kai whakarite whenua o Nui Tireni