Upper Kohumaru Block, Mangonui District.
1859. 29 August. Mangonui District.
Tenei Pukapuka
i tuhituhia i tenei ra i 29 o nga ra o Akuhata i te tau o to tatou ArikiKohumaru.
1859, hei Pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku whataoti atu na matou na nga Rangatira me nga Tangata o Kohumaru no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o o matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu kia Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga Pauna moni E Wha Rau kua utua mai ki a matou e Te Henare Kepa mo te Kuini (a e whakaaetia nei e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Mangonui ko "Kohumara" ki rungaa te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pukapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu kia Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoaBoundaries.
o Te Henare Kepa Kaiwhakarite Whenua. Ko nga rohe enei o taua whenua ka timata i te kaha o Te Whakapaku, ka rere Te Wai o Patupokopoko, Putakaka, Tarawa-tangata, Te Tiki-o-pokerehu, Te Wai o te tawapuku, Te Pa o te pakaru, Otangaroa o Matai ka whiti i te awa o Kohumaru pa noa ki te te kaha a Himi Poto (James Bergham
) Te awa o O Ruaiti pa noa ki te raina o te Whakapaku te whenua o te Kawanatanga te timatanga o te kaha: Otira kei te Mapi o te ruritanga e apiti nei te tino tikanga o nga KahaNative reserves.
o tenei whenua, me te wahi hoki i kapea ki waho mo nga Maori.Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa.
Receipt for £400.
Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te 29 o nga ra o Akuhata i te tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e rima te kau ma iwa (1859) nga Pauna moni E Wha rau (£400) Ko te utu tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei ki a utua mai ki a matou e Te Henare Kepa mo te Kuini.Ko te tohu
x o Pororua.
Ko te tohu
x o Te Haumakiri.
Ko te
tohu
x o Hohepa Kiwa.
Ko te tohu
x o Te Teira Karuwhero.
Ko te tohu
x o Te Munu Ngahieihei.
Ko te hau
x Pe I haia.
Ko hi ki ko wi re
mu.
te pu ke roa.
x
Ko te tohu o Ruinga.
naihi.
teka
ka ha.
Ko te tohu o
x Te Rihari.
Ko te tohu o
x Te Rata.
Ko te
Huirama Tukariri.
Ko Reihana Haumakiri.
Matiu.
Ko te tohu o
x
Tipene Taha.
Nga Kai titiro—
W. B. White,
Rest. Magte.
J. W. Kawau,
Interpreter.
Joseph
Reilly, Corpl. A.
C.F.
Henry Grover, H.M. Customs.
Paora Ururoa.
Ahi pene te kaitoa.
H. T.
Kemp,
D. Comissr.